
LIAN MAKLOKE
Suku Hatuquessi hanesan komponente ida husi estrutura Posto Liquiça, lokaliza iha centru Municipio no kapital Municipio Liquiça. Geografikamente, Suku Hatuquessi ida ne’ebe nia area boot, husi Suku hitu iha Posto Administrativo Liquiça ne’ebé ejisti, Suku ne’en [6] seluk mak hanesan, Açumano, Darulete, Dato, Loidahar, Lukulai, no Leotela. Distancia suku Hatuquessi Posto Administrativo Liquiça ba kapital Dili ho 43 Km, ba Bazartete 30 km, Maubara 20 Km, no Loes 42 Km.
Husi total populasaun ne’ebe iha, maioria hala’o nia moris hanesan agricultor, Pekuaria, Horti kultura no Negosiante balun hala’o knar hanesan funcionariu publiku no trabalhadores iha kompanhia.
Hare ba kondisaun povu nia moris iha area rurais hanesan iha aldeia sira, depende liu ba area Horti kultura no Agrikultura hatudu katak, seidauk bele fo moris diak ba povu tamba, area rua ne’e [agrikultura no horti Kultura] seidauk fo resultadu produtu nebe diak hodi hasae krecimentu ekonomiku povu nian ho Situasaun ida ne’e ejiji komponente hot-hotu, liu-liu Ministerio Agricultura hodi hare nia politika hodi fo atensaun ba area refere hodi hasae produsaun ho kualidade diak hodi kompete iha merkadu.
Suku Hatuquessi mak Suku ida ne’ebe iha Posto Administrativu Liquica kapital Muniçipio liquica Suku, mak orgaun komunitariu no harií bazeia ba sirkunstansia historika, kultura, tradisional sira no nia membrus sira iha ligasaun liu husi relasaun familia ka husi lasu tradisional sira no harií bazeia mos ba prosesu sosial no historiku ne’ebé hetan marka husi migrasaun, husi etnia oin-oin, iha tempu kolonizasaun nia laran, ne’ebé mai husi natureza familiar husi lasu ne’ebé uluk iha no iha fatin ne’ebé difini.
Estrutura suku, lidera husi ema koletiva husi direitu publiku ho natureza assosiativa ne’ebé eleitu husi povu no hetan lijitimidade husi povu no hamutuk ho komunidade hodi dezenvolve suku no harií sosiedade ida hodi lori moris ida dignu, inkluzivu no sustentanvel.
Ho kolaborasaun servisu entre suku ho Presidente Autoridade Municipio, Apoiu Organizasaun La’os Governamental no Organizasaun Komunitaria, suku ida ne’e bele fornese dadus no diresaun konsegue elabora no produz “Profile Suku”. Profile ida ne’e hanesan dadus ida no nudar referensia ba lideransa suku tuir mai, atu bele hare kondisaun suku no saida mak ita presiza hodi priense kondisoens minima suku ida nian, hanesan infrastrutura bazika ; [estrada iha suku no husi suku ba aldeia, be-mos ba komunidade sira no eletrisidade ba uma-kain sira], fasilidade saude, fasilidade eskola, fasilidade ba grupu agrikultor sira. Ita nia ajente sira ne’ebé durante ne’e fo atendimentu hanesan profesionais saude iha postu saude, professor sira iha eskola, estensionista sira sufisiente ona ka seidauk. Dadus hirak ne’e, importante no sai sasukat hodi hare grafika desenvolvimentu iha suku, nune’e ita bele tau iha planu asaun anual suku nian, hodi fo resposta diak ba komunidade nia nesisidades moris loron-loron nian.
Presidente Autoridade Municipio agradese tebtebes ba Suku ne’ebé konsegue submete dadus hodi elabora profile ida ne’e, mesmu ke seidauk komplenu no seidauk rejista rekursus no potensia balun, maibe bele ajuda ita atu hatene kondisaun geografika no progresu desenvolvimentu iha suku no nudar bukaek hodi fasilita ita hotu nia servisu liuliu oinsa dezenvolve suku tuir dinamika ka mudansa, ne’ebé sei akontese iha tempu oin mai. Hein katak lideransa foun bele kontinua fornese dadus atual hodi elabora diak liu tan profile ne’e iha futuru.
Molok termina hau hodi Presidente Autoridade Municipio nia naran, Xefe Departamentu Apoiu Suku, Xefe Departamentu Apoiu Sosiedade Sivil no, funsionariu hotu [Permanente no Ajente Administrasaun Publika], ami hato’o ami nia agradesmimentu ba ita boot sira nia kolaborasaun servisu ho ami durante tinan hitu [7] ita boot sira nia andatu no, dejeza bom susesu ba ita hotu.
Ikus liu, hakarak hato’o ba ita bot sira hotu katak, hanesan ema humana, ami la perpetua, karik iha ita nia kolaborasaun servisu durante ne’e, iha lia-fuan ruma, linguajem ka hahalok husi hau ho funsionariu sira la monu ba bot sira nia laran ami husu perdaun, tanba ita ema la perpetua. Ita sei hamutuk nafatin atu hadia no lori dezenvolvimentu Liquiça ba oin, hahu husi Suku, Posto Administrativu no Munisipiu.
Obrigadu wain.
VIZAUN,MISAUN,LEMA, NO OBJETIVO
VIZAUN
Komunidade suku Hatuquessi moris iha paz no Dame hakmatek hodi kontribui ba dezenvolvimentu, iha Suku no moris diak ba Komunidade sira nian.
MISAUN
- Fo atendimentu diak, no Tranfransia ho Efikas no Efisiente hodi responde ba komunidade nia necessidade tuir prioridade povu nia hakarak.
- Servi ho komitmentu, prontidaun no koperasaun karakter iha processu dