šƒš¢š«šžš¬ššš®š§ š’šžš«šÆš¢š¬š® šŒš®š§š¢š¬š¢š©Ć”š„ š‰šžš¬š­ššš®š§ šŒšžš«š¤šššš® š§šØ š“š®š«š¢š¬š¦š®



DADUS 2023

Dekretu-Lei n.Ā° 3/2016 de 16 MarsuĀ Artigu 13.ĀŗĀ 

KompetƩnsiasira iha Ɣrea Jestaun Merkadu no Turizmu

Base legal bazeia ba artigo 13.

Ā 

  1. Kompete ba Administrasaun Munisipal no ba Autoridade MunisipƔl sira, iha Ɣrea Jestaun Merkadu no Turizmu, atu:

    • HarĆ­, hadiā€™a, konserva no jere merkadu munisipal sira;
    • Fo lisensa ba atividade ekonĆ³mika mikro no pequenas empreza sira;
    • Fo lisensa ba estabelesimentu komersiĆ”l faā€™an sasan rahun/retalho sira;
    • Fo-sai AlvarĆ” KomersiĆ”l ba estabelesimentu faā€™an sasan rahun/retalho sira;
    • Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsĆ”vel ba Administrasaun Estatal, ba KomĆ©rsiu, ba IndĆŗstria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, hafoin iha proposta regulamentu munisipal nian kona-ba atividade komersiĆ”l no turĆ­stika sira;
  • Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsĆ”vel ba Administrasaun Estatal, ba KomĆ©rsiu, ba IndĆŗstria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, proposta regulamentu munisipal nian kona-ba venda ambulante (faā€™an ai-leba no ain-rua/tolu sira);
  • Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsĆ”vel ba Administrasaun Estatal, ba KomĆ©rsiu, ba IndĆŗstria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, proposta regulamentu munisipal nian kona-ba jestaun merkadu nian sira;
  • Fo lisensa ba ema halaā€™o komĆ©rsiu ambulante;
  • Estabelese fatin hirak nebe bele halaā€™o komersiu ambulante iha fatin populasaun sira horik hamutuk;
  • Identifika no promove produtu lokal hirak nebe iha potensia komĆ©rsiu nian;
  • Autoriza ema halaā€™o feira sira;
  • Promove dezenvolvimentu atividade artezanĆ”l nian sira, hamutuk ho ministĆ©riu responsĆ”vel ba Ć rea turizmu, arte no kultura;
  • Promove no apoia harĆ­ estabelesimentu komersiĆ”l, indĆŗstria no servisu sira iha munisĆ­piu;
  • Assegura iha kontrola metru sira iha instrumentu sira atu sukat no atu tetu sasan nian nebe uza iha estabelesimentu komĆ©rsial no indĆŗstria nian sira;
  • Fiskaliza ezersĆ­siu atividade komersial, industrial no servisu sira;
  • Fo lisensa atu prega mensajen publisitĆ”riu sira;
  • Promove harĆ­ no assegura jestaun ba fatin we-manas nian sira;
  • Promove imajem munisĆ­piu nian hanesan destinu turĆ­stiku.
  1. EzersĆ­siu kompetĆ©nsia hirak prevee ona iha alĆ­nea a) toā€™o p) hosi numeru ida uluk sei regula liu hosi diploma ministerial konjuntu hosi membru Governu hirak responsĆ”vel ba Administrasaun Estatal, ba komĆ©rsiu, ba IndĆŗstria no ba Turizmu.
  2. EzersĆ­siu kompetĆ©nsia hirak prevee ona iha alĆ­nea q) toā€™o r) sei regula liu hosi diploma ministerial konjuntu hosi membru Governu hirak responsĆ”vel ba Administrasaun Estatal no ba Turizmu.
  3. Membru Governu hirak responsĆ”vel ba Ć”rea AdministraĆ§Ć£o Estatal, ba KomĆ©rsiu, ba IndĆŗstria neba Turizmu aprova, liu hosi despaxu ministerial konjuntu, planu formasaun ba rekursus umanus nebe maka halaā€™o sira nia funsaun iha Servisu Munisipal ba Jestaun Merkadu nian no Turizmu.
  4. Membru Governu hirak responsĆ”vel ba Ć”rea KomĆ©rsiu, IndĆŗstria no ba Turizmu bele delega ezersĆ­siu kompetĆ©nsia hirak seluk, iha Ć”rea jestaun ba merkadu no ba turizmu ba Administrasaun Munisipal no ba Autoridade Munisipal sira, liu hosi asina kontratu entre Ć³rgaun delegasaun kompetĆ©nsia nian sira ho Membru Governu responsĆ”vel ba Administrasaun Estatal.

_______________________________________

TURISMU

LikisĆ”Ā  hanesan MunisĆ­piu ida husi Timor Leste neā€™ebĆ© localiza iha parte oeste, iha parte leste halo fronteira ho MunisĆ­piu Dili, parte sul fronteira ho MunisĆ­piu Ermera no MunisĆ­piu Bobonara, iha parte oeste baliza ho MunisĆ­piu Bobonaro no iha parte norte fronteira ho Mar Ombai. MunisĆ­piu refere iha Posto Administrativo haā€™at (4), Bazartete, LikisĆ”, Maubara no Loā€™es neā€™ebĆ© inkliu suku (23). Demografikamente, LikisĆ” iha total populasaun hamutuk 78,700, tuir sensus 2019, densidade populasaun maka 142. 84 pp/ km2 ba Ć”rea 550.95km2, Populasaun maioria koalia lian, Tokodede no Mambaā€™e.

________________________________________________________________

INTRUDUSAUN

Bazeia ba Governo Central nia programa 2011 ba 2030 hodi implementa programa prioridade ba turismo, tambaĀ  turismo mak maneira ida atu dada turista estrangeiro sira neā€™ebĆ© mai visita ita nia fatin sira neā€™ebĆ© importante tebes hanesan, area turimo kostera, turimu religiosu,Ā  kulrural, florestal, no ekologiku,. Ida neā€™e dalan ida hodi hametin economia iha baze tamba economia mak dalan uniku bele transforma ema nia moris iha Ć”rea urbana ka rural. Atu atingi metas hirak nee Governo tau periodidade ba turismo komunitaria. Timor nasaun ida neā€™ebĆ© iha potensia boā€™ot ba economia hodi halo transaksaun negosiu, nune bele hetan lukru no fo benefisiu ba povu nia moris,Ā  iha Timor maioria povo agricultor,Ā  ita presisa ajuda atu produtu lokal bele asesu iha Turismo nebe Governo prepara, ho meius ida neā€™e mak bele ajuda ita nia familia agricultor hodi habot sira nia economia, bele ajuda transformaĀ  kriatividdae emprendedorismo iha merkado turirmo. Iha era globalizasaun turismoĀ  sai alternativo ba dezenvolvimento economia iha futuru,Tamba Munisipiu LiquiƧa mak Centro tama no sai entre NaƧao Timor Leste no Indonesia, atu haburas economia ita presisa haboā€™otĀ  nafatinĀ  ita nia negosio hodi aproveita fasilidade pĆŗbliku, signifika pertense patrimoniu estadu neā€™ebĆ© kompete ba autoridade monicipal nia kompetensia, hodi tau matan no gere fasilidade publikuĀ  no bele fo benefisio ba ema hotu. Tuir politik governo kona-ba desentralizasaun neā€™ebĆ© implementa iha ambitu deskonsentrasaun Administrativa fo espasu no oportonidade ba Governo Lokal atu prepara no kria kondisoes ba fatin sira ne atu iha futuruĀ  bele produs reseitan ba Governo Lokal, no bele halao goversaun no desenvolvimento ba bem estar povu no nsaun.

  • BaseiĀ  No hare lei nĀŗ11/2009 , artigo 1ĀŖ Kriasaun Munisipiu sira nĀŗ, Letra artigo 4ĀŖ Munisipiu sira iha Timor Leste, letra i-LiquiƧa
  • Decreto lei no 3/2016 de Marco 2016,13 kompetensia sira iha area Mercado e Turismo
  • Decreto Lei nĀŗ 54/2020, decreto Lei nĀŗ 3/2016, artigo 13ĀŖ kona-ba kompetensia Administrador Munisipiu iha area gestĆ£o Mercado no Turismu.

________________________________________________________________

Gestaun de Turismu

  • Gestaun turismu neĀ“e mak asuntu neā€™ebĆ© importante tebes , tanba bele dezenvolve areaĀ  tasi no fatin sira neā€™ebĆ© bele asegura ita nia economia iha komunidade no atrai visitante sira hodi bele mai visita ita nia munisĆ­piu
  • Turismu mos bele Kria empredorismu ida hodi asegura grupo negosiu sira nebe bele haburas ita nia economia no halao promosaun ba ita nia produto no bele atrai visitante sira .
  • Turismu hanesan sentru importante estrategia no alternativu idaĀ  atu dezenvolve ita nia economia ihaĀ  futuro.
  • Turismu mos sai destinu turistico importante ba ita nia munisĆ­pio hodi hatama reseita no hametin sustentabilidade economiaĀ  ba komunidade

________________________________________________________________

Objetivu Gestaun Turismu

  • Importate promove nafatin turismu no habelar ekonomia neā€™ebĆ© bele lori benefĆ­siu no haliburĀ Ā  komunidade sira nia atividade no kria grupu emprendedorismu ba kriatividade ida neā€™ebĆ© bele atrai visitanteĀ  estrangeriu sira neā€™ebĆ© mai visita ita nia MunisĆ­piu hodi hametin turismu iha futuru.
  • Hametin no haburas nafatin kultura turismu komunitariu tuir programa Governu Local.
  • Tau matan nafatin ba aset hotu Estadu nia neā€™ebĆ©Ā  liga ho turismo.
  • Ba futuru turismu komunitĆ”riu iha ita hotu nia liman.
  • Aartigo 13.( r ) promove imagen munisipiu nian hanesan destinu turistiku.

Encoraja no motiva foin saā€™e sira, atu bele tane aā€™as valores principais sira kona-ba identidade cultural no originalidade municĆ­pio lIquiƧƔ promove preserva no conserva produtos recusos natural no desenvolve fatin turismo local no pontencialidade iha municĆ­pio LiquiƧƔ hodi bele garante no bele dada turista domestico e internacional hodi bele mai visita ita nia municĆ­pio hodi bele habelar ita nia cultura iha mundo internacional.

Objetivo especifico.

  • Hasaā€™e capacidade foin saā€™e sira nian no tane aā€™as dignidade cultura munisĆ­piu nian. Hodi promove no halo desenvolvimento iha turismo.
  • Prepara foinsaā€™e sira nudar rekursus humanus principal neā€™ebĆ© garantia ninia pontencialidade hodi servi iha nia municĆ­pio rasik no iha futuru bele desenvolve Ć”rea Turismo no empreendedorismo iha sociedade.
  • Preisa sai foin saā€™e neā€™ebĆ© exemplar ba foin saā€™e sira seluk ho honestidade, transparĆŖncia, neutro no imparcialidade.
  • Tenki konstrui sentro de formasaun ba foin saā€™e sira no ba ema hira neā€™ebĆ© hakarak mai visita ita nia municĆ­pio.
  • Precisa estabelece uma atu bele preserva no conserva ita nia riqueza original sira husi ita nia municĆ­pio rasik.

_____________________________________________________________

Ɓrea Protegidu no konservasaun ba aipara no animal Tasi iha Sia Maria Maubara

________________________________________________________________

Turismu EkolĆ³giku Sia Maria Maubara

Turismu ekologiku tanba iha neba fatin ba korservasaun aihoris no animal fuik sira.Ā  Sia Maria sai hanesan Fatin ba Turista sira neā€™ebĆ© hakarak mai halo sira nia exercisiu de kontemplsaun ba natureza nia furak, hodi rona manu fuik nia lian, hare Ikan oan sira nia movimentu no paisagem neā€™ebĆ© magnifiku tebes ba ita nia turista sira. Atu dehan deit katak prinsipio husi ekoturismu atu respeita ita nia natureza no cultura, hodi hatudu ba nasaun anfitriaun sira neā€™ebĆ© mai vizita.

_______________________________________________________________

Paisagem Sia Maria Maubara

______________________________________________________________

Turismu ekolĆ³giku Kaitehu LikisĆ”

Ekoturimu Kaitehu sai hanesan fatin ba konservasaun lenuk. Iniciativa ida neā€™e hetan ajudasaun husi Timor Port, neā€™ebĆ© organiza husi Tokar no Komunidade sira iha Ć”rea neba. Konservasaun lenuk sai fator importante ba Turismu, tanba iha eventu husik lenuk hetan partisipasaun mĆ”ximu husi turista internacional sira no turista local sira no iha eventu refere comunidade aproveita halo negosiu. Iha Timor ita iha ona fatin tolu ba konservasaun lenuk, hanesan Lospalos, Atauru no LikisĆ”.

____________________________________________________________

Turismu Kultural (Uma tradicional)

Uma tradicional neā€™ebĆ© identifica cultura Comunidade Maubara nia identidade nudar Timor oan, neā€™ebĆ© localiza iha Suku Gulgeur Maubara. Iha fatin ida neā€™e ita bele hare diak liu tan Paisagem Sirkulasaun mota hirak neā€™ebĆ© junta ho Mota Loes. Iha neba iha mos fatin turismo rural neā€™ebĆ© Kria husi Jovem sira, ba turista hirak neā€™ebĆ© iha interesse bele ba visita fatin ida neā€™e. tanba neā€™e hakmatek hodi kontempla manu fuik nia lian, no klima neā€™e saudĆ”vel no fresco tebes, bele dehan klima malirin hanesan mos ho Europa.

________________________________________________________________

Paisagem Magnifika Gugleur Maubara

_______________________________________________________________

Turismu Kultural uma Lisan

Koā€™alia kona-ba uma lisan la halai ses husi ita nia cultura Timor Leste neā€™ebĆ© beiala sira husik hela mai ita ida-idak, Uma lisan maka knua ida neā€™ebĆ© reuniu ema hotu neā€™ebĆ© mai husi gerasaun ida neā€™ebĆ© kompostu husi maun alin uma lara, Uma mane no mane foun neā€™ebĆ© mai husi avo ida deit. Uma lisan maka identifica ita nia identidade lolos nudar Timor oan, nuneā€™e ema hotu neā€™ebĆ© nudar ran Timor hotu hotu iha nia uma lisan, neā€™ebĆ© nakonu ho istoria neā€™ebĆ© furak.

Iha biban ida neā€™e hakarak atu relata deit kona-ba uma lisan Banirlema, hahu nia konstrusaun husi kedas tempu Portugues nia ukun mai to iha tempu ivansaun, invasoresĀ  sira destrĆ³i ka sunu tia uma neā€™ebĆ© konstrui husi beiala sira, nuneā€™e iha tempu ukun na Familia husi uma lisan konstrui fila fali. Iha konstrusaun hahu ho reuniaun entre falimia sira hotu hodi bolu ema badaenĀ  para atu konstrui fila fali neā€™ebĆ© hetan partisipasaun maximu husi famĆ­lia hotu, iha eventu hari fatuk ai mane foun sira tenki tau belak osan tun ba ai rin mane.

Turismu Kultural Karimbala Maubara

Karimbala nia naran los maka kambala neā€™ebĆ© significa ami nia belun, iha fatin neā€™e ailaran nakonu ho ailaran tua no animal fuik, iha tempu indonesia sai fatin neā€™ebĆ© sempre mosu desastre nuneā€™e Lia nain sira sempre ba hamulak iha foto tutun no iha fatuk lulik neā€™e bei ala hasaā€™e sira nia sakrefisiu iha tempu neba, nuneā€™e bainhira mosu desastre ruma iha Kambala comunidade sira sempre ba husu matak malirin iha fatin neba.

______________________________________________________________

Turismu Florestal

Turismu Florestal iha Ć”rea Liquica, sai hanesan fatin neā€™ebĆ© kapaz ba ema atu halo kaminada iha fim de semana, hodi kontempla beleza natural neā€™ebĆ© mai husi Natureza nia kriasaun rasik, neā€™ebĆ© dala barak ema la tau importĆ¢ncia maibĆ© ne riku soin MunisĆ­piu LiquiƧƔ nian.

_________________________________________________________________

Kaskata Maumrai Metagou

Kaskata Maumrai suli sai husi foho Kutlau nia hun. Istoria badak Sr. Agostinho Gonsalves haktuirĀ  katak beā€™e ne tempu PortuguĆŖs nian existe tia ona no iha nia nain maka uma lisan betu rema, bainhira ema ruma presiza atu ba dada beā€™e ne hodi konsumu presiza husu lisan no tenki halo ritual tuir cultura Suku Metagou nian. Iha tempu okupsaun ema barak maka utilza beā€™e neā€™e hodi konsumu no iha tempu ukun an, komunidade iha iniciativa hodi ba hari Gruta ida iha Ć”rea neba. Ho kondisaun natureza nia fatu monu atu hanehan estatua neā€™ebĆ© tau iha gruta refere, hare ba situsaun neā€™e comunidade deside ba foti tia estatua neā€™e mai rai iha kapela hodi hein atu halo fali reabilitasaun. Atu dehan deit katak kaskata neā€™e atrai turista barak maka ba halo sira nia paseiu iha neba, klima neā€™ebĆ© kapaz ba turista sira hodi ba halo sira nia relax iha fatin refere.

______________________________________________________________

Turismu Kosteira Munisƭpiu LiquiƧƔ

Turismo Kosteira fatin ida neā€™ebĆ© importante tebes mai ita nudar LiquiƧƔ oan tenke mantein nafatin nia originalidade hodi gere ho diak, tanba fatin kosteira maka sai fator importante ba ita nia belun turista sira husi rai liur no rai laran. Atu atrai ita nia visitante sira ita tenki kria paz no estabilidade hodi foti iniciativa atu bele hamosu kritividade hodi prepara fatin sira neā€™e ho digno atu nuneā€™e bele dada ita nia belun Turista sira neā€™ebĆ© iha interesse hodi mai vizita.

_____________________________________________________________

Turismu Historiku Munisƭpiu LiquiƧƔ

LikisĆ” konesidu ho istoria oioin, neā€™ebĆ© hahu husi Holadez nia ukun mai toā€™o iha tempuĀ  PotuguĆŖs nia ukun neā€™ebĆ© rai hela fatin sira neā€™ebĆ© ita konsidera hanesan istoriku, hanesan Kastelu MaubaraĀ  obra husi Holandez sira no Prizaun Epelu obra husi Portugal, inklui konstrusaunĀ  sira seluk neā€™ebĆ© PortugĆŖs sira kostruiĀ  hela iha ita nia munisĆ­piu LikisĆ”.

____________________________________________________________

Turismo Religiosu LiquiƧƔ

MunisĆ­piu LiquiƧƔ identiku ho fatin turismo neā€™ebĆ© barak. Turismu Religiosu nakunu ho istoria oi-oin hanesan kapela neā€™ebĆ© iha imagem ida neā€™e maka fatin istoriku tanba iha fatin ida neā€™e maka ema foti sinu osa mean neā€™ebĆ© Portugal sira tau hela hodi faan ba nasaun vizinu Indonesia. Ema hirak neā€™ebĆ© foti sinu neā€™e hakat ona ba mundu seluk.

Iha parte seluk Igreja Paroquial, iha mosĀ  istoria ineskesivel neā€™ebĆ© akontese Masakre 5 de abril iha tinan 1999, neā€™ebĆ© ema barak maka lakon vida iha tempu neba.

_________________________________________________

Planu atu desenvolve Turismu MunisƭpiuLiquiƧƔ

  • Planu atu desenvolve Ć”rea turismu sira, liu husi atu konstrui no reabilita ita nia Ć”rea turismu kosteira, hodi bele atrai ita nia turista sira. Razaun tanba ita nia munisĆ­piu iha potensia boā€™ot iha Ć”rea turismu, no bele fo reseita boā€™ot mai iha MunisĆ­piu.
  • Hakarak atu reabilita fali ita nia konstrusaun historiku sira hanesan kastelu Maubara no Prisaun Epelu. Razaun tanba neā€™e sai hanesan patrimĆ³niu no riku soin MunisĆ­piu nian.
  • Halo Kostrusaun ba Museu ida hodi bele facilita no divini turismo mak hanesan: historik, kultural, religogo, ekologiko, florestal, flora e fauna, rejidensia uma antiga tempo portugues,kastelo Maubara, ita nia turista sira neā€™ebĆ© mai visita ita nia MunisĆ­piu.
  • Iha mos planu hodi desenvolve fatin Turismu Kumunitariu hodi fo benefisiu ba kominudade lokal sira hodi hamosu mos criatividade ba jovem sira liliu iha artejenato,pintor, no kria mos grupu emprededorismu.
  • ______________________________________________________

Visaun

  • Promove
  • Dezenvolve
  • Hametin

Misaun

  • Promove dezenvolve setor turismu nudar alternativo ba dezenvolvimento Nasional
  • Promove turismu komunitariu ba aktividade ekonomia no haburas ekonomia iha familia.
  • Difini fatin turismu ida nebe dada turista barak mai visita ita nia Munisipiu

_________________________________________________________


Ā© 2024 Administrasaun MunisĆ­piu LiquiƧƔ