SERVISU MUNISIPÁL AGRIKULTURA
PROFILE AGRIKULTURA
2025
-
INTRODUSAUN
Munisípál Likisá hanesan ema ida koletivu ba direitu públiku ho autonomia administrativu, finanaseiru alargada, patrimonio propriu sujeitu superintendénsia no tutela ba Ministru Administrasaun Estatál nudar superior irarkia” hodi konsulta no simu orientasaun ba kualker aktu administrativu iha prosesu desenvolvimentu Munisipál Likisá ba implementasaun programa sira, presiza konsulta atu nune’e bele hatene saida mak kompetensia Presidente Autoridade nian no sai mak kompeténsia Governu Sentral nian, hodi nune’e evita tiha Sobrepozisaun kompeténsia entre autoridade Lokal no Nasional hatuir ba Dekretu lei Nú 03/2016 loron 16 fulan Marsu ho redasaun intrudus ba Dekretu Lei Nú. 84/2023 loron 23 fulan Novembru nian nudar baze legál ba kompeténsia no funsaun ba autoridade munisipál sira.
Munisipál Likisa situadu iha parte norte ilha Timor nian, parte lorosa’e baliza ho kapital Dili, parte loro-monu baliza ho Munisipál Bobonaro, parte sul baliza ho Munisipál Ermera no parte norte nian baliza ho Munisípál Alor-NTT-Indonesia, iha Postu Administrativu 3 (tolu): Bazartete, Likisá no Maubara, Suku 23 no Aldeia 134 ho populasaun tuir sensus uma kain 2022 nian, ho total 83 mil liu, hare’e ba pozisaun georgafia Likisa nian ne’e, hanesan estratéjiku no besik-liu ba kapital Dili, no agora dau-daun mobilizaun transporte husi Dili mai Likisa ho durasaun tempu Minutu 30 deit, bele tó ona iha Kapital Dili no Likisa ba-mai, ho distansia Munisípál Likisá nian, ne’ebé mak besik liu ba kaptital Díli, nudar autoridade Munisípál hare’e hanesan forsa no oportunidade hodi desenvolve area tasi-ibun Likisá sai hanesan fatin ba turista lokal no internasional no promove arte no kultura Likisá nian nudar identidade Likisa oan sira nian.
Difinisaun
Saida mak Agrikultura, agrikultura uniku diresaun ida esensial husi diresaun sira seluk: saude, edukasaun no administrasaun, municipio ida wainhira laiha sector agrikultura mos labele atinji desenvolvimento, wainhira tau fali sector sira seluk sai perioridade numeru ida mak mos desenvolvimento bele lao lentu. Agrikultura sai hanesan sentru ida ba komponente hotu hotu iha municipio ida, laiha komponenete seluk atu hamrik mesak wain hira la iha agricultura. Tamba nee agrikultura importante liu no sai perioridade nomero 1 husi komponente sira seluk. Setor ida iha nia komponente perioridade 5 nebe mak hanesan Produsaun alimentar, Floresta, hortikultura, pecuaria no pescas komponente hirak nee ho nia objetivu espesifiku hodi hasae produsaun, produtividade no rendemento ekonomia komunidade ka familia.
Dezenvolvimento ne’ebe halao iha teritorio Timor Leste ho nia prinsipio no objetivo rasik atu hadia kualidade moris emar nian tantu individu ka komunidade tomak em jeral.
Realidade autor principal dezenvolvimento, liuliu dezenvolvimento agrikola nian jeralmente agrikultor sira rasik ne’ebe dala barak mos hanesan mak kbiit laek no iha aspektu oinoin, hanesan aspetu ekonomia, edukasaun no abilidade teknika, teknologia no mak baibain uja ba hodi halao knar, dala ruma mos fraku iha vontade ka esperitu hodi hadia moris rasik. Nunee atividade dezenvolvimento laos fisik nian hanesan ejistensia funcionario Servisu Agrikultura ho idaida nia papel mos sai importante tebes no presiza melhora nafatin tuir dinamika tempu ba tempu hodi bele konssensializa, dinamika no fortifika komunidade agrikola sira hodi sai autor principal dezenvolvimento komunidade agrikola bele halo mudansa ba moris.
