šƒš„šš€š“š„ šĆššš‹šˆšŠš€ EDUKASAUN š’Ćš•šˆšŠš€ HO ƁMBITU LIDERANSA POLITIKA LOKƁL šˆš‡š€ šŒš”ššˆš’Ćššˆš” š‹šˆšš”šˆĆ‡Ć

9 September 2025

šƒš„šš€š“š„ šĆššš‹šˆšŠš€ EDUKASAUN š’Ćš•šˆšŠš€ HO ƁMBITU LIDERANSA POLITIKA LOKƁL šˆš‡š€ šŒš”ššˆš’Ćššˆš” š‹šˆšš”šˆĆ‡Ć


LIQUIƇƁ, 08 de Setembru de 2025 – Presidente da Autoridade MunisĆ­pĆ”l (PAM) LĆ­quiƧƔ, Sua Ex.ᶜᶦᵃ Paulino Ribeiro, M.PA, halo abertura ba iha Debate PĆŗblika kona-ba Edukasaun SĆ­vika iha nĆ­vel lokĆ”l, ne’ebĆ© organiza husi Komisaun Nasional Eleisaun (CNE), iha salaun Tokodede center.
Atividade ida ne’e ho objetivu atu fo espasu ba lideransa politikus lokĆ”l sira halo diskusaun entre partidu politiku sira kona ba oinsa atu tau importancia ba edukasaun sĆ­vika hodi dezenvolve demokrasia ba sidadania atu ativa ou hola parte iha nivel munisipĆ”l.
Iha nia diskursu, PAM LĆ­quiƧƔ fo agradesementu ba CNE ne’ebĆ© bele organiza debate pĆŗblika iha nivel munisĆ­pĆ”l. PAM mos sublinha tan katak iha momentu “Debate Lideransa Politika LokĆ”l” ho objetivu fahe informasaun no hasa’e konsiensia sĆ­vika hanesan sidadaun hodi partisipa iha elisaun MunisipĆ”l iha tinan hirak ne’ebĆ© atu mai, nudar dalan ba preparasaun hodi hasoru elisaun poder lokĆ”l iha tinan 2027.


Bazeia-ba Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste nian iha artigu 5 koalia kona-ba desentralizasaun, artigu 71 koalia kona-ba organizasaun administrativu no artigu 72 koalia kona-ba póder lokĆ”l, ho mandatu konstitusionĆ”l ida ne’e, agora daudaun, liu husi Governu da-sia konstitusionĆ”l haktuir ba dekretu lei numeru 84/2023 loron 23 fulan Novembru, ho nune’e, MinistĆ©riu Administrasaun Estatal hahu kedas, hasa’e estatutu administrador sanulu resin-rua (12) ba presidente autoridade munispĆ”l hodi fó kompetensia tolu (3) ba Presidente Autoridade sira mak hanesan: kompetensia administrativa, kompetensia orsamentu alargadu, kompetensia patrimoniu no lojistika, atu nune’e presidente autoridade sira bele iha kompetensia hodi bele halo rasik planu orsamentu tuir nesesidade kada munisipĆ”l ida-idak nian, no atribui dirasaun 20 ba presidente Autoridade hodi lidera no jere programa sira ne’ebĆ© iha ligasaun ba desentralizasaun no poder lokĆ”l nian, atu nune’e bele fó dalan hodi prepara kondisaun minimu molok hakat ba elisaun kamarĆ” munisipĆ l, nudar komprimisu governu da-sia Konstituisional hodi fó oportunidade ba lider partidu politika sira, hodi hahu hanoin futuru ba desenvolvimentu no hak-besik governasaun ba povu.
Ohin, topiku interesante, tebes iha debate ida ne’e, entre “lideransa politika lokal sira”, hodi provoka no kontra ideia ba-malu entre lider politika sira hodi hanoin konaba futuru desenvolvimentu ba kamarĆ” munisipal LiquiƧƔ nian, kuandu governu sentral deklara katak MunisipĆ”l LiquiƧƔ prense ona rekesitu minimum sira, ne’ebĆ© mak agora daudaun prepara, husi hau nuda Presidente Autoridade atual ho hau nia estrutura.


Iha momentu diak ne’e, ita hotu tenki hanoin, nudar lider politika ne’ebĆ© marka prezensa iha ne’e, tenki hanoin katak LiquiƧƔ ne’e ita hotu nian, partidu politika ida ne’ebĆ© mak sei menan iha elisaun kamrĆ” nian, nia mak sei kaer ukun hodi servi povu liquiƧƔ liuhusi visaun, misaun no objetivu ho planu estratijika no hatur programa oi-oin hodi dudu partisipasaun povu nian no hasa’e kresimentu ekonomia lokĆ”l, iha setores sira hotu, hodi nune’e, bele hatun dezempregu no kria oportunidade serbisu barak liu ba ita nia joven sira, nudar futuru munisipĆ”l LiquiƧƔ nian no ita sira agora daudaun nudar lider politika tenki hanoin katak, MunispĆ”l LiquiƧƔ ne’e, iha loron ida, ita sei husik no sei entrega ba joven sira hodi kontinuador mehi ita hotu nian ne’ebĆ©, ita seidauk realiza durante ita-nia mandatu hanesan lider politika no hanesan mos governante ida, tamba tempu la-to’o ba Ita atu realiza, ita ida-idak ba assuntu sira ne’ebĆ© ita planu tiha ona.
Ita hotu iha ne’e, bele iha ida-idak nia partidu politika no ida-idak nia uma-lisan, maibe hau fó hanoin ba ita hotu katak LiquiƧƔ ne’e ho ninia lema maka “Hu iso lara iso no isin putu lolon bremu” ne’e, hatudu katak ita nia bei-ala sira fo lia-menon ba ita hotu katak ema ida-rua mesak labele halo buat ida kuandu ita la-hamutuk, so deit ita hamutuk iha ida-idak nia partidu politika no uma-lisan no souru hamutuk hodi debate saida mak diak-liu ba LiquiƧa oan sira nia futuru, tamba ita moris iha demokrasia, liberdade, independensia iha kontextu desenvolvimentu nia-laran (hateten PAM iha nia diskursu).

Debate pĆŗbliku ida-ne’e mos hanesan oportunidade ba partidu politiku sira hanesan CNRT, PD, FRETILIN, PLP no KHUNTO atu troka ideia no fó kontribuisaun konstrutiva kona-ba demokrasia partisipativa iha MunisĆ­piu LĆ­quiƧƔ.
Diskusaun durante atividade ne’e foka liu ba preparasaun partidu politiku sira atu kandidata nia membro sira ba elisaun kamara munisĆ­pĆ”l ne’ebĆ© sei akontese iha tempu tuir mai. Nune’e, partidu politiku sira hato’o mos nia misaun, vizaun no planu estratĆ©jiku, hanesan parte husi esforsu atu hadia governasaun lokĆ”l no dezenvolvimentu komunidade.
Partisipante sira mak Presidente CNE ho nia ekipa, Presidente CCLN MunisĆ­piu LĆ­quiƧƔ, Komandante PNTL MunisĆ­piu LĆ­quiƧƔ, estudante sira, funsionariu sira, APA sira, xefi suku sira no representante partidu politiku sira ne’ebĆ© hetan asentu iha parlamentar.

PROGRAMA DE DIVULGAƇƃO ā€œ

FORTALEGER CIÊNCIA E A COOPERAƇƃO CRIMINAL PARA GARANTIR A JUSTIƇA E SEGURANƇA EM TIMOR-LESTEā€

(more…)


ALVALIASAUN PROGRESU SERVISU PNDS BA TINAN 2022-2024 IHA POSTU SIRA INKLUI SUKU SIRA


š‹šˆšš”šˆš‚Ģ§š€Ģ, šŸššŸ” š•š•Œš•ƒš•ƒš•Œ šŸššŸ˜šŸššŸœ
Prezidente Autoridade MunisipĆ”l LiquiƧƔ segunda feira nee konvoka reuniaun ho Xefe Suku, Xefe Aldeia, EJS sira iha Postu Administrativu Loes no Postu LiquiƧƔ, hodi koalia kona projetu PNDS ne’ebe maka husi tinan 2022-2024 seidauk finaliza, iha enkontru nee partisipa mos Administrador Postu Administrativu loes no Diretora Servisu Munisipal PNDS no benefisiĆ”riu sira.


