1. LIA MAK LOKE

Diresaun Servisu Municipal Gestaun Merkadu e Turismu (GMT) hanesan diresaun servisu municipal ida nebe’e estabelese bazeiaba Dekretu Lei no.3/2016 iha artigu 13 fo Kompeténsia sira iha área Gestaun Merkadu no Turismu hodi halo gestaun ba merkadu sira iha munnicpiu, tau matan ba iha turismu kultural, relijiozo no historiku sira, servisu GMT iha programa ida sub programa rua atividades Nen (6), GMT kopera mos ho diresaun sira seluk hanesan, Siguranca Alimentar, Agrikultura, Teras e Propriedade, Obras Publik, MTCI, IADE, SMASA, PNTL, Administrador Postu, Xefe Suku hodi tau hamutuk ideia no hanoin atu dezemvolve area turismu nebe’e identifika ona hodi jere no koserva merkadu sira nebe’e bele fo receitas ba estadu, liu liu municipiu sira nebe’e hahu ona prepara’an hodi hakat ba poder lokal no desentralizasaun nebe’e sei mai.

Tan ne’e diresaun servisu municipal Gestao Merkadu no Turismo sei esforsu an jere no halo jestaun hodi konstroi infraestrutura sira iha merkadu inklui be’e no saneamentu hodi hatan ba nesecidades komum nian,nune’e mos sei konstroi turismo sira iha tasi ibun hodi bele atrai vizitantes sira bele mai paseiu, atu hatan ba kestaun hirak ne’e persija entidades hotu nia kontribuisaun nebe’e konstrutivu no inovativu hodi hadi’a Likisa ba futuru ida prosfero, Mos, Matak Hijiene no Saudavel tuir moto Hu Iso Lara Iso.

Gestauo Merkadu no Turismo (GMT) hanesan diresaun ida nebe’e nia ejistensia hahu iha 2021 to’o ohin loron hatama ona receitas husi publicidade segundu lugar husi municipiu 13 iha teritoriu timor leste, Likisa mos hanesan rute internacional entre Republika Indonesia atu hakat ba Kapital Dili, liu husi tasi ibun hodi hare beleja tasi nian furak no Loes sai hanesan centru ba movimentu ekonomiku no transporte liu ba mai dili hodi halo ema sempre koko tua mutin, ikan saboko, no katupa nia gostu.


A. Teoria

Gestao Merkado e Turismo (GMT)

Gestao Merkadu e Turismo, tuir teoria etimolojika Gestao mai husi liafuan latinu jentio mak hanesan jerer levar conduzir manipular ou caregar, Merkadu (Market) maka hanesan fatin nebe’e ema barak konsentra no hasoru malu hodi halo transaksaun fa’an no sosa sasan nesesidades baziku sira, Turismo maka hanesan fatin istoriku kultural no istoria relijioza sira nebe’e iha nia signifikadu hodi atrai ema atu ba vizita.

Turismo mai husi liafuan hebraico significa viagem de descoberta de exploração  de  reconhecimento.

  1. De acordo com Montejaro 2001, o fenômeno turístico é uma atividade humana fundamentada em disciplinas com as ciências sociais e humanas, interligado diretamente com o tempo livre e com a cultura do laser.Tuir akordu ho Montejaro 2001 fenomena turismo hanesan atividade umana fundamento ida iha disiplina Siencia iha tempu libre ho kultura,
  2. Para Herman Von Schattennhofen (apud MOESCH, 2002, p10’), o turismo “comprende todos os processos, especialmente os econômicos, que se manifestam na chegada, na permanência e na saída do turismo de um de terminando município. país ou estado” Herman Von Schattennhofen turismo kompriende hotu nia prosesu especial ekonomikus nebe’e manifesta nia to’o mai permanencia no sai, turismo hanesan buat ida termina iha municipiu, nasaun ka estadu ida.
  3. Para a organização mundial do turismo (OMT): Organizasaun mundial turismu OMT.

Turismo comprende as atividades que realizam as pessoas durante suas viagens e estadas em lugares diferentes ao seu entomo habitual, por um periodo consecultivo inferior a um ano, com finalidade de lazer, negocios ou outros. ”T Turismu komprende ho atividades nebe’e realija husi ema ida durante nia viajen to’o iha fatin nebe’e diferente,ba periode tinan ida ho nia finalidade negociu ka seluk.


