PLANU DEZENVOLVIMENTU KOMUNITARIA– SUKU MAUMETA (2026-2030)

Vizaun, Misaun, Metas Objetivu, Valór no Prinsípiu Suku nian

Vizaun Suku Maumeta

Lideransa Suco Maumeta hamutuk ho ninia Komunidade tomak hatuur vizaun suku  nian maka hanesan:

“Suku ida ne’e iha komunidade ne’ebé hamutuk, dezenvolve ho justisa, moris diak no harmonia iha ambiente ne’ebé susténtavel. (Português: Uma Suco unida e desenvolvida, com justiça, bem-estar e harmonia num ambiente sustentável). Suco ida ne’ebé livre husi Pobreza, ho komunidade ne’ebé hamutuk halo dezenvolvimentu, iha moris diak, edukadu no iha igualdade.”

Misaun Suku Maumeta

Atu atinji vizaun ne’ebé deskreve ona iha leten, Suku Maumeta defini no misaun sira mak hanesan:

1. Hakarak aumenta partisipasaun sidadauns iha dezenvolvimentu suku.

2. Halo Governasaun suku ne’ebé transparente no responsavel.

3. Promove Edukasaun, Saude, Seguransa no Ekonomia Komunidade.

4. Proteje kultura no ambiente natural suku.

5.   Hametin solidariedade no kolaborasaun entre ema hotu iha suku.

Meta sira ba Dezenvolvimentu iha Suku Maumeta

Vizaun no Misaun iha leten transforma hikas ba Meta sira Dezenvolvimentu iha Suku Maumeta

hanesan tuir mai ne’e:

1. Promove governasaun suku ne’ebé transparente no inklusivu, atu hatudu lideransa ne’ebé halo lia ba interese povu.

2. Aumenta asesu ba bee moos, estrada, edukasaun no kuidadu saúde, liu-liu ba labarik sira no feto.

3. Kria atividade ekonomia lokal, hanesan agrikultura, artesanatu no komérsiu ki’ik atu sustenta renda familia.

4. Hametin solidariedade komunidade, atu karik ho hamutuk bele responde dezafiu sosial no natural

5.   Preserva Kultura lokal no rai doben, tanba ne’e parte importante ba identidade no sustentabilidade komunidade.


Objetivu sira ba Dezenvolvimentu iha Suco Maumeta nian

Meta sira ba dezenvolvimentu iha Suku Maumeta nian ne’e ami defini hikas iha objetivu dezenvolvimentu nian hanesan tuir mai ne’e:

  1. Aumenta Asesu ba Edukasaun no Treinamentu
  • Objetivu : Garantia ho Kualidade edukasaun ba labarik sira, feto sira, no ema sira iha suco no aumenta oportunidade ba treinu tekniku no formasaun.
  • Meta : Klase de edukasaun ba labarik ne’ebé semplifika ba ema sira. Oferese treinu no kapasitasaun ba feto no ema ne’ebe forte no kompetente iha asuntu ekonomia.

2. Melhora Asesu ba Saúde

  • Objetivu : Fortalece sistemasaun Saúde ba komunidade no devolve servisu saude iha suku.
  • Meta : Abrir Posto de Saúde ho servisu básico ba aldeia 4 : Caimegohou, Darmudapu, Maumetalau no Nartutu. Aumenta taxa atendimentu saúde no kuidadu prevenu ba komunidade hotu ho justu.

3. Desenvolve Infraestruturas no Transporte

  • Objetivu : Melhora estrada, asesu ba transporte no infraestrutura suku.
  • Meta : Reabilita estrada principais iha suco. Tanba infrastrutura ba mercado komunidade no ambiente ne’e importante. Ajuda Transportador Local hodi fasilita mobilidade ema bainhira hodi produtu mai Mercado.

4. Desenvolvimentu Ekonomia Lokal

  • Objetivu : Suporta atividade ekonomia lokal, tanba ne’e agrikultura, peska, comersiu no kresta renda.
  • Meta : Insentiva pratika agrikultura sustenta iha suku. Fasilita formasaun sira ba kreatividade no gerasaun atividade artizana. Kresta Renda durante programa microfinansas ba komunidade.

5. Proteje ambiente no Rekursu Naturais

  • Objetivu : Preservasaun ambiente iha suco ho respetu ba rai, tasi, floresta no biodiversidade.
  • Meta : Forma komunidade ba gestaun sustenta ba rekursu natural, fasilita edukasaun ba importansia ba proteje ambiente.

6. Fortalece Governasaun no Partisipasaun Komunidade

  • Objetivu : Promove governasaun suco transparante no inklusivu no aumeta partisipasaun komunidade ba prosesu desizaun.
  • Meta : Aumenta partisipasaun komunidade ba eleisaun suco. Jere governasaun suku iha transparensia no realiza audit ba konta. Kria grupu no asosiasaun komunidade hodi fortalese interaksiu.


Valór sira ne’ebé Suku Maumeta adopta

Koletivamente, komunidade no lideransa sira iha suku Maumeta defini ona valór prinsipál sira hanesan tuir mai ne’e:

  1. Solidariedade : Hamutuk ho Komunidade, apoiu iha momentus dezafiu.
  2.  Respeita ba Kultura : Respeita ba tradisaun, kostume no valres lokal.
  3.  Justisa no Equidade : Hakotu justisa iha distribui rekursu, servisu no oportunidade.
  4.  Responsabilidade no Transparensia : Hare responsavel ho ato no desizaun, garante transparensia ba komunidade.
  5. Sustentabilidade no Proteze Ambiente : Fó ba responsabilidade ba proteje rai no rekursu natural.
  6. Kooperasaun no Unidade : Unidade no kolaborasaun ho ema suco no instituisaun.
  7. Integridade no Moralidade : Fó ba moralidade no etika komportamentu ema ba individu nian.

Prinsipiu Suku Maumeta nian

Suku Maumeta adopta mós ninia prinsípiu sira ba dezenvolvimentu nian mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. Prinsípiu Paz no Harmonia
  2. Prinsípiu Lideransa Partisipativa
  3. Prinsípiu Partisipasaun Ativa
  4. Prinsípiu Integridade no Moralidade
  5. Prinsípiu Sustentabilidade
  6. Prinsípiu Kooperasaun no Unidade
  7. Prinsípiu Transparansia no Responsabilidade
  8. Prinsípiu Justisa no Igualidade
  9. Prinsípiu Respeita ba Kultura no Tradisaun
  10. Prinsípiu Solidariedade

Nota: prinsípiu bele liu bele menus, depende ba suco sira nia kreatividade hodi deskreve.


Lia agradesementu husi Xefi Suku

Xefi Suku sei hakerek ninia agradesementu ba parte hotu ne’ebé involve ona iha prosesu tomak elaborasaun, konsultasaun, diskusaun no aprovasaun planu dezenvolvimentu komunitáriu nian.

Sujere estrutura husi lia agradesementu nian hanesan tuir mai ne’e:

Lia Agradesementu

Agradese ba grasa Maromak nian hodi tulun prosesu tomak lao ho diak… Agradese ba entidade tomak ne’ebé apoiu ona prosesu ida ne’e;

  1. Ministériu Administrasaun Estatal
  2. Sekretáriu Estadu Dezennvolvimentu Lokál
  3. Autoridade Munisipál
  4. Administradór Postu Administrativu
  5. Membru Konsellu Suku
  6. Ekipa Elaboradór
  7. Komunidade no entidade tomak iha suco laran

Kada entidade ne’ebé ita alista, presiza deskreve oitoan sira nia knár no kontribuisaun durante prosesu elaborasaun PDK nian, nune’e agradese ba sira tanba apoiu no kontribuisaun hirak ne’e)


Lia Menon Administradór Postu Administrativu nian

Nu’udár autoridade lokál ne’ebé tau matan no superviziona direta prosesu elaborasaun iha kada suku, importante mos atu inklui lia menon/espresaun Administradór Postu Administrativu nian iha livru PDK nian. Lia menon Administradór Postu nian sei hakerek bazeia ba ninia esperiensia durante akompaña ekipa elaboradór, prosesu ne’ebé halao, obstákulu ne’ebé hasoru no susesu ne’ebé atinji ona hodi fó apresiasaun ba rezultadu ne’e no tau matan iha implementasaun.


Apresiasaun Presidente Autoridade Munisipál

Presidente Autoridade Munisipál sei halo apresiasaun ba suku ida-idak nia rezultadu serbisu ne’ebé transforma ona iha Planu Dezenvolvimentu Komunitáriu ba tinan lima.

Presidente Autoridade Munisipál nia apresiasaun mos hodi asegura apoiu husi Autoridade Munisípiu nian ba realizasaun planu no mehi sira suku nian.


Parte 1: Introdusaun

1.1. Antesedente

Suku mak unidade administrativu ba komunidade lokal iha Timor-Leste, ne’ebé hakerek iha nivel baze ba governasaun lokal. Suku maka sentru iha vida sosial, kultural, no polítiku ba ema iha aldeia sira. Iha suku, ema koalia lian Komum no lian materna, partisipa iha tradisaun no festivais lokal, no envolve iha prosesu toma desizaun kolektivu.

Suku Maumeta, hanesan suku ida iha Munisipiu Liquiça, mak importante iha aspektu sosial no ekonomiku ba komunidade iha área ne’e. Suku ne’e iha estruktura sosial ne’ebé forte, no ema sira envolvidu tebes iha atividade komunidade, tradisaun, no governansa lokal.   

Introdusaun ne’e fó fundamentu hodi komesa hanorin aspektu oioin ne’ebe eziste hela iha suku, inklui dezvolvimentu sosial, ekonomi, infrastruktura, no kulturál ne’ebé kontribui ba bem-estar no progresu ema iha komunidade.

Suku Maumeta fasparte ba Posto Administrativo Bazartete hanesan suku ida ne’ebe nia distansia besik Municipiu no lokaliza iha Postu Administrativu Bazartete hamutuk ho Suku 8 seluk mak hanesan ; Suku Fahilebo, Fatumasi, Lauhata, Leorema, Ulmera, Metagou, Motaulun no Tibar iha Municipio Liquiça. Hare ba area geografika Suku Maumeta, Suku ida ne’ebé lokaliza iha tasi ibun ne’ebé furak no potensia ba Turizmu hanesan tasi ibun Lakapogoa, Leburau ho Nunsamada koñesidu ho naran “Praia de Memoria” no tasi ibun Maumeta koñesidu ho naran “Alma Domar” ne’ebe hafutar iha Tasi Ibun Maumeta,  nune’e mos iha foho lolon ne’ebé matak no buras hodi atrai tebes vizitantes lokal, Nasional no Internasional.

Iha tempu Kolonial Portugues, Suku Maumeta existe ona fatin istoriku hanesan Serlete iha aldeia Maumetalau ne’ebe mak konsentra ona Malae Portugues, Liu Rai no Populasaun ne’ebe mak hela iha fatin ne’e. halo Resenseamentu Populasaun iha Tempu neba.

Suku Maumeta iha Escola antiga ne’ebe hari husi Governo Português, mak Eskola Primaria Ebuti, depois muda fali ba Serlete iha Aldeia Maumetalau no Hohidi, iha aldeia Caimegohou,  ne’ebe mak hanorin husi Profesor/a Português sira. Iha prosesu aprendizagen ida ne’e iha balun remata eskola ne’e,  hodi kontinua sira nia estudus iha Escola Kolegiu Soibada-Manatuto.

Iha governasaun dasia(9) ida ne’e liu Husi Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE) Ne’ebe Suporta no fo apoiu administrasaun lokal bele funsiona liu husi Baze Legal ne’ebe Suporta ba servisu administrasaun lokal hodi hare kona ba dezenvolvimentu lokal iha kada suku iha teritoriu Timor-Leste.


Objetivu

Objetivu dezenvolvimentu nian hanesan tuir mai ne’e:


Parte 2: Perfíl Suku

2.1. Kondisaun Suku

Istoria Suku nian

Suco Maumeta hamriik iha tempu Portugues nian.

Naran suku Maumeta mai husi liafuan Mau no Meta ne’ebé signifika Mane ida ne’ebe iha karakteristika kor/rasa metan. Naran ne’e eskolla husi tempu uluk kedan tanba Maumeta mai husi Lulik Maumetalau.

Etimolojikamente naran Maumeta mai husi Uma Lisan Maumeta ne’ebe eziste antes kedas iha Maumeta. Maumeta mai husi Lulik Maumetalau, tamba iha tempu uluk kuandu lulik ne’e nia nain kuandu kaer ema sempre pinta metan. Maumeta mai husi iha tempu Portugues wainhira malae mutin sira mai iha Maumeta, nia lori nia aparelu tidin tun ba rai no rai ne’e mak hateten katak hau Maumeta. Liafuan Maumeta indikadu ba pessoa, Mau katak : mane ida, meta katak: kor Metan; refere ba tipe kores karakteristika isin. Hatudu tipe lideransa ne’ebe ho kor metan no brani ho prinsipiu tuir lialos lulik nian.

Tempu ukun Jose Neves iha deit Mak Kapita 3 Mak hanesan ; Kapita Hatubleter, Maumeta, Mau-Meo. Serhetu Maukuku (Maumeta) mak kaer ukun dahuluk iha Maumeta entrega ba Kapita Hunbale (Sero) tamba laiha matenek tamba ne’e Kapita Hunbale entre rai Maumetalau ba Sr. Jose Neves hodi preta nia ukun iha rai Maumeta, iha ukun Sr. Jose Neves laiha servisu administrasaun, no wainhira nia ba simu orden husi Postu mai kontinua hato’o orden ne ba kapita 3 ne’e hodi halo servisu hanesan ; fokit kuda dut, fo han kuda no hamos malae nia tos.

Wainhira Sr. Jose Neves mate nia oan  Vicente Neves mak kontinua ukun ho Povasaun 4 (Maumetalau,Nartutu,Caimegohou,Darumuda-Pu), maibe servisu adminnistrasaun suku kontinua la lao so iha deit maka halo arolamentu maibe direita husi Postu.

Iha ukun husi Sr. Vicente Neves remata ho nia destinu/Mate truka ho Sr. Alberto da Silva ne’ebe nomeia direta husi suco tanba tempu portugues uza Sistema hierarkia ne’ebe suco hatudu depois aprova husi Postu, maibe Sr. Alberto da Silva nia periode mandate ho tempu badak deit razaun Problema Pessoal, Senhor ne’e ba tuir Lia Kultural ka Uma been, hodi haluha tiha nia responsabilidade, tan ne’e suco foti desizaun Hasai no Nomeia kedan Sr. Rafael Gonçalves.

Kontinua husi nia oan husi Sr. Vicente Neves ho naran Sr.Rafael Goncalves hahu iha tinan 1973 liu husi eleisaun ne’ebe organiza husi tropa Portugues ne’ebe Sr. Rafael Goncalves kompete  ho  Sr. George no rejultadu Sr. Rafael mak hetan vitoria hanesan Xefe Suku Maumeta.

Husi tempu ukun Sr. Jose Neves to mai Sr. Rafael Sede Suku Maumeta iha Foho Aldeia Maumetalau.

Husi tinan 1980 to’o 1983 Sr. João Vidigal mak hanesan Xefe Suku Maumeta maibe laliu husi eleisaun.

Tinan 1983 depois de Sr. João Vidigal termina nia mandatu hanesan Xefe Suku, kontinua halo fali eleisaun ba Xefe Suku foun nebe kompete husi ; Sr. Pedro de Fátima ho Sr.João Vidigal, resultadu eleisaun Sr. Pedro de Fátima mak sai vensedor hodi sai nudar Xefe Suku husi 19831986.

1986 wainhira Sr. Pedro de Fátima termina nia mandatu kontinua halo eleisaun ba xefe suku foun, iha eleisaun ne kompete husi ; Sr. Pedro de Fátima ho Sr. Jaime Fernandes Mendes, iha eleisaun ne Sr. Jaime Fernandes Mendes mak eleitu hodi hahu nia mandatu husi 1986 to’o 1993.no wainhira Sr. Jaime Fernandes Mendes remata nia mandatu kontinua halo eleisaun ba xefe suku, iha eleisaun ne kompete husi ; Sr. Herminio, Sr. Victor, ho Sr. Silvino Ribeiro dos Santos, iha eleisaun ne Sr. Silvino mak sai vensedor maibe Sr.Herminio la sastifas hodi halo keixa hasoru Sr. Silvino Ribeiro dos Santos, hodi halo fali re- eleisaun, no ikus mai Sr.Silvino Ribeiro dos Santos mak nafatin sai vensedor hodi ukun husi 19931999.