Dahuluk lori komunidade Loes hato’o seja benvindo ba Presidente Autoridade MunisipĆ”l ho nia ekipa, Diretora PNDS ho nia ekipa, Nai Xefi Suku no Xefi Aldeia, Ekipa Jestaun Suku, Komunidade no ba benefisiĆ”riu sira katak, Loron ohin ita hotu iha fatin ida ne’e atu koalia no hadia dezenvolvimentu ba iha ita nia Postu liu liu ba iha ita nia suku laran, iha loron ne’e ita koalia liu ba iha progrmam PNDS nian ba projetu ne’ebĆ© mak estabelese iha Postu ida ne’e nian. Sorumutu ida ne’e presiza ita nia hanoin hamutuk oinsa ita nia dezenvolvimentu liu-liu ba iha Programa PNDS ne’e bele la’o ho diak tuir nia tempu. (š”ššš­šžš­šž š€šš€ š‹šØšžš¬)


Hateten Diretora PNDS iha Postru Maubara katak; Hau simu orientasaun husi S.E. Presidente Autoridade hodi konvoka reuniaun hamutuk ho inan aman sira para atu hare porogresu Servisu PNDS nian la’o oinsa. Servisu PNDS Husi inĆ­siu kedan sosializasaun ita halo ona katak Programa PNDS ne’e patrtisipasaun maksimu ne’e hakarak ka lakohi tenki husi komunidade sira, tanba ne’e mak karik iha tinan kotuk fatin balu komunidade sira la kontribui maksimu, iha tinan ida ne’e husu nafatin ba komunidade sira liu-liu ba benefisiĆ”riu ita hotu tenki kolabora no tenki koopera hodi servisu hirak ne’e bele la’o tuir tempu ne’ebĆ© determina.
Atu informa deit ba liurai Suku sira no ba ekipa Jestaun Suku sira katak, ita hetan ona pareser jurĆ­diku ida husi MinistĆ©riu Finansas katak ita nia orsamentu ne’ebĆ© ezekuta la-hotu iha tinan ne’e osan ne’e sei fila ba kofre Estadu tanba ne’e ba ita nia resposabilidade ita presiza tau atensaun sĆ©riu ba ida ne’e. Hakarak ka lakohi ita nia projetu sira ne’ebĆ© hahu husi 2022 to’o 2024 hakarak ka lakohi tenki relata iha tinan ida ne’e antes tama fulan novembru nia laran.


APA LiquiƧƔ mos hatutan tan katak; Ho oportunidade ida ne’e atu alerta nafatin ba ita boot sira hodi aslera ona Servisu ba programa PNDS nian ne’e tenki halo remata tuir nia tempu ne’ebĆ© mak determina ona, Ita hotu hatene katak programa ne’e ita halo ho nia durasaun anual ne’bĆ© fulan novembru ne’e tenki remata ona hodi bele relata progresu servisu ne’e ba ona iha Nasional, ne’e duni husu ba ita ne’ebĆ© responsabilidade maksimu ba iha servisu PNDS nian tenki aslera servisu ne’e ho lais.


Iha Biban ne’e PAM husu ba Autoridade Lokal sira inklui ekipa Jestaun Suku no Badaen sira tenki halo servisu ho Sentidu responsabilidade hodi bele alkansa mehi ba Intrese komun nian.
Parte seluk PAM mos louva ba APA Maubara tanba bele Iha hanoin forma ekipa forte ida hodi bele kontrola projetu hirak ne’ebe mak sidauk finalizs husi tinan 2022 too mai tinan 2024 nee.
PAM apela maka’as ba Ekipa servisu sira katak projetu lubun hirak ne’e tenki finaliza Iha fulan ida nee nia laran.


ā€œPLANU IDA, ASAUN IDAā€ BA PROTEZE BIODIVERSIDADE HODI GARANTE DEZENVOLVIMENTU SUSTENTAVEL (more…)

LiquiƧƔ,20 Maiu 2024

CERIMONIA ICAR BANDEIRA RDTL NO TOMADA DE POSSE BA ADMINISTRADOR POSTU ADMINISTRATIVU LOES (more…)

