28 March 2025

𝙆𝙊𝙎𝙀𝙇𝙇𝙐 𝙆𝙊𝙉𝙎𝙐𝙇𝙏𝘼𝙎𝘼𝙐𝙉 𝙎𝙄𝘿𝘼𝘿𝘼𝙉𝙄𝘼 𝙄𝙃𝘼 𝙇𝙄𝙌𝙐𝙄ÇÁ
𝙇𝙞𝙦𝙪𝙞çá, 𝙇𝙤𝙧𝙤𝙣 18, 𝙁𝙪𝙡𝙖𝙣 𝙈𝙖𝙧𝙨𝙪, 𝙏𝙞𝙣𝙖𝙣 2025,
Haktuir Lei Exekusaun Orsamentu Nú. 2/2022, 10 de Fevereiru, kona-ba Enkuadramentu Orsamentu Estadu no Jestaun Finanseira públika no hatur iha artigu 45″ alinea 2 katak, Prosesu Planeamentu Orsamental tenké inklui konsultasaun ho sidadania sira, órgaun soberanu sira, servisu no entidade iha setór administrasaun públika nian.
Objetivu husi Konsulta Sidad
ania ne’e, hodi haforsa partisipasaun sidadaun no fornese plataforma liu husi kanal asesivel ba input [komentarius), liu-liu partisipasaun ativa sidadaun sira iha prosesu planeamentu orsamentu 2026 no asegura katak, prioridade orsamentu sira husi liña ministeriu sira nian, tenke aliña no koresponde ho prioridade no nesesidade komunidade, liu husi etapa xave sira mak hanesan; Preparasaun planu, envolvimentu parte interresada sira, feedback [halibur hanoin sira), analiza dadus, integra hanoin sira iha prosesu planu orsamentu ho PAA 2026 no ikus liu mak jornada orsamentu [Komunika rezultadu ka relatoriu).
Hodi konsidera ba importansia ne’e, ohin husi parte relevante realiza sorumutu Konsultasaun Sidadania nebé Prezidi husi Sekretáriu Estado Assuntu Toponomia no Organizasaun Urbana Sua Exceléncia Germano Santa Brites Dias, no hetan partisipasaun maximu hosi Presidente Autoridade Munisipál Liquiçá Sua Exceléncia Paulino Ribeiro M.PA, Diretúr Nacional Planeamentu Ministeriu Financas Sr. Amilton Soares Amaral Lemos, reprezentante Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE), reprezentante Ministeriu Edukasaun (ME), reprezentante Ministeriu Agrikultura, Pequaria, Peska no Floresta (MAPPF), reprezentante Ministeriu Obras Públika (MOP), reprezentante Ministeriu Turismu no Ambiente,reprezentante Ministeriu Saude, reprezentante BTL-EP, Sekretáriu Munisipál Liquiçá Asuntu Planeamentu, Sosiais no Financas, Administrador Postu Liquiçá, Bazartete, Maubara no Loes, Xéfi Suku sira, Diretores Servisu Munisipál no Diretores Delegasaun Teritorial, CCLN Munisipál, Partidu Politiku sira no Funsionáriu Munsípiu Liquiçá.
Iha atividade ne’e Presidente Autoridade Munisipál Liquiçá, hato’o seja benvindo ba SEATOU ho nia ekipa no Konvidadus sira hotu ne’ebé marka ona prezensa ohin loron bele realiza ona enkontru nebe mak importante tebes iha Munisípiu Liquiçá. PAM mos husu ba Xéfi Suku no Xéfi Aldeia sira presiza husu saida mak sidauk halo, liu-liu Xéfi Suku sira tanba sira mak sempre hamutuk ho komunidade no sira mak hatene komunidade nia perkupasaun inklui mos partidu politiku no sosiedade sivil sira.
Liu hosi biban ida ne’e Sekretáriu Estado Assuntu Toponomia no Organizasaun Urbana Sua Exceléncia Germano Santa Brites Dias 𝐫𝐞𝐩𝐫𝐞𝐳𝐞𝐧𝐭𝐚 𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭é𝐫𝐢𝐮 𝐀𝐝𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐄𝐬𝐭𝐚𝐭𝐚𝐥 nia diskursu katak;
Atividade ida ne’e hala’o iha âmbito de implementasaun husi Artigu 45 sobre Prosesu Planeamento Orsamento, ne’ebé hatur iha Lei No. 2/2022 husi 10 Fevereiru-Kuadru Jerál ba Orsamentu Estadu no Jestaun Finansiál Públiku. Konsultasaun ida ne’e sai mekanismu importante ida atu involve sidadaun, örgaunn soberanu, no entidades públikas iha prosesu desenvolvimentu pais ida ne’e.
Em primeiru lugar, ha’u nia apresiasaun bo’ot ba Ministériu Finansas ho nia estrutura tomak ne’ebé foti inisiativa atu organiza atividade importante ida ne’e.
Konsultasaun sidadanía iha papel fundamental hodi garante transparensia, inkluzaun, no governu participativu.
Liu husi dialogu no kolaborasaun, ita bele kria politika no programa sira ne’ebé bele responde ba nesesidade no esperansa husi ita-nia povu.
Ita hotu ne’ebé partisipa iha fatin ida ne’e, hanesan governantes, lider komunitariu, no parte hotu-hotu ne’ebé involve iha ne’e, ita nia responsabilidade boot atu assegura
katak politika nasaun ida ne’e tenke dezenvolve no implementa ho meius ne’ebe sei fo duni benefisiu ba sadadaun sira hotu iha Munisipiu Liquica.
Atividades ida ne’e hanesan evidensia ida katak, governo iha kompromisu ba transparensia no partisipasaun iha demokrasia, ne’ebé sei demonstra husi ita nia atividade ohin loron no ba oin, liu husi kontinua involve partes hotu-hotu iha prosesu atu foti desijaun.

(more…)

𝐋𝐈𝐐𝐔𝐈𝐂̧𝐀́, 𝟚𝟡 𝕁𝕌𝕃𝕃𝕌 𝟚𝟘𝟚𝟜 –
Prezidente Autoridade Munisipál Liquiçá segunda feira nee konvoka reuniaun ho Xefe Suku, Xefe Aldeia, EJS sira iha Postu Administrativu Loes no Postu Liquiçá, hodi koalia kona projetu PNDS ne’ebe maka husi tinan 2022-2024 seidauk finaliza, iha enkontru nee partisipa mos Administrador Postu Administrativu loes no Diretora Servisu Munisipal PNDS no benefisiáriu sira.
(more…)

Iha Loron Quinta-Feira, Estudante UNTL,  Faculdade de Agricultura Departementu Pescas e Ciência Marinha semestre V no professor nain rua hamutuk mais ou menus 85 pessoas, quinta feira ne’e mai hasoru Sr. Administrador Munisípiu Liquiçá hodi apresenta sira nia atividade ne’ebé sei hala’o iha Munisípiu Liquiçá, kona-ba pratika ba disciplina “Gestão Costeira integrada iha Suco Ulmera Posto Administrativo Bazartete Munisípiu Liquiçá. Atividade refere sei hala’o durante loron rua. Iha bibann ne’e Sr. Administrador apresia ho sira nia iniciativa no fo autorizaun ba estudante sira hodi hala’o sira nia atividade.

 

 

#Remata

Liquiçá,30/06/2023

CENTRU INFORMASAUN MUNISIPÁL

Hatutan.com, (16 Dezembru 2021), Liquiça—Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, rekoñese katak, Liquiça-oan sira barak mak oferese sira-nia vida, hodi mate ba libertasaun rai ida-ne’e.

