
I. Introdusaun
1.1 Antesedente
Suku Lauhata pertense ba Postu Administrativu Bazartete, ne’ebé nia distansia besik bá kapital Munisipiu Liquiça lokaliza iha Posto Administrativo Bazartete hamutuk ho Suku 8 (walu) seluk maka hanesan: Suku Maumeta, Mota-Ulun, Ulmera, Tibar, Fahilebo, Metagou, Leorema, no Fatumasi iha Munisipiu Liquiça.
Geografikamente Suku Lauhata, Suku ne’ebé lokaliza iha area kosteiras ho nia paisajem ne’ebé furak no atratiku hanesan: Inur Pelila, Rai henek mutin pala, be’e manas Hoholuli, nomos iha fatin sitio istoriku ne’ebé koñesidu ho naran ex Prizaun Epelo. Nune’e mós iha foho Nunu Lete Hoho no foho Pissu-Lau, nudár sitiu turistiku kultural ne’ebé bele atrai vizitantes sira bá vizita fatin referidu.
Iha tempu Kolonial Portugés harii uma ba dadur politiku (Komarka) ba sidadaun Timorense ne’ebé kontra estadu Portugés nia ukun iha Timor-Leste. Fatin refere koñesidu ho naran “PRISÃO EPELO’ ne’ebé iha tempu ukun an estadu Timor-Leste konserva nu’udar sitiu istoriku no sai fatin turistiku ne’ebé atrai tebes vizitantes sira mai vizita tantu ema husi rai laran nomos ema estranjeiru.



2.1 Istoria Suku nian
Tuir istoria, naran Suku Lauhata foti husi naran uma lisan ida iha Suku Lauhata Aldeia Pissu-Lete husi uma lisan Betul Ho’u Lauhata ne’ebé tuir istoria katak, uma lisan ne’e iha Avo mane na’in rua maka mosu sae husi rai kuak ida nebe ohin loron Jerasaun husi uma lisan ne’e sei adora kakreba.Suku Lauhata mai husi liafuan balu maka hanesan tuir mai: uma lisan Betul Hou ne’e, “Betul” katak “au”, “Ho’u” katak “leten” tanbá au ne’e lokaliza iha parte leten, “Lau” Katak “ai-ru” buat hirak ne’e moris iha kedas tempu beiala sira nian, bai-bain ai-ru ne’e monu latan no satan hela iha rai nia ninin ho lian tokodede katak “hata”, tanba ne’e avo beiala sira hanaran Uma Lisan Betul Ho’u Lauhata. Ikus mai, iha tempu kolonial Portuges, malae mutin sira foti Lauhata sai hanesan Suku nia naran to’o agora. Tamba iha tempo uluk uma lisan Betul hou Lauhata Iha tempu ne’eba, mosu mai ka moris husi rai kuak Betul Hou Lauhata avo mane na’in rua to’o agora nia jerasaun ba jerasaun sei adora fatin lulik ka sira nia moris fatin ne’e (rai kuak) lokaliza iha Aldeia Pissu-Lete iha foho no ai-laran ho lian tokodede luli lara ka ai-laran lulik.
Avo mane na’in rua ne’e ida maun naran Dom Lekiteus no ida alin naran Dom Lakuroma. Dom Lekiteus sa’e primeiru mai lori we/rota (tongkat peminpim). Dom Lakuroma sa’e tuir mai hakuak livru, hasan belak mean bote ida lori mós pesa (canhão) tolu no mós diman tolu. Pesa tolu ne’e ida naran Bersoro, ida naran Leki-lafaek no ida naran Bisopoka. Tuir informasaun, liu rai maka tau naran Suku ne’e Lauhata, liurai ne’e naran Laes Lara Berkama.
Naran Lauhata ne’e foti husi Ai-ru pedasauk ne’ebé avo sira mosu mai iha hela bote laran ho bote talin ho nia talin tua metan, iha bote ne’e nia laran iha kedas osan mean fukan 2 hanesan kuda nia ten bo’ot iha kedas ai-ru rohan ida iha bote laran. Bazeia bá ai ru rohan iha bote laran ne’e maka hanaran Suku Lauhata. Liu rai ne’ebé hanaran Suku ne’e maka avo Laes Lara Berkama.