B. Baze Legal

Diresaun Servisu Municipal GMT hari ho baze legal iha

  1. Kapitulu III artigu 53º Konstituisaun RDTL kona ba Direitos e Deveres Economicos, Sociais e Culturais no direitu ba konsumu,
  2. Dekretu Lei nº. 3/2016 nebe’e hetan alterasaun dahuluk ba Dekretu Lei nº. 54/2020, iha artigu 13º fo kompetencia ba GMT hodi jere merkadu no turismu iha nivel Municipal sira,
  3. Dekretu Lei nº. 33/2008 27 de agosto higiene e ordem publik, iha artigu 5º,6º,7º,8º, no 1, 2, alina a-g, h koalia kona ba koima ka infrasaun nebe’e infrasor sira komete.
  4. Dekretu Lei no. 51/2016 28 de dezembru, licencamentu de mensajen publicidade, iha artigu 39º kona ba valor de taxa publicidade, Dekretu Lei nº. 3/2017, 22 de Marsu rejime zona estacionamentu de durasaun limitadu. artigu 13º alina 1, 2, a-d kona ba valor de taxa estacionamentu.
  5. Dekretu Lei no. 29/2016, 13 de Jullu rejimi juridiku da toponomia numerasaun de policia, artigu 5º obrigasaun ka atribuisaun toponomia ida iha espasu publik tuir artigu 3º nebe’e lokaliza iha area urbana.
  6. Dekretu Lei no. 84/2023 nebe’e hetan alterasaun ba dalima husi Dekreto Lei No: 3/2016 nebe’e mai ho nia estrutura rasik maka PAM Sekretariu nain tolu (3) no Diretores Municipais sanulu resin balu (18),husi estrutura hirak nebe’e iha hodi fo apoiu ba servisu PAM nian iha Municipiu hodi hala’o dezemvolvimentu iha setor Edukasaun,Saude,Agrikultura e Peskas, Agua Saneamento,Terras e Propriedade, Registo Notariado, Obras Publik, Asaun Social, Siguranca Alimentar, Gestao de Dezastre Naturais, PDIM, Aprovizionamentu, Administrasaun Finansas e Rekursus Humanus, ONG, Logistik, Eletricidade, Jestaun Merkado e Turismo, hirak ne’e hotu hola parte iha strutura municipal nebe’e PAM maka sai hanesan autoridade maximu hodi kontrola no orienta servisu hotu iha municipiu hodi halo preparasaun ba poder lokal no desentralizasaun.

Diresaun Servisu Municipal JMT nebe’e tutela direita iha Ministerio Administasaun Estatal nia okos nebe’e nia kompetencia tomak sei jere husi Presidente Autoridade Municipal (PAM). JMT  nia ezistencia hari iha 1 Setembro 2021,nebe’e kompostu husi nia estrutura rasik maka hanesan tuir mai ne’e:

  1. Diploma Ministerial no:85/2023


C. Kompetensia sira

Artigu 13.º  koalia kona ba kompeténsia sira iha área Jestaun Merkadu no Turismu.

a). Kompete ba Administrasaun Munisipal no ba Autoridade Munisipál sira, iha área Jestaun Merkadu no Turizmu, atu:

    1. Harí, hadi’a, konserva no jere merkadu munisipal sira;
    2. Fo lisensa ba atividade ekonómika mikro no pequenas empreza sira;
    3. Fo lisensa ba estabelesimentu komersiál fa’an sasan rahun/retalho sira;
    4. Fo-sai Alvará Komersiál ba estabelesimentu fa’an sasan rahun/retalho sira;
    5. Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, hafoin iha proposta regulamentu munisipal nian kona-ba atividade komersiál no turístika sira;
    6. Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, proposta regulamentu munisipal nian kona-ba venda ambulante (fa’an ai-leba no ain-rua/tolu sira);
    7. Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, proposta regulamentu munisipal nian kona-ba jestaun merkadu nian sira;
    8. Fo lisensa ba ema hala’o komérsiu ambulante;
    9. Estabelese fatin hirak nebe bele hala’o komersiu ambulante iha fatin populasaun sira horik hamutuk;
    10. Identifika no promove produtu lokal hirak nebe iha potensia komérsiu nian;
    11. Autoriza ema hala’o feira sira;
    12. Promove dezenvolvimentu atividade artesanál nian sira, hamutuk ho ministériu responsável ba àrea turizmu, arte no kultura;
    13. Promove no apoia harí estabelesimentu komersiál, indústria no servisu sira iha munisípiu;
    14. Assegura iha kontrola metru sira iha instrumentu sira atu sukat no atu tetu sasan nian nebe uza iha estabelesimentu komérsial no indústria nian sira;
    15. Fiskaliza ezersísiu atividade komersial, industrial no servisu sira;
    16. Fo lisensa atu prega mensajen publisitáriu sira;
    17. Promove harí no assegura jestaun ba fatin we-manas nian sira;
    18. Promove imajem munisípiu nian hanesan destinu turístiku.