Centru Informasaun MunisipƔl

LiquiƧƔ dia 25 de outubro de 2023


Quarta feira ne’e Presidente Autoridade MunisĆ­piu LĆ­quiƧƔ participa no halo abertura ba iha programa sensibilizasaun kona-ba lei rai no propriedades iha Posto Administrativo Bazartete ne’ebĆ© apresnta husi Secretario de Estado das Terras e Propriedades, Diretor Geral, Chefe Gabinete Secretario de Estado das Terras e Propriedades. Iha abertura Presidente Autoridade louva ho Secretario de Estado das Terras e Propriedades nia presensa hodi bele mai halo sensibilizasaun ba autoridade local no comunidade sira kona-ba Lei Rai nian, Presidente Autoridade mos apresenta problema rai ne’ebĆ© kompaƱia privadu balun halo arrendamentu maibĆ© la halo pagamentu ba estadu no ema balun maka utiliza hela rai estadu nian sai fali rai privadu.
Iha Secretario de Estado das Terras e Propriedades nia apresentasaun fo enfase liu ba artigu hirak ne’ebĆ© iha Konstituisaun RDTL ne’ebĆ© koalia kona-ba Direitu ba propriedade privadu iha Artigu 54. Ne’ebĆ© dehan ema hotu-hotu iha direitu ba propriedade privada, no bele fó ba ema seluk wainhira sei moris no mós wainhira mate, tuir lei nia lalao’k. Labele uza propriedade privada hodi estraga fali nia funsaun sosiĆ”l. Atu hetan eh hasai ema ida nia propriedade privada hodi halo ba uzu pĆŗbliku, tenke selu indeminizasaun loloos ba sidadaun, tuir lei haruka. Ema sidadaun nasionĆ”l de’it maka bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian. Iha Artigo 58 ne’ebĆ© koalia kona-ba Hela Fatin. Ema hotu iha direitu ba nia an, nia famĆ­lia atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun di’ak, moos no konfortu atu bele iha intimidade ba ema idaidak no privasidade familiĆ”r.

Tuir SecretĆ”rio Estado ema hotu iha direitu ba rai no ba moris, se rai privadu ne’ebĆ© abondenadu governu iha dever atu foti hodi halo desenvolvimentu, tan ne’e husu ema hotu atu kompriende didiak kona-ba rai privadu, rai komum, rai estadu no rai kultura. Nune’e husu comunidade hotu atu labele fa’an rai arviru no la bele fo aluga ba ChinĆŖsa sira tanba ema hirak ne mai atu aproveita deit ita nia rai, ba ema hirak ne’ebĆ© fo aluga tenki iha Certificadu Rai nian. Tan ne’e husu Komunidade hotu tenki labele halo problema kona-ba, tanba ita nia desenvolvimentu atu ba oin presisa paz no estabilidade iha ita nia rai.
Propriedade hirak ne’ebĆ© husi hela iha tempu Colonial no Invasores sira ne’e konsidera Propriedade Estadu hodi halo arendimentu no fo aluga ba investores sira hodi bele selu taxa ba estadu. Iha parte seluk rai ne’ebĆ© sidadaun ida keleur ona iha rai ne’e nia iha direitu tomak atu hela se governu precisa atu halo desenvolvimentu tenki halo kompensasaun.
Intensaun mai halo sensibilizasaun ba lei rai nia ho razaun atu esplika direitamente ba comunidade sira atu labele mosu problema tanba ita hatene katak problema ne’ebĆ© bo’ot liu iha Timor maka problema kona-ba hadau malu rai. Tanba ne’e husu comunidade hotu karik ba futuru hasoru problema ruma tenki ba koalia ho Terras de Propriedades kada munisipiu hodi resolve tuir lei ne’ebĆ© vigora ona.

Iha Loron Quinta-Feira, Estudante UNTL,Ā  Faculdade de Agricultura Departementu Pescas e CiĆŖncia Marinha semestre V no professor nain rua hamutuk mais ou menus 85 pessoas, quinta feira ne’e mai hasoru Sr. Administrador MunisĆ­piu LiquiƧƔ hodi apresenta sira nia atividade ne’ebĆ© sei hala’o iha MunisĆ­piu LiquiƧƔ, kona-ba pratika ba disciplina ā€œGestĆ£o Costeira integrada iha Suco Ulmera Posto Administrativo Bazartete MunisĆ­piu LiquiƧƔ. Atividade refere sei hala’o durante loron rua. Iha bibann ne’e Sr. Administrador apresia ho sira nia iniciativa no fo autorizaun ba estudante sira hodi hala’o sira nia atividade.

 

 

#Remata

LiquiƧƔ,30/06/2023

CENTRU INFORMASAUN MUNISIPƁL

Ā Ā 

Segunda Feira – Sr. Administrador MunisĆ­piu LiquiƧƔ agradese tebes ba Governo Central ne’ebĆ© Ā relaiza ona formasaun ba Diretur ho Xefi Departamentu sira husi MunisĆ­piu Aileu, Atauro, Bobonaro, Ermera no LiquiƧƔ, iha salaun enkontru Administrasaun MunisĆ­piu LiquiƧƔ durante loron lima (5).