 

 

Prezidente Francisco Guterres Lú Olo akompaña hosi Espoza Cidália Nobre Guterres, Vise Ministru Agrikultura no Peskas, Abílio Araújo no autoridade munisipál, presta omenajen ba Erói sira iha Ossuáriu Liquiça, Kinta (16/12/2021). Foto/Média PR.

“Liquiça-oan sira barak mak husik sira-nia vida atu liberta ita-nia rain ida-ne’e. Tanba ne’e maka Prezidente Repúblika hakatliu mai iha Liquiça, mai iha fatin ida ne’e, espesialmente ossuáriu ida-ne’e, hodi fó omenajen nafatin ba sira hotu,” Prezidente Francisco Guterres Lú Olo, hateten iha Ossuáriu Liquiça, Kinta (16/12/2021).

Hosi presta omenajen ne’e, atu hatudu katak, buat ne’ebé erói sira halo mak iha valór aasliu, bootliu, ba ema sira ne’ebé sei moris.

Iha fatin hanesan, veterana Liquiça-oan, Madalena Bidau Soares “Kasian”, hateten na’i ulun ida bainhira mai vizita Ossuáriu ida-ne’e, nu’udár sentimentu domin ba povu iha moris to’o mate.

“Ita-nia povu barak mak partisipa iha funu, ita-nia forsas armada, klandestina sira, frente diplomátika, hotu-hotu partisipa iha funu, to’o bainhira funu remata ita mak kontinua sei moris hodi uza rai ne’e nia di’ak, maibé balun mate ona,” Veterana Kasian hateten.

Veterana ne’e sente kontente tanba Prezidente Repúblika bele hakat liu mai to’o iha Liquiça hodi hasoru-malu ho ema sira ne’ebé sei moris, liuliu bele mai to’o iha Ossuáriu hodi mai presta omenajen ba mártir sira ne’ebé fó an ba rai ida ne’e.

Jacob Alves dos Santos ne’ebé durante ne’e tau-matan ba Ossuáriu ne’e informa katak, totál restus mortais ne’ebé hatuur iha Ossuáriu ne’e hamutuk 311.

Tuir nia, númeru ne’e barak liu ona no Ossuáriu ne’e mós besik atu nakonu ona no laiha ona espasu atu tau tán restus mortais seluk, tanba totál restus mortais iha Ossuáriu-laran iha 33 no iha liur 278.

Tanba ne’e, ho prezensa Xefe Estadu iha fatin ida-ne’e Veterana Kasian ho Jacob Alves dos Santos espera Estadu bele tau atensaun di’akliu ba kondisaun Ossuáriu ne’e.

Prezidente Francisco Guterres Lú Olo akompaña hosi Espoza Cidalia Nobre Guterres, Vise Ministru Agrikultura no Peskas, Abílio Araújo no autoridade munisipál.

Hatutan.com, (18 Dezembru 2021), Liquiça—Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, lansa kampaña nasionál kuda ai-oan 200  iha área tasi-ibun Pilila, suku Lauhata, postu administrativu Bazartete, munisípiu Liquiça.

Programa integra no kuda ai-oan ne’e nu’udár programa kontinuasaun hosi atividade PR nian ho lema ‘sidadaun ida ai oan ida’.

“Programa ida ne’e nu’udár kompromisu politika ba ha’u-nia mandatu nu’udár PR atu kuda ai-oan tokon ida,” Francisco Guteres “Lu Olo”, hateten.

Xefe Estadu hamutuk ho membru Governu, Parlamentu Nasionál, autoridade munisipál lansa kampaña kuda ai-oan nasionál ne’e  iha Timor-Leste bazeia ba rezolusaun governu nú 11/2017, 27 Fevereiru hodi selebra loron nasionál ai kameli no floresta ne’ebé monu iha 13 Janeiru.