Xefe Suku sira ne’ebe ukun iha Suku Maumeta  hahu husi tempu Kolonial Português to’o iha faze ukun’an, mak hanesan : Tempo Kolonial Português ; (Capita Hunubale, Jose Neves, Vicente Neves, Rafael Gonçalves, Alberto da Silva Interino ).

Tempu Okupasaun Indonesia ; (Antonio Romalho, João Vidigal, Padro de Fátima, Jaime Fernades Mendes, Silvino Ribeiro dos Santos, Victor da Fátima ) no iha tempu Ukun’an ; (Gilberto do Esprito Santo Soares, Silvino Ribeiro dos Santos, Victor da Silva mai to’o agora).


Istórikamente, Suco Maumeta lidera ona husi lideransa komunitáriu hamutuk nain 10 (Sanulu). Tuir mai ne’e mak detallu ba lideransa suku Maumeta nian husi inísiu to’o agora, inklui knár ne’e sira halo ona:

1. Lideransa Dahuluk

Naran Lideransa Komunitáriu : Jose Neves

Periodu Ukun                          : Sistema Liurai/Mandatu la iha depois mate foin bele truka.

2. Lideransa Daruak

Naran Lideransa Komunitáriu : Vesente Neves

Periodu Ukun                          : Sistema Liurai/Mandatu la iha depois mate foin bele truka

3. Lideransa Datoluk

Naran Lideransa Komunitáriu : Alberto Da Silva (Interino)

Periodu Ukun                          : Tempu Portugueses

4. Lideransa Dahaat

Naran Lideransa Komunitáriu : Rafael Gonçalves

Periodu Ukun                          : Tempu Portugueses

5. Lideransa Dalima

       Naran Lideransa Komunitáriu : João Vidigal

Periodu Ukun                          : Tinan 1980 to’o 1983

6. Lideransa Daneen

       Naran Lideransa Komunitáriu : Pedro de Fatima

Periodu Ukun                          : Tinan 1983 to’o 1986

7.  Lideransa Dahitu

       Naran Lideransa Komunitáriu : Jaime Fernandes Mendes

Periodu Ukun                          : Tinan 1986 to’o 1993

 8. Lideransa Dawalu

       Naran Lideransa Komunitáriu : Silvino Ribeiro dos Santos

Periodu Ukun                          : Tinan 1993 to’o 1999, Kontinua 2003 to’o 2005

9. Lideransa Dasia

       Naran Lideransa Komunitáriu : Gilberto do Espirito Santo Soares

Periodu Ukun                          : Tinan 2000 to’o 2002

10. Lideransa Dasanulu

       Naran Lideransa Komunitáriu : Victor da Silva

Periodu Ukun                          : Tinan 2005 to’o 2030

Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela:


Demografia Suku

Totál populasaun iha suku Maumeta hamutuk 4304 feto 2173 mane 2131. Husi númeru ida ne’e, nia distribuisaun tuir idade mak hanesan tuir mai ne’e:

Idade (tinan)FetoManeTotal
0 – 5173172345
6 – 10240283523
11 – 15248229477
16 – 20248217465
21 – 25216223439
26 – 30200189389
31 – 35190171361
36 – 40175160335
41 – 45139143282
46 – 506259121
51 – 556673139
56 – 607673149
61 – 70127122249
71 ba leten131730

Númeru populasaun suku Maumeta tuir nivel edukasaun, nian bele haree iha tabela tuir mai:

Idade (tinan)FetoManeTotal
Pre-Eskolar181836
Ensinu Báziku Siklu411392803
Ensinu Sekundáriu154144298
Lisensiatura7276148
Mestradu213
Doutoramentu000