Iha Ministru Administrasaun Ā Estatal nia intervensaun, relata ba formandu sira katak, formasaun ne’ebĆ© formador sira sei fo atu bele kapasita diak liu tan formandu sira hodi bele halo gestaun ba munisĆ­piu, tanba futuramente sei hetan poder lokal iha kada MunisĆ­piu, hodi hatene kona-ba kondisaun no kompetĆŖnsia diresaun ida-idak nian. Objetivu prinsipal maka MunisĆ­piu sira bele hala’o sira nia kompetĆŖnsia ba programa ne’ebĆ© Governo Central fo.

Iha biban ne’e Ā mos Ā Dr. Miguel Pereira de Carvalho atual nudar Ā Ministru Administrasaun Estatal, oficialmente loke abertura ba formasaun Tekniku Profesional especilalizada ida ne’e;

Formasaun Refere FormaduĀ  ba Tekniku Profesional especilalizada liu ba Diresaun Saude, Obras Publiku, Seguransa Alimentar no Agrikultura.

Ajenda implementasun atividade formasaun maka hanesan tuir mai ne’e (more…)

Hatutan.com, (16 Dezembru 2021), LiquiƧa—Prezidente RepĆŗblika (PR), Francisco Guterres LĆŗ Olo, rekoƱese katak, LiquiƧa-oan sira barak mak oferese sira-nia vida, hodi mate ba libertasaun rai ida-ne’e.

 

 

Prezidente Francisco Guterres Lú Olo akompaña hosi Espoza CidÔlia Nobre Guterres, Vise Ministru Agrikultura no Peskas, Abílio Araújo no autoridade munisipÔl, presta omenajen ba Erói sira iha OssuÔriu Liquiça, Kinta (16/12/2021). Foto/Média PR.

ā€œLiquiƧa-oan sira barak mak husik sira-nia vida atu liberta ita-nia rain ida-ne’e. Tanba ne’e maka Prezidente RepĆŗblika hakatliu mai iha LiquiƧa, mai iha fatin ida ne’e, espesialmente ossuĆ”riu ida-ne’e, hodi fó omenajen nafatin ba sira hotu,ā€ Prezidente Francisco Guterres LĆŗ Olo, hateten iha OssuĆ”riu LiquiƧa, Kinta (16/12/2021).

Hosi presta omenajen ne’e, atu hatudu katak, buat ne’ebĆ© erói sira halo mak iha valór aasliu, bootliu, ba ema sira ne’ebĆ© sei moris.

Iha fatin hanesan, veterana LiquiƧa-oan, Madalena Bidau Soares ā€œKasianā€, hateten na’i ulun ida bainhira mai vizita OssuĆ”riu ida-ne’e, nu’udĆ”r sentimentu domin ba povu iha moris to’o mate.

ā€œIta-nia povu barak mak partisipa iha funu, ita-nia forsas armada, klandestina sira, frente diplomĆ”tika, hotu-hotu partisipa iha funu, to’o bainhira funu remata ita mak kontinua sei moris hodi uza rai ne’e nia di’ak, maibĆ© balun mate ona,ā€ Veterana Kasian hateten.

Veterana ne’e sente kontente tanba Prezidente RepĆŗblika bele hakat liu mai to’o iha LiquiƧa hodi hasoru-malu ho ema sira ne’ebĆ© sei moris, liuliu bele mai to’o iha OssuĆ”riu hodi mai presta omenajen ba mĆ”rtir sira ne’ebĆ© fó an ba rai ida ne’e.

Jacob Alves dos Santos ne’ebĆ© durante ne’e tau-matan ba OssuĆ”riu ne’e informa katak, totĆ”l restus mortais ne’ebĆ© hatuur iha OssuĆ”riu ne’e hamutuk 311.

Tuir nia, nĆŗmeru ne’e barak liu ona no OssuĆ”riu ne’e mós besik atu nakonu ona no laiha ona espasu atu tau tĆ”n restus mortais seluk, tanba totĆ”l restus mortais iha OssuĆ”riu-laran iha 33 no iha liur 278.

Tanba ne’e, ho prezensa Xefe Estadu iha fatin ida-ne’e Veterana Kasian ho Jacob Alves dos Santos espera Estadu bele tau atensaun di’akliu ba kondisaun OssuĆ”riu ne’e.

Prezidente Francisco Guterres Lú Olo akompaña hosi Espoza Cidalia Nobre Guterres, Vise Ministru Agrikultura no Peskas, Abílio Araújo no autoridade munisipÔl.

© 2025 Administração Município de LiquiçÔ