Iha vizita ba munisípiu sira, Prezidente Repúblika fahe ona ai-oan hamutuk 928.295 ba komunidade, hodi bele kuda hanesan iha munisipiu Viqueque ai oan 1.000, Covalima 1.400, Lautém ai oan 2.000, Ermera ai oan 2.000, Baucau 1.200, Bobonaro 1.200, Ainaro 800, Liquiça 600 no Manufahi 1.200.

Iha fatin hanesan Vise Ministru Agrikultura no Peska, Abílio Xavier de Araújo, hateten programa reflorestasaun ne’e rasik nu’udár meius ida atu kuda hikas ai oan sira ba rai mamuk ne’ebé identifika iha munisipiu ida-idak, nune’e natureza iha Timor matak no buras hikas hanesan mós iha rai seluk.

“Ita nia programa ne’e ho inisiativa atu kuda ai sira hodi satan bee no prevene erozaun,” Abilio Xavier de Araújo, hateten.

Parte MAP haree katak, ohin loron ema menus konsiénsia atu kuidadu no proteze natureza liu hosi tesi ai arbiru.

Ema barak mak tesi ai ba faan, sunu no uza ba nesesidade seluk maibé la iha responsabilidade atu kuda hikas ai sira tuir kondisaun no nesesidade ne’ebé iha.

Nune’e mós  Xefe Departementu Reflorestasaun Jerál Kafe no Planta Industriais, Ministeriu Agrikultura no Peska  (MAP), Fernandino Viera da Costa, hateten atividade kuda ai oan ne’e iha mós ligasaun ho politika oitavu Governu konstituisionál nian, tanba ne’e diresaun ne’e prodús ai oan tokon ida liu hosi sentru Viveiru permanente no mós Viveiru komunitáriu ne’ebé estabelese iha postu 40 iha territóriu nasionál.

Sentru Viveiru permanente hamutuk haat mak hanesan Lautém, Viqueque, Manufahi no Maubara ho espésie ai oan sira ne’ebé prodús iha tolu mak hanesan ai produsaun, ai ba satan bee inklui ai fuan sira ne’ebé sei kuda iha kintál konunidade.

Administradór Postu Administrativu Bazartete, João Nascimento Braz orgullu tanba Prezidente Repúblika  bele mai hamutuk ho komunidade suku Lauhata kuda ai oan simbolikamente iha área Pilila atu hatudu ba komunidade no sosiedade tomak katak, importante tebes ‘sidadaun ida ai oan ida’ hodi proteze no konserva nafatin ambiente ba futuru.

Ai oan sira ne’ebé sei kuda iha área Pilila, hamutuk 200 kompostu husi Ai Kameli, Ai Kakeu, Rambutan no Nuu.

Hatutan.com (17 Dezembru 2021) Liquiça —Komunidade Liquiça kontinua preokupa ho problema bee moos no eletrisidade ne’ebé barak seidauk asesu.

Veterana ‘Kasian’ hato’o preokupasaun kona-bá bee moos no eletrisidade durante diálogu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lu Olo, iha Liquiça, Sesta (17/12/2021). Foto/Média PR.

Kona-bá problema bee moos, iha Liquiça komunidade kada loron tenke sosa atu uza ba nesesidade tanba irrigasaun bee moos la funsiona.

Notísia iha Relasaun:Liquiça Presija Infraestrutura iha Seitór Turizmu

Graciana da Silva reprezentante Asoaiasaun Feto Munisípiu Liquiça ko’alia sai situasaun ne’e ba Prezidente Republika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, durante diálogu ne’ebé hala’o iha salaun Toko Dede Centre Sesta (17/12/2021).

“Ami fulan ida ona sosa bee moos. Iha maluk barak ne’ebé kbiit laek labele hola,” Graciana da Silva hateten ho triste.

Iha aldeia Kamalehou Suku Lauhata mós enfrenta situasaun hanesan tanba perfurasaun ba bee moos ne’ebé antes ne’e parte saneameantu munisipiu Liquiça halo oras ne’e aat ona.

“Ami husu atu fura fali bee moos ba ami nia komunidade, tanba iha nee bee susar loos,” Xefe aldeia Faustino Xavier, husu.

Iha parte aldeia Turlala suku Ulmera, komunidade tenke halo esforsu hodi la’o ho distánsia kilómetru rua hodi bele asesu ba bee moos. Situasaun ne’e halo komunidade sente preokupadu no vulnerável tebes tanba nesesidade lorloron obriga.

“Ami terus ho bee moos desde ukun aan to’o ohin loron,” Komunidade Fernando Santos Amaral, hateten.

Alende ne’e, Veterana Madalena Bidau Soares ‘Kasian’ ezije mós ba Governu tenke resolve problema ne’e tanba espresaun komunidade ne’e sériu tebes.

Hatán ba kestaun ne’e Vise Ministru Administrasaun Estatal, Lino de Jesus Torezão rekoñese bee moos nu’udár nesesidade bázika komunidade, tanba ne’e Governu liu husi MAE liu hosi Programa Nasional  Dezenvolvimentu Suku  (PNDS) tau mos prioridade ba bee mos.

“Iha programa PNDS ita tau osan serka rihun $35-50 ba kada suku atu iha jestaun rasik hodi dada bee moos ba komunidade,” Lino de Jesus Torezão, promete.

Governante ne’e salienta ba tinan oin 2022 MAE liu husi programa PNDS aloka orsamentu hamutuk Millaun $6 atu rezolve komunidade sira nia preokupasaun liga ho bee moos.

Vise Ministru Obras Publika Nicolau Lino Freitas hateten, kona-bá bee no saneamentu iha munisipiu Liquiça oras ne’e MOP halo hela programa rehabilitasaun bee moos ba iha aldeia Pandemu no Maulau suku sediku postu Maubara ho kustu orsamentu rihun $359 no ida seluk maka rehabilitasaun tanki rezervatóriu iha suku Dato  Postu administrativu Liquiça Vila ho luan 4000 m² no totál orsamentu hamutuk rihun $200.

MOP Promete Rezolve Eletrisidade

Vise Ministru Obras Públika, Nicolau Lino Freitas promete katak, Governu liu hosi MOP prevee ona osan iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 hamutuk millaun $1,4 atu  rezolve eletrisidade iha munisípiu Liquiça hodi dada ba suku Fahi-lebu no Asu-manu inklui aldeia balun ne’ebé oras ne’e seidauk asesu.

“Ita iha dadus totál komunidade 87% mak asesu ona eletrisidade no hela de’it 13%. Tanba ne’e, ho orsamentu ne’ebé ita prevee iha 2022 sei bele rezolve,” nia hateten.

Preokupasaun ba eletrisidade ne’e mai husi Koordenadór Rede Sosiedade Sivil (RSS) munisípiu Liquiça, Paulino Francisco tanba suku Fahilebu, sai vitima ba veteranu sira nia hahalok ida hada’u-malu projetu ne’e.

“Ita hare ba munisipiu ermera postu Railaku ahi lakan, iha Bazartete ahi lakan, Ulmera ahi lakan, maibé suku Fahilebu rasik komunidade sei uza lampada no sunu lilin tanba veteranu sira sei hadau malu projetu,” nia hateten.

Alende ne’e, Reprezentante Asosiasaun Feto munisípiu Liquiça, Graçiana da Silva relata katak, problema eletrisidade lori mos difikuldade ba pessoal saúde sira nia servisu tanba postu saúde iha suku balun to’o oras ne’e seidauk asesu.

“Iha postu saúde suku Asumanu laiha eletrisidade, postu saúde Hatukesi no mós iha postu saúde Fahilebu rasik to’o agora la asesu ba eletrisidade inklui suku Leotela,” Graciana da Silva, kestiona.

© 2025 Administrasaun Munisípiu Liquiçá