Situasaun Sosial

Populasaun suku Maumeta kompostu husi lisan 49 . Distribuisaun populasaun iha suku tuir lisan nian mak aprezenta iha gráfiku tuir mai ne’e:


Aleinde populasaun lokál, iha suku Maumeta rezide mós sidadaun sira husi munisípiu seluk no estranjeiru/rai-liur mak hanesan Indonesia, Dili,Ermera Suku Metagou no sst. Númeru populasaun husi nasaun sira temi iha leten bele haree iha tabela tuir mai ne’e:

Munisípiu/Nasaun Orijen# Feto# ManeTotalObservasaun
1.Dili432669Balun mai tanba servisu no balun tanba kaben tama.
2.Ermera628Kaben Tama
3.Bobonaro151530Balun Hala’o negocio no balun kaben tama
4.Baucau426Kaben Tama
5.Oecusse437Kaben Tama
 Aileu101Kaben Tama
 Ainaru202Kaben Tama
 Viqueque101Kaben Tama
 Manatutu112Kaben Tama
 Dato13114Kaben Tama no hela fatin permanente.
 Luculai202Kaben Tama
 Darulete303Kaben Tama
 Leorema437Kaben Tama
 Hatuquesi909Kaben Tama
 Metagou11920Kaben Tama no servisu.
 Lauhata303Kaben Tama
 Vaviquinia101Kaben Tama
 Vatuboro101Kaben Tama
 Lisadila101Kaben Tama
 Loidahar101Kaben Tama
 Motaulun202Kaben Tama
 Atambua101Kaben Tama

Populasaun suku Maumeta bele koalia lian sira hanesan Tetun Prasa, Tokodede, Mambae, Kemak, Bunak, Galolen, Makasa’e.

Tuir mai ne’e mak detallu husi lian ne’ebé populasaun suco Maumeta bele koalia ho persentajen utilizadór lian refere.

Lian ne’ebé bele koaliaPersentajen PopulasaunObservasaun
1.Tetun Prasa97 %Rezisto Sensus Uma kain tinan 2022
2.Tokodede87%Rezisto Sensus Uma kain tinan 2022
3.Mambae0,5%Rezisto Sensus Uma kain tinan 2022
4.Kemak0,2%Rezisto Sensus Uma kain tinan 2022
5.Bunak0,2%Rezisto Sensus Uma kain tinan 2022
6.Galolen0,1%Rezisto Sensus Uma kain tinan 2022
7.Makasa’e0,1%Rezisto Sensus Uma kain tinan 2022

Iha aspetu fiar nian, populasaun suku Maumeta fiar iha relijiaun Maioria Katolika

ho ninia detallu distribuisaun hanesan iha gráfiku tuir mai ne’e:

Gráfiku 2: Fiar Populasaun nian

Aleinde ne’e, populasaun suku Maumeta ne’ebé iha nesesidade espesífiku ka populasaun ho kondisaun defisiensia hamutuk 77 ne’ebé kompostu husi feto 27, mane 50. Iha moos grupu vulneravel sira hanesan faluk, oan kiak, idozu no individu ne’ebé laiha rendimentu mak hanesan tuir mai ne’e:

Ema ho Defisiensia no Grupu vulnerabel# Feto# ManeTotalObservasaun
1.Ema ho Defisiensia       275077Bele halo deskrisaun nesesáriu ba grupu ida-idak
2.Faluk10731138Rezistadu
3.Oan Kiak6564129Rezistadu
4.Idozu112126238Rezistadu
5.Ema ne’ebé laiha rendimentu20311390Dezemprego
6.Seluk (bele deskreve tan)1189585604Estudantes

Detallu ba populasaun ho nesesidade espesífiku no grupu vulnerabel nian bele tau iha aneksu 1.