Uma Lisan Betul Ho’u Lauhata maka fó ukun bá ema seluk maibé preta rai, osan mean iha bote laran no rota Lulik hodi fó bá Uma lisan Asama-Gari hodi kaer ukun no bandu iha tempo ne’ebé hahú husi tempu ne.ebé titir no bandeira na’in bá Asamagari hodi kaer ukun bua ho malus, aifuan, ai-horis, kintal no to’os kabuleha no kabu roda na’in ba uma Lisan Betul Ho’u Lauhata.
Uma lisan Betul Ho’u Lauhata mos to’o ohin loron wainhira iha kandidatu ruma karik atu kandidatu bá Xefe Suku, nia sei bá hakruk no husu lisensa no fó kuñesimentu hodi simu matak malirin, maibé la fó poder, uma lisan ne’ebé fó poder maka Asamagari ne’ebé iha tempu bei-ala sira entrega tiha ona poder ne’e bá sira.
Haktuir husi Sr. Albertino Bareto lia na’in uma lisan Betul Ho’u Lauhata idade 79 anos, Sr. Jose Coreia 66 Anos, lia na’in husi uma lisan Likurai hanesan mós eks Xefe Suku tempu okupasaun Indonesia nian, Norberto dos Santos (Matebian) lia na’in uma lisan Ledomata Saipara.
Suco Lauhata hamriik iha tinan 1893 iha tempu Portugues nian. Naran Suku Lauhata mai husi liafuan “Lau” ne’ebé signifika ai-ru. Naran ne’e eskolla husi Laes lara berkama tanbá ai-ru ne’e moris iha tempu beiala sira nian, bai-bain ai-ru ne’e monu latan no satan iha rai ( to’os) nia ninin ho lian tokodede katak “Hata”
1.2 Baze legál
- Lei númeru 9/2016 kona-bá lei suco nian
- Dekretu lei númeru 4/2024 kona-bá planeamentu dezenvolvimentu komunitáriu
- Diploma Ministérial númeru …/2025 kona-bá modelu planeamentu
1.3. Objetivu
- Atu identifika potensialidade hotu komunidade nian ne’ebé sei tulun dezenvolvimentu iha Suku laran.
1.4 Ámbitu
- Planu ne’e kobre deit prioridade ba dezenvolvimentu ne’ebé sei halo iha tinan 5 nia laran hahu husi tinan 2026 to’o 2030.
Istórikamente, Suku Lauhata lidera ona husi lideransa komunitáriu hamutuk nain 18. Tuir mai ne’e mak detallu ba lideransa Suku Lauhata nian husi inísiu to’o agora, inklui knár ne’e sira halo ona:
1. Lideransa Dahuluk
Naran Lideransa Komunitáriu : Laeslara-Berekama,(1875)
Periodu Ukun : Tinan 1875 to’o _______
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
2. Lideransa Daruak
Naran Lideransa Komunitáriu : Bere Nuac
Periodu Ukun : Tinan 1875 to’o 1906
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
3. Lideransa Datoluk
Naran Lideransa Komunitáriu : Dona Ines
Periodu Ukun : Tinan 1906 to’o 1915
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
4. Lideransa Dahaat
Naran Lideransa Komunitáriu : Tomas Alves (Maubuti),
Periodu Ukun : Tinan 1915 to’o 1925
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
5.Lideransa Dalima
Naran Lideransa Komunitáriu : . Leto Nuac
Periodu Ukun : Tinan 1915 to’o 1935
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
6. Lideransa Daneen
Naran Lideransa Komunitáriu : Bere Nuac
Periodu Ukun : Tinan 1935 to’o 1939
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
7. Lideransa Dahitu
Naran Lideransa Komunitáriu : Joaquim da Silva,