b). Ezersísiu kompeténsia hirak prevee ona iha alínea a) to’o p) hosi numeru ida uluk sei regula liu hosi diploma ministerial konjuntu hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu.

c). Ezersísiu kompeténsia hirak prevee ona iha alínea q) to’o r) sei regula liu hosi diploma ministerial konjuntu hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal no ba Turizmu.

d). Membru Governu hirak responsável ba área Administração Estatal, baKomérsiu, ba Indústria noba Turizmu aprova, liu hosi despaxu ministerial konjuntu, planu formasaunba rekursus umanus nebe maka hala’o sira nia funsaun iha Servisu Munisipal ba Jestaun Merkadu nian no Turizmu.

d). Membru Governu hirak responsável ba área Komérsiu, Indústria no ba Turizmu bele delega ezersísiu kompeténsia hirak seluk, iha área jesatun ba merkadu no ba turizmu ba Administrasaun Munisipal no ba Autoridade Munisipal sira, liu hosi asina kontratu entre órgaun delegasaun kompeténsia nian sira ho Membru Governu responsável ba Administrasaun Estatal.


OBJETIVO, VIZAUN no MISAUN

Objetivu Jeral

1.   Harí, hadi’a, konserva, jere, promove, mobiliza no sosializa regras hodi organija merkadu munisipal nune’e kria ambiente tranzaksaun ida ne’e Libre seguru no saudavel

2.   Halo akompanhamento no kontrolu ba merkado tradisional iha nivel Postu Administrativu sira

3.   Jere fatin turismo tuir tipo oioin iha Municipiu hodi atrai vizitantes

4.   Oferese espasu no kondisaun atu nune’e agente ekonomiku no autor negocio/bisnios atu hetan informasaun no asesu ba regras ne’ebe estabelese atu nune’e kumpri sira nia deveres no responsabilidade hodi selu raxa ba estado tuir lei.


Objetivu Esfesifiku

1.   Asegura no halo jestaun ba merkado hodi garante nia funcionamentu

2.   Garante ambiente nebe’e mos libre, seguru no saudavel iha areadores merkadu no fatin turismu sira

3.   Garantia seguranca ba merkadu no fatin turismo sira iha nivel Municipiu

4.   Konserva turismu ho tipo oioin nu’udar patrimoniu Municipiu nian.

Vizaun

1.   Ba futuru merkadu Likisa bele ona iha receitas rasik

2.   Ba futuru merkadu Likisa bele sai merkadu ida nebe’e kompetetivu

3.   Ba futuru merkadu Likisa bele garantia nia kualidade distribuisaun modo  aifuan no sst nebe’e suficiente ba konsumidores sira.

4.   Ba futuru turismo lokal iha Municipiu bele fo retornu nebe’e suficiente hodi kontribui ba dezemvolvimentu ekonomiku.

Misaun

1.   JMT persija infastrutura nebe’e naton,liu husi konstrusaun ba merkadu foun ida nebe’e planea tiha ona

2.   Hari estasionamentu ida nebe’e seguru

3.   Hari saneamentu ida nebe’e adekuadu

4.   Asegura no konserva infraestrutura istoriku sira iha Municipiu

Moto:

Dezafiu maka ami nia problema hodi hasoru laloran no anin.


informasaun klaru liu bele download formatu PDF ne’ebe prepara ona iha okos.


© 2025 Administrasaun Munisípiu Liquiçá