Situasaun Ekonomia

Fontes rendimentu prinsípál husi populasaun iha suku Maumeta nian maka Agrikultor, Peskador, Hakiak Animal,Negosiu, Funsionariu, Emprezariu no Servisu Iha Rai Liur. Tabela tuir mai ne’e hatudu knár prinsipál husi komunidade nian ne’ebé konsidera nu’udár sira nia fontes ba rendimentu nian :

Okupasaun/serbisuTotálManeFeto
1.Agrikultór1058528530
2.Peskadór11110
3.Hakiak Animal ho fins ba negosiu420210210
4.Negosiante (faan no sosa sasan ho fundus la liu $ 5000822752
5.Emprezáriu (Iha ona estabelesimentu negosiu ho fundus liu $5000 no iha kbiit fó empregu ba ema seluk)440
6.Funsionáriu (públiku no privadu husi setór oioin)16411450
7.Serbisu iha rai-liur38317
8.Estudante (sei frekuenta hela estudu husi nivel pre-eskolar to’o universitáriu)1189585604
9.Dezempregu (Ema ne’ebé la frekuenta eskola no la hola parte iha knár sira temi iha leten)20311390

Aleinde fontes rendimentu/knár populasaun nian hanesan deskreve ona iha leten,

ekonómikamente, Suku Maumeta iha moos potensialidade lokál/natural ne’ebé bele konsidera nu’udár fontes ekonomia suco nian mak hanesan deskreve iha tabela tuir mai ne’e:

Potensialidade LokálVolume/KuantidadeKondisaun Existente
1.Soru Tais1Aldeia Nartutu
2.Koperativa2Aldeia Nartutu
3.Pecuaria1Aldeia Darumudapu
4.Hortikultura1Aldeia Darumudapu
5.Florestasaun4Aldeia 4 (Haat)

Husi sorin seluk, Suku Maumeta mós iha ona estabelesimentu negósiu ne’ebé konsidera nu’udár fontes ba dezenvolvimentu ekonomia, kriasaun empregu no kresimentu ba rendimentu família nian, hanesan alista iha tabela tuir mai ne’e:

Estabelesimentu Negósiu/IndustriaKuantidade
1.Kios82
2.Restaurante7
3.Mini Café3
4.Bengkel5
5.Salon/Barber4
6.Mebel3
7.Alfaiate5
8.Rental5
9.Produsaun Batako4
10.Obralan34

Kondisaun Administrasaun Suku

Divizaun Administrativa Suku

Suku Maumeta kompostu husi aldeia 4 no okupa área 6,88 km2. Vizualizasaun jeográfia husi Suku Maumeta nian bele haree iha mapa tuir mai ne’e.

Suku Maumeta Fasparte ba Posto Administrativo Bazartete hanesan suku ida ne’ebe nia distansia besik Municipiu no lokaliza iha Postu Administrativu Bazartete hamutuk ho Suku 8 seluk mak hanesan ; Suku Fahilebo, Fatumasi, Lauhata, Leorema, Ulmera, Metagou, Motaulun no Tibar iha Municipio Liquiça. Hare ba area geografika Suku Maumeta, Suku ida ne’ebé lokaliza iha tasi ibun ne’ebé furak.

Suku Maumeta kompostu ho ninia Aldeia 4 Mak hanesan :

  1. Aldeia Caimegohou
  2. Aldeia Darmudapu
  3. Aldeia Maumetalau
  4. Aldeia Nartutu

Suku Maumeta lokaliza iha Postu Administrativu Bazartete, Municipio Liquiça, ho nia fronteira ka baliza sira mak hanesan tuir mai ne’e :

  • Parte Lorosae/Leste                :      Baliza ho Suku Lauhata.
  • Parte Loro-monu/Oeste          : Baliza ho Suku Dato, Loidahar, Luculai Postu  Administrativo Liquica.
  • Parte Foho / Sul                      :     Baliza ho Suku Metagou
  • Parte Tasi /Norte                     :     Baliza ho Tasi.

Mapa Suku

Hatama mapa suco nian iha seksaun ida ne’e. Bele asesu iha google map ou mapa husi diresaun nasional kadastru ne’ebé atualizadu.

ESTRUTURA KONSELLU SUKU

Estrutura Suku Maumeta ba periodu 2023 – 2030 nian mak tuir mai ne’e ;


https://liquica.gov.tl/wp-content/uploads/2026/03/PDK-SUKU-MAUMETA-09.02.20262.pdf


© 2026 Administrasaun Munisípiu Liquiçá