Nudar actividade desenvolvimento ida knar funsionario sai hanesan prosesu vital ida iha rai barak, inklui Timor Leste ne’e nia prosesu desenvolvimento pratikamente hahu ho programa agrikultura ne’ebe foka liu perioridade sira hanesan produsaun alimentar, Pecuaria, hortikultura, plantas, Pescas no Floresta ho objetivu komun hasae produsaun no produtividade.
Istorikamente diresaun agrikultura hahu husi tempu Ministero ne’e hahu dahuluk no UNTAET iha 2002 ho estrutura kiik mak hanesan husi koordenador ho nia sekasaun iha Diresaun hahu husi Primeiro Governo ne’ebe diriji Sr. Vicente, Januario da C dos Santos too tinan 2005. Nunee iha tinian 2005 too 2008 mudansa ba ETA sai nafatin hanesan koordenador hanesan estrutura hodi halo programa agrikultura iha Diresaun agrikultura.
Husi fulan Agosto 2008 mudansa estrutura sai diresaun servisu Agrikultura Municipio ho nia estrutura Director, Dept Administrasaun, Dept. Produsaun Alimentar, Dept. Extensaun Agrikola no Dept. Pecuario e Veternario iha VI Governo. Iha tinan 2014 too iha 2024 iha ona mudansa Diresaun Servisu Municipal da Agricultura (DSMA) ho estrutura director, Dept Programa no Pecuaria.
Bazeia ba Dekretu Lei nu. 84/2023, 23 Novembru 2023 alterasaun ba da 5 husi Dekretu lei nu.3/2016 no Diploma Ministerial no 85/2023, 29 Dezembru.
Diresaun Serviço Municipal Agricultura Liquiça tutela ba Administrasaun Municipiu Liquiça. ho nia Departemento 2 (rua) mak hanesan :
- Departemento Programa Extensaun e Agricola no ofisial teknika
- Departemento Pecuaria e Veternaria no ofisial teknika
Servisu Agricultura estabelese iha municipiu Liquiça, lidera husi Diretor servisu ida hodi halo planu ba programa diresaun nian
1. Vizaun
Programa agrikultura diresaun nia misaun nafatin sai hanesan mata dalan ida ba futuru Garante disponibelidade hodi asesu ba produsaun sustentabel. Dalan uniku ba visaun nee mak Diresaun hasae produsaun no produtividade tuir programa agricultura perioridade sira.
2. Misaun
Misaun Diresaun Servisu Agrikultura iha future sai hanesan agrikultura ho moderno hodi nunee bele hasae produtividade no produsaun.
Estebelese programa, sub programa no implementasaun actividade hodi atinji tuir metas planu estrategiku annual husi 2022 – 2030.
II. TERTORIO
DL no 84/2023, de Novembro Prosede 5 alterasaun DL no 3/2916 de Marsu sobre estatutu Administrasaun municipais autoridade municipio no grupo tekniku intterministerial desentralizasaun administartiva.
Diploma Ministerial no 86/2023 29 de Dezembru institui konkretu administrasaun posto administrativus aprova de nomensaun no tarefa servisu local.
a. Posto Administrativo Likisa : Kompostu huusi suku 7 aldeia
b. Posto Administrativo Bazartete : kompoostu husi suku 9 no Aldeia
c. Posto Administrativo Maubara : Kompostu husi suku 4 no Aldeia
d. Posto Administrativo Loes : kompostu husi suku 3 no Aldeia
A. PROGRAMA
Servisu Municipal ho Programa perioridade 5 mak hanesan Produsaun alimentar, Pecuaria e Veternaria, Pescas no Floresta programa hiirak nee ho nia objetivu palnu aksaun annual hodi hasae produtividade no produsaun iha rai laran (Aumento Sustentável da Produtividade e Produção) .
B. OBJETIVU PROGRAMA
Sustentavelidade produsaun no produtividade iha sub setor sira espesifiku ba agrikultura no hortikultura, pekuaria, peska no floresta ne’ebe nesesariu dunik hodi hakorean husi ekonomiku no efisiensia ne’ebe aas no mos hasae forsa kompetitivu (Sustentável aumentou em produção e produtividade em subsetores específicos da agricultura e horticultura, pecuária, e produsaun alimentar.
Sumário : Haktuir Programa, Sub-programa no Aktividade
- Progama : Funcionamento e Desenvolvimento Institucional.