Periodu Ukun : Tinan 1935 to’o 1945
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
8. Lideransa Dawalu
Naran Lideransa Komunitáriu : Felix dos Santos Barreto
Periodu Ukun : Tinan 1945 to’o 1969
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
9. Lideransa Dasia
Naran Lideransa Komunitáriu : Agostinho dos Santos,
Periodu Ukun : Tinan 1969 to’o 1975
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
10. Lideransa Dasanulu
Naran Lideransa Komunitáriu : Francisco Barreto,,
Periodu Ukun : Tinan 1978 to’o 1981
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
11. Lideransa Dasanulu resin ida
Naran Lideransa Komunitáriu : Jose dos Santos Barreto,,
Periodu Ukun : Tinan 1981 to’o 1984
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
12. Lideransa Dasanulu resin rua
Naran Lideransa Komunitáriu : Agostinho dos Santos
Periodu Ukun : Tinan 1984 to’o 1987
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
13. Lideransa Dasanulu resin tolu
Naran Lideransa Komunitáriu : Jose Correia
Periodu Ukun : Tinan 1989 to’o 1997
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
14. Lideransa Dasanulu resin haat
Naran Lideransa Komunitáriu : Moises dos Santos
Periodu Ukun : Tinan 1997 to’o 1999 (1999 ukun ne’e hadau husi Paul Soares)
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
15. Lideransa Dasanulu resin lima
Naran Lideransa Komunitáriu : Alberto dos Santos, “Kafe moruk
Periodu Ukun : Tinan 2000 to’o 2004 Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
16. Lideransa Dasanulu resin neen
Naran Lideransa Komunitáriu : Jose dos Santos Barreto
Periodu Ukun : Tinan 2004 to’o 2007
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela:
- Muda Sede Suku iha tempu okupasaun Indonesia ne’ebé lokaliza iha Bairo Fatuhada ba iha Pala
- Konstrusaun Sede Suku aktual
17. Lideransa Dasanulu resin hitu
Naran Lideransa Komunitáriu : Emilio Barreto
Periodu Ukun : Tinan 2007 to’o 2016
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela: –
- Lideransa Dasanulu resin walu
Naran Lideransa Komunitáriu : Daniel dos Santos
Periodu Ukun : Tinan 2016-2023, 2023-2030
Obra/atinjimentu ne’ebé konsege halo no husik hela:
- UKL
- UKL +
- Perfurasaun bee mós Aldeia Caimegulo
- Gravitasaun bee mós Aldeia Pissu-Lete
- Estensaun sala tolu EB 1,2 Lauhata
- Eskola EB Hatugara
- Plan Aldeia Camalehou
Demografia Suku
Totál populasaun iha Suku Lauhata hamutuk 5.098 feto 2.547 mane 2.551. Husi númeru ida ne’e, nia distribuisaun tuir idade mak hanesan tuir mai ne’e:
| Idade (tinan) | Feto | Mane | Total |
| 0 – 5 | 323 | 372 | 695 |
| 6 – 10 | 326 | 335 | 661 |
| 11 – 15 | 251 | 269 | 520 |
| 16 – 20 | 266 | 273 | 539 |
| 21 – 25 | 248 | 223 | 471 |
| 26 – 30 | 235 | 200 | 435 |
| 31 – 35 | 208 | 199 | 407 |
| 36 – 40 | 184 | 174 | 358 |
| 41 – 45 | 136 | 127 | 263 |
| 46 – 50 | 59 | 51 | 110 |
| 51 – 55 | 73 | 83 | 156 |
| 56 – 60 | 68 | 65 | 133 |
| 61 – 65 | 56 | 53 | 109 |
| 65 – 70 | 53 | 56 | 109 |
| 71 – 75 | 43 | 48 | 91 |
| 76 ba leten | 18 | 23 | 41 |
| TOTÁL | 2.547 | 2.551 | 5.098 |
Númeru populasaun Suku Lauhata tuir nivel edukasaun, nian bele haree iha tabela tuir mai:
| Idade (tinan) | Feto | Mane | Total |
| Pre-Eskolar | 166 | ||
| Ensinu Báziku Siklu | 688 | ||
| Ensinu Sekundáriu | 196 | ||
| Lisensiatura | 39 | ||
| Mestradu | 3 | ||
| Doutoramentu | 1 | ||
| 549 | 544 | 1093 |

Populasaun Suku Lauhata kompostu husi lisan :
| NO. | NARAN UMA LISAN | ALDEIA |
| 1 | Leki bere berleki | Raucassa |
| 2 | Ledomata saipara | Raucassa |
| 3 | Durbasa soa tela | Raucassa |
| 4 | Lakasi laka bau | Raucassa |
| 5 | Lakadou hali bere | Raucassa |
| 6 | Manuponi taudeha | Raucassa |
| 7 | Taudeha | Raucassa |
| 8 | Hatu meo | Raucassa |
| 9 | Hatu meo soa noroa | Raucassa |
| 10 | Nakapu | Raucassa |
| 11 | Saramata | Raucassa |
| 12 | Maukeli maumegi | Raucassa |
| 13 | Lebu mege | Raucassa |
| 14 | Likurai | Raucassa |
| 15 | Durbasa | Raucassa |
| 16 | Dair | Raucassa |
| 17 | Lukulai | Raucassa |
| 18 | Ai tura mane mesak | Raucassa |
| 19 | Mau besi bersera | Raucassa |
| 20 | Leki meta maumose | Raucassa |
| 21 | Mau meta | Raucassa |
| 22 | Lelo sae | Raucassa |
| 23 | Leo tela | Raucassa |
| 24 | Hatu luli | Raucassa |
| 25 | Rae hatu | Raucassa |
| 26 | Durbasa lika lete hau lau | Raucassa |
| 27 | Mane telu | Raucassa |
| 28 | Taudeha koe bloko | Camalehou |
| 29 | Bere mau makalao hatu-loskai | Camalehou |
| 30 | Bere mau makala’o lori-los bresi | Camalehou |
| 31 | Berloe mau tao | Camalehou |
| 32 | Sarmata | Camalehou |
| 33 | Rae hatu lekeru brao | Camalehou |
| 34 | Rae ubu | Camalehou |
| 35 | Dirhati | Camalehou |
| 36 | Sero | Camalehou |
| 37 | Mau meta Padaglana | Camalehou |
| 38 | Hatu luli | Camalehou |
| 39 | Leto mau besi mone | Camalehou |
| 40 | We hale | Camalehou |
| 41 | Aste’e askada | Camalehou |
| 42 | Mau meta | Camalehou |
| 43 | Saramata | Camalehou |
| 44 | Leo A’e Maudila Dasi Paul | Caimegulo |
| 45 | Leo A’e Basa Mane | Caimegulo |
| 46 | Leo A’e Mane Lim | Caimegulo |
| 47 | Mane Lim Bresi los Lori | Caimegulo |
| 48 | Ledo Mata Saipara Koe Mnaru | Caimegulo |
| 49 | Ledo Mata Saipara Koe Bloko | Caimegulo |
| 50 | Ledo Mata Saipara Bri- Mesa | Caimegulo |
| 51 | Mau Saka Mau-toba | Caimegulo |
| 52 | Asu Laku | Caimegulo |
| 53 | Lakasi Laka Ba’u | Caimegulo |
| 54 | Likurai | Caimegulo |
| 55 | Saramata Lelo Dú | Caimegulo |
| 56 | Tau Deha Portugal | Caimegulo |
| 57 | Lerek Ba’e Manu Koli Bresi Los Lori | Caimegulo |
| 58 | Anu Quelicai | Caimegulo |
| 59 | Pada Maumeta | Caimegulo |
| 60 | Legimé Ruku Los Nau | Caimegulo |
| 61 | Metir | Caimegulo |
| 62 | Lauhata Betul Ho’u | Pissu-Craic |
| 63 | Maumeta Karquia Makilo | Pissu-Craic |
| 64 | Kabesi Mamali | Pissu-Craic |
| 65 | Askoli Behali lori o bresi | Pissu-Craic |
| 66 | Suco Askoli Behali | Pissu-Craic |
| 67 | Likurai | Pissu-Craic |
| 68 | Durbasa | Pissu-Craic |
| 69 | Lauhata | Pissu-Craic |
| 70 | Lekimeta Mamose | Pissu-Craic |
| 71 | Ameta Amose | Pissu-Craic |
| 72 | Taha Mau Beci Olo | Pissu-Craic |
| 73 | Asmali Berma’u Oe Lau | Pissu-Craic |
| 74 | Goulolo | Pissu-Craic |
| 75 | Rae Ubu | Pissu-Craic |
| 76 | Hahimea | Pissu-Craic |
| 77 | Maublaho Maumegi | Pissu-Craic |
| 78 | Saramata Bersabu Manuponi Hatu los Kai | Pissu-Craic |
| 79 | Saramata Lori o Bresi | Pissu-Craic |
| 80 | Mandati | Pissu-Lete |
| 81 | Dirbuti Turmao Mateos | Pissu-Lete |
| 82 | Asam Magari | Pissu-Lete |
| 83 | Mausaka Mautoba Mane Mesak | Pissu-Lete |
| 84 | Lebmege Hatu los kai | Pissu-Lete |
| 85 | Beisama | Pissu-Lete |
| 86 | Likurai kaikoli sasama | Pissu-Lete |
| 87 | Maumeta Karquia Makilo Hatu los Kai | Pissu-Lete |
| 88 | Betul Hou Lauhata | Pissu-Lete |
Alein-de populasaun lokál, iha Suku Lauhata rezide mós sidadaun sira husi munisípiu seluk no estranjeiru/rai-liur mak hanesan: Indonesia, Ermera, Baucau, Dili, Bobonaro, Oecuse, Manatuto, Suai nst. Númeru populasaun husi nasaun ka Munisipiu sira temi iha leten bele haree iha tabela tuir mai ne’e:
| Nú | Munisípiu/Nasaun Orijen | Feto | Mane | Totál | Observasaun |
| 1 | Aileu | 7 | 0 | 7 | Kaben |
| 2 | Ainaro | 9 | 4 | 13 | Kaben |
| 3 | Baucau | 22 | 7 | 29 | Kaben |
| 4 | Bobonaro | 24 | 7 | 31 | Kaben |
| 5 | Covalima | 10 | 6 | 16 | Kaben |
| 6 | Dili | 41 | 21 | 62 | Kaben |
| 7 | Ermera | 21 | 5 | 26 | Kaben |
| 8 | Lautem | 3 | 0 | 3 | Kaben |
| 9 | Manatuto | 10 | 2 | 12 | Kaben |
| 10 | Manufahi | 7 | 5 | 13 | Kaben |
| 11 | Oecusse | 10 | 2 | 12 | Kaben |
| 12 | Viqueque | 16 | 4 | 20 | Kaben |
| TOTÁL | 180 | 63 | 244 | – | |
Populasaun Suku Lauhata bele koalia lian sira hanesan Tokodede, Tetun, Mambae, Indonesia, Portugues, Ingles nst Tuir mai ne’e detallu husi lian ne’ebé populasaun Suku Lauhata bele koalia
ho persentajen utilizadór lian refere.
| Nú | Lian ne’ebé bele koalia | Total | Persentajen Populasaun |
| 1. | Tetun | 62 | 1,2% |
| 2. | Tokodede | 4.859 | 95,3% |
| 3. | Mambae | 59 | 1,2% |
| 4. | Bunak-Kemak | 25 | 0,5% |
| 5. | Makasae | 41 | 0,8% |
| 6. | Baikeno | 12 | 0,2% |
| 7. | Indonesia | 20 | 0,4% |
| 8. | Ingles | 12 | 0,2% |
| 9. | Portuges | 8 | 0,2% |
| 5.098 | 100% |
Iha aspetu fiar nian, populasaun Suku Lauhata fiar iha relijiaun ho ninia detallu distribuisaun hanesan iha tabela no gráfiku tuir mai ne’e:

Grafiku:

Aleinde ne’e, populasaun Suku Lauhata ne’ebé iha nesesidade espesífiku ka populasaun ho kondisaun defisiensia hamutuk 114 ne’ebé kompostu husi feto 49, mane 65. Iha moos grupu vulneravel sira hanesan faluk, oan kiak, idozu no individu ne’ebé laiha rendimentu mak hanesan tuir mai ne’e:
| Nú | Ema ho Defisiensia no Grupu vulnerabel | Feto | Mane | Total | Observasaun |
| 1. | Ema ho Defisiensia | 49 | 65 | 114 | Defisensia, Fiziku, Matan, Tilun, Mental |
| 2. | Faluk | 44 | 39 | 83 | Laen ka fe’en mate |
| 3. | Oan Kiak | 13 | 16 | 29 | Inan ho aman mate |
| 4. | Idozu | 161 | 126 | 287 | Pensaun Idozus |
| 5. | Ema ne’ebé laiha rendimentu | – | – | – | – |
| 6. | Seluk (bele deskreve tan) | – | – | – | – |
Fontes rendimentu prinsípál husi populasaun iha Suku Lauhata nian maka Funsionáriu, Agrikultór, Peskadór, Hakiak Animal ho fins ba negosiu. Negosiu, Serbisu iha rai-liur, Maun de Obra. Tabela tuir mai ne’e hatudu knár prinsipál husi komunidade nian ne’ebé konsidera nu’udár sira nia fontes ba rendimentu nian
| Nú | Okupasaun/serbisu | Totál | Mane | Feto |
| 1. | Agrikultór | 1.398 | ||
| 2. | Peskadór | 27 | 27 | 0 |
| 3. | Hakiak Animal ho fins ba negosiu | – | – | – |
| 4. | Negosiante (faan no sosa sasan ho fundus la liu $ 5000 | 139 | 60 | 79 |
| 5. | Emprezáriu (Iha ona estabelesimentu negosiu ho fundus liu $5000 no iha kbiit fó empregu ba ema seluk) | 10 | 9 | 1 |
| 6. | Funsionáriu (públiku no privadu husi setór oioin) | 163 | 106 | 57 |
| 7. | Serbisu iha rai-liur | 85 | 69 | 16 |
| 8. | Estudante (sei frekuenta hela estudu husi nivel pre-eskolar to’o universitáriu) | 1.257 | 630 | 628 |
| 9. | Dezempregu (Ema ne’ebé la frekuenta eskola no la hola parte iha knár sira temi iha leten) |
Alein-de fontes rendimentu/knár populasaun nian hanesan deskreve ona iha leten, ekonómikamente, Suku Lauhata iha moos potensialidade lokál/natural ne’ebé bele konsidera nu’udár fontes ekonomia Suku nian mak hanesan deskreve iha tabela tuir mai ne’e:
| Nú | Potensialidade Lokál | Volume/ Kuantidade | Kondisaun Existente |
| 1. | Rai henek Mota | 2 | Kompañia mak esplora |
| 2. | Tasi/Peskas | 1 | Iha aktividade peska |
| 3. | Rai henek mutin | 1 | Seidauk dezenvolve |
| 4. | Turismu historiku | 1 | Di’ak |
| 5. | Turismu relijiozu | 1 | Di’ak |
| 6. | Turismu kultural | 1 | Abandona |
| 7. | Kosteira | 1 | Seidauk dezenvolve |
Husi sorin seluk, Suku Lauhata mós iha ona estabelesimentu negósiu ne’ebé konsidera nu’udár fontes ba dezenvolvimentu ekonomia, kriasaun empregu no kresimentu ba rendimentu família nian, hanesan alista iha tabela tuir mai ne’e:
| Nú | Estabelesimentu Negósiu/Industria | Kuantidade |
| 1. | Kios | 57 |
| 2. | Super Merkadu | 2 |
| 3. | Oficina | 7 |
| 4. | Karpinteru | 1 |
2.2 Kondisaun Administrasaun Suku

Estrutura Konsellu Suku
Estrutura Suku Lauhata ba periodu 2023–2030 nian mak tuir mai ne’e:


Suku Lauhata adopta mós ninia prinsípiu sira ba dezenvolvimentu nian mak hanesan tuir mai ne’e:
1. valoriza valor igualidade jeneru no normas sira iha komunidade
2. Indenpendente no la inklina bá parte ka grupu ruma iha komunidade
3. Solidariedade bá ema hotu
4. Transparansia
5. Akontabilidade
6. Sai mediador bá ema hotu

NB: Klaru no kompletu liu bele download PDF ne’ebe prepara ona iha Dokumentu Portal- Planu Dezenvolvimentu Komunitariu
klik iha nee : https://liquica.gov.tl/wp-content/uploads/2026/03/PDK-SUKU-LAUHATA.pdf