Visaun no Misaun

Administrasaun Munisipál aberta ka nakloke ba públiku, haforsa Administrasaun Suku no Postu, hakbesik governasaun ba povu no promove dialógu ho kamada sosiedade sira hotu”

Ho visaun ida ne’e, sei introdus no integra ba iha visaun, misaun, planu estratéjiku, objetivu no programa atividade annual Munisipál Likisa nian, atu nune’e bele involve parte hotu-hotu hodi fó ita hotu nia kontribuisaun ba programa ida hanaran “Bairo limpo,

verde, saudavél e tranquilidade” ka “Bairu mos, modok, saudavél no hakmatek”, hodi nune’e husu ita hotu ninia responsabilidade no involvimentu ita hotu nian, mai husi kamada sosiedade ho variedade estatutu sosiál hotu-hotu mak hanesan: autoridade munisípál nudar autór ba dahuluk, Governantes sira, Igreja katolik, Protestante, mosulmanu, Sosiedade Sivil, Nai Veteranus, Nai eis titulares, Impresáriu, lideransa komunitáriu, Xefe bairu, joventude no estudante sira hotu no ita nia povu sira ne’ebé hela nanis kedas iha bairu nudar organizasaun “grass Root” ka organizasaun baze iha ita nia sosiedade hodi promove bairu mos, modok, saudavél no hakmatek, ho progama ida ne’e, hau fiar, sei lori mudansa ba ambiente aldeia, suku, postu administrativu no Munisípal Likisa sei sai mos, modok, saudavél, no hakmatek livre husi lizu no sei deminui manas iha tempu bai-loron, hadok ita nia povu husi moras denge iha tempu udan no atrai visitantes nasional, no internasionál mai visita bei-beik Munisípál Likisa nudar sira-nia objetivu turista, no husi programa “bairu mos, modok, saudavél no hakmatek” sei hasa’e ita nia kresimentu ekonómia lokál no sei kria auto impregu ba ita nia joven sira ne’ebé hakarak hala’o atividade inprendarismu, dada investor nasionál no internasionál sei mai investe barak liu-tan iha Munisipál Likisa atu nune’e bele kria impregu ba ita nia joven sira.

Programa “Bairu mos, modok, saudavél no hakmatek”, nudar programa prioridade Presidente Autoridade Munisípál nian, durante hau nia mandatu tanba tuir hau nia kalkulasaun, sei la-gasta osan barak estadu nian maibe presiza deit Autoridade Munisípál hakbesik an ba Xefe Bairu sira hodi koalia be-beik hamutuk povu sira hodi muda sira nia hanoin, katak moris iha ambiente mos, modok, saudavél no hakmatek inportante ba povu nia moris lor-loron nian, tanba sei la-lori risku ba sira nia moris no hanaruk sira ninia idade moris nian, iha kontextu konstrusaun estadu no nasaun, no hau sei uza hau nia kompenténsia no funsaun hodi uza rekurus hotu-hotu “sem reserve” bahasa Indonesia dehan (“mengunakan sumber daya yang ada dengan habis- habisan”) ho maneira oi-oin (“dengan berbagai cara”) hodi realiza dialogu husi parte hotu-hotu, sei hahu uluk husi Xefe bairu sira hotu ne’ebé mak iha ka eziste, hodi antiji objetivu Munisipál Likisa, ida ne’ebé mak mos, modok, saudavél no hakmatek iha tinan hirak ne’ebé sei mai.

Munisípál Likisá hanesan ema ida koletivu ba direitu públiku ho autonomia administrativu, finanaseiru alargada, patrimonio propriu sujeitu superintendénsia no tutela ba Ministru Administrasaun Estatál nudar superior irarkia” hodi konsulta no simu orientasaun ba kualker aktu administrativu iha prosesu desenvolvimentu Munisipál Likisá ba implementasaun programa sira, presiza konsulta atu nune’e bele hatene saida mak kompetensia Presidente Autoridade nian no sai mak kompeténsia Governu Sentral nian, hodi nune’e evita tiha Sobrepozisaun kompeténsia entre autoridade Lokal

no Nasional hatuir ba Dekretu lei Nú 03/2016 loron 16 fulan Marsu ho redasaun intrudus ba Dekretu Lei Nú. 84/2023 loron 23 fulan Novembru nian nudar baze legál ba kompeténsia no funsaun ba autoridade munisipál sira.

Munisipál Likisa situadu iha parte norte ilha Timor nian, parte lorosa’e baliza ho kapital Dili, parte loro-monu baliza ho Munisipál Bobonaro, parte sul baliza ho Munisipál Ermera no parte norte nian baliza ho Munisípál Alor-NTT-Indonesia, iha Postu Administrativu 3 (tolu): Bazartete, Likisá no Maubara, Suku 23 no Aldeia 134 ho populasaun tuir sensus uma kain 2022 nian, ho total 83 mil liu, hare’e ba pozisaun georgafia Likisa nian ne’e, hanesan estratéjiku no besik-liu ba kapital Dili, no agora dau-daun mobilizaun transporte husi Dili mai Likisa ho durasaun tempu Minutu 30 deit, bele tó ona iha Kapital Dili no Likisa ba-mai, ho distansia Munisípál Likisá nian, ne’ebé mak besik liu ba kaptital Díli, nudar autoridade Munisípál hare’e hanesan forsa no oportunidade hodi desenvolve area tasi-ibun Likisá sai hanesan fatin ba turista lokal no internasional no promove arte no kultura Likisá nian nudar identidade Likisa oan sira nian.

Nudar Presidente autoridade Munisípal Likisá sei servisu hamutuk ho Governu Sentrál hodi hala’o koordenasaun servisu maximu ho linas ministeiru sira ne’ebé relevantes hodi dudu prosesu desenvolvimentu ba infraestura baziku mak hanesan: Estrada, fontes, eletrisidade no be’e mos, espasu ba fatin turismu, no seluk-seluk tan   iha area rural no urbana nudar programa priodade hodi nune’e bele dudu ka hasa’e kresimentu ekonómia lokal nian.

Durante iha hau nia mandatu, hau sei konsentra no fokus liu ba ezekusaun programa sira ne’ebé iha ona no sei kontinua prgrama sira ne’ebé administrador sesante halo tiha ona, no sei hamousu fali programa foun balun durante hau nia mandatu.