- Programa : Aumento sustentável da produtividade e produção.
- Programa : Processamento pós-colheita, Armazenamento, Acesso ao mercado e agregação de valor.
- Programa : Gestão sustentável dos recursos naturais, utilização e conservação.
C. SUB PROGRAMA
I. Aumentu sustentável iha produsaun no produtividade ba ai-horis alimentares, hortikultura, kafé no plantas industriais.
- Estabelesimentu agrikultura integrada iha áreas irrigadas potensiais
- Dezenvolve no melhora ai-horis hortikultura komunitária
- Subsídius de inputs agrikolas ba agrikultores (fini hare, batar, modo, nsst)
- Apoia kultivu ba ai-horis hirak seluk (fore-mungu, fore-keli, fore-rai, nsst), hodi promove mos prátikas agríkolas di’ak (boas práticas)
- Mobiliza grupus ka assosiasõens agrikultores, hodi multiplika fini sertifikadus no komersiais ba ai-horis alimentares (hare, batar, legumes no tubérkulos)
- Apoia inisiativas husi grupus jovens (feto no mane)
- Reabilita, expande, diversifika no intensifika produsaun husi plantasõens kafé
- Reabilita, expande, diversifika no intensifika produsaun husi plantasõens pereniais no anuais
- Operasionaliza Sentrus Viveirus plantas industriais
II. Aumentu sustentável iha produsaun animal:
- Estabelesimentu pastajem komunitária
- Promove no melhora jestaun ba produsaun animais
- Tratamentu jeral ba animais (karau, fahi, manu, bibi nsst.)
Servisu Municipal DSMA iha sub programa 4 (haat) mak hanesan :
- Atividade produsaun alimentar produsaun batar no hare
- Atividade kultivasaun hortikultura ( kuda modo )
- Atividade kultivasaun ai fuan (agrofloresta : Komponente ai horis)
- Produsaun Pcuario e veternario.
REKURSU UMANU
Funsionario Permanente = 41 Pessoas
Funsionario Agente administrative = 17 Pessoas
Kajuais = 8 Pessoas
Funcionario permenente, ajente e Cajuais = 66 Pessoas
Lia fuan ikus
Atu alkansa objetivu Diresaun Servisu MUNICIPAL da Agrikultura segurannsa, kresimento ekonomiko no redusaun mukit iha Timor Leste espesialmente servisu agrikultura de Likisa wainhira komunidade agrikultor sira adopta liu husi Sistema transformasaun Sistema agrikola subsistensia ba Sistema agrikola moderno ne’ebe orientasaun ba merkadu, Ministero Agricultura Pecuaria, Pescas e Floresta Governu Konstituisional da IX nian inisiu niia Govvernasaun konsiente katak populasaun maioria moris iha lina maukit nia, husi hirak nee hotu maioriia nia vida tomak depende seitor agrikultura iha area rurais.
Servisu Diresaun Agrikultura estabelese ona estrutura hodi halo knar ka funsaun ba komunidade em jeral Munisipiu Likisa liu husi programa nunee MAPPf iha responsabilidade boot ida hodi tane maioria ema mukit sira ho subsidiu mekanizasaun agrikola, fila rai iha rurais sira hodi bele fo asistensia teknika ba toos no natar nain sira.
Autor principal dezenvolvimento, liuliu dezenvolvimento agrikola nian jeralmente agrikultor sira rasik ne’ebe dala barak mos hanesan mak kbiit laek no iha aspektu oinoin, hanesan aspetu ekonomia, edukasaun no abilidade teknika, teknologia no mak baibain uja ba hodi halao knar, dala ruma mos fraku iha vontade ka esperitu hodi hadia moris rasik. Nunee atividade dezenvolvimento laos fisik nian hanesan ejistensia funcionario Servisu Agrikultura ho idaida nia papel mos sai importante tebes no presiza melhora nafatin tuir dinamika tempu ba tempu hodi bele konssensializa, dinamika no fortifika komunidade agrikola sira hodi sai autor principal dezenvolvimento komunidade agrikola bele halo mudansa ba moris.
Liquica 20/ 01/2025
Jose Pereira de Jesus, Lic, TA
Estrutura
bele download arquivu format pdf iha kraik