A .Antecedência
Liquiçá nudar Autoridade Municipal ida iha Timor Leste nebe definido iha lei númeru 14/2023 nudar alterasaun datoluk ba lei númeru 11/2009. Ho baze ba dekretu lei numeru 3/2016 nebe sofre ona alterasaun dalima ho dekretu lei númeru 84/2023, 23 de novembro kona ba Estatutu Administrasaun Municipal, Autoridades Municipais no Grupu Técnico Interministerial ba Desentralizasaun Administrativa artigu 6 kona ba Misaun no Atribuisaun sira, define “As autoridades municipais têm por missão assegurar a realização das funções administrativas do Estado através da execução das políticas e dos programas do Governo a nível local, para a promoção e a orientação do desenvolvimento económico, social e através da prestação de bens e serviços públicos nos municípios”. As autoridades municipais, no âmbito do respetivo território, prosseguem atribuições nos seguintes domínios: Educação, Saúde, Segurança alimentar, Obras públicas e transportes, Água, saneamento básico e ambiente, Agricultura, Gestão de mercados e turismo, Ação social, Proteção civil, Gestão de desastres naturais, Registos, notariado e serviços cadastrais no Apoio às organizações não governamentais e às organizações comunitárias”.
Servisu Municipal Edukasaun mak diresaun munsipal nebe toma responsabilidade ba asuntu sira ligadu ho prosesu ensino no aprendijajen hahu husi nivel edukasaun pre eskolar, ensino basico, ensino secundario no ensino superior nebe estabelese iha municipio Liquiçá.
Hare ba misaun nebe atribui ba Servisu Munisipal Edukasaun iha leten nebe komplexu no multi dimencional, rekere servisu nebe profecional na medida elaborasaun planu sira sempre ho baje ba dados no faktus nune’e asegura atijimaentu tarjetu esperadu sira ho efetivu no efeciente.
Hahu husi Primeiro Governo to’o Nono Governo constitusional, implementa programa oin-oin iha nivel eskola hotu-hotu em relasaun ho prosesu pedagojiku, material didaktiku, infraestrutura edukativa, formasaun professores, Merenda Eskolar, Saude Eskolar, Desportu Eskolar no seluk seluk tan. Alem de programa hirak ne’ebé Ministerio Administração Estatal no Ministerio Edukasaun implementa ne’e, iha mos programa barak ne’ebe implementa husi liñas sektorais ka ministerio sira seluk, Organijasaun Não Governamental sira tantu lokal mos internasional iha nivel eskola hotu-hotu.
Proseso hirak ne’e realiza tuir kondisaun eskola idak-idak, rekursus no potensia eskola nian. To’o agora seidauk identifika no halo levantamento lo‐los dados nebe sai idikador progresu servisu no dezenvolvimento kona ba materiais didaticos, infraestrutura edukativa, rekursus humanos edukativa no seluk tan atu sai pakote informasaun ba públiko hanesan referensia ba Governo, Sociedade Civil, no Sektor Privado atu hatene potensia no progresso desenvolvimento iha seitor edukasaun municipio Liquiçá nian.
Atu asegura dados husi nivel edukasaun oi-oin akumulado nudar baje ba planeamentu nebe efikaz, nune’e nesesario desenvolve pakote imformasaun nebe ideal hodi asegura akumulasaun dados husi fontes oi-oin, simplifika no asegura rejumu nebe ideal hodi tulun nai ulun sira hola desijaun ho fasil no diak liu.
Iha inicio mandato, Diretor Edukasaun Municipal municipio Liquiçá toma iniciativa atu rekolha dados no hahu desenvolve pakote imformasaun iha livru Perfil Edukasun Muicipio Liquçá nebe sei atualija anualmente.
B. VIZAUN
Vijaun Servisu Munisipal Edukasaun Muisipio Liquiçá halao esforsu hodi asegura sociedade Muisipio Liquiçá nebe edukadu, civilijadu, kreativo no iha pensamento kritiku hodi asegura edukasaun nebe kwalidade atu kotribui ba Desenvolvimento iha Timor Leste
C. MISAUN
Atu asegura atinjimetu vijaun iha leten Servisu Muisipal Edukasaun Munisipio Liquiçá sei halao misau sira hanesan tuir mai ne’e liu husi esforsu atu asegura:
- Infraestrutura edukativa nebe qualidade no adekuadu ba estabelesimentu ensino hotu-hotu iha munisipio Liquiçá
- Lideransa Eskola no Manorin sira iha kbi’it atu halao knara ho efetivo no eficiente
- Estabelesimentu ensino hotu-hotu iha materiais didaticos suficiente atu halao atividade ensino no aprendijajen ho diak
- Partisipasaun masimu inan aman hodi apoio servisu lider eskola no manorin sira iha eskola hotu-hotu (AIAP)
- Parseiro desenvolvimentu sira nia kontribuisaun diak liu tan atu reforsa servisu edukasaun iha munisipio Liquiçá
D. Objectivo
Objetivu husi elaborasaun livru Perfil Edukasaun Muicipio Liquiçá ne’e mak hanesan tuir mai ne’e :
- Produs dados no informasaun nebe mai husi dados EMIS, Census populasaun atual no dados primario ka dados basico sira husi nivel ensino hotu-hotu inklui sektores relevantes nebe existe no halo servisu iha area Edukasaun Municipio Liquiçá no sei providência ba parte hotu atu asesu iha forma de Sistema Informasaun Perfil Edukasaun Municipio Online liu husi Portal Municipal no iha forma Livro sei produz anualmente.
- Sai nudar referência no promosaun Edukasaun Municipio Liquiçá ba komunidade local, nacional no komunidade internacioanal inklui qualquer ema nebe hakarak imvolve iha dezenvolvimentu Edukasaun Municipio Liquiçá nian ba oin.
IMFORMASAUN JERAL KONA BA EDUKASAUN MUNICIPIO LIQUIÇÁ
-
Estrutura Organica Edukasaun Municipio Liquiçá
Moto Edukasaun Municipio Liquiçá
Antigamente existe filojofia kultural mak sempre temi iha cerimonia kultural hotu husi uma lisan sira nebe existe iha municipio Liquiçá nebe ikus ikus ne’e Liquiçá nia oan sira barak opta nudar moto municipio nian mak “ISI PUTU LOLO BREMU” signifika “ISIN LOLON HAMUTUK” katak Liquiçá nia oan tenki hamutuk no unidade. Mesmu naturalmente existe difereça oin-oin iha sociedade (sociedade heterogenio), maibe ba asuntu komum nian, ezije Liquiçá oan sira hotu nia hamutuk atu infrenta hamutuk no asegura vitoria sira ho esforsu koletiva. Nune’e Servisu Edukasaun Munisipal opta deit filojofia refere nudar moto Edukasaun Munisipio Liquiçá nian “ISI PUTU LOLO BREMU ODI EDUKASAUN LIQUIÇÁ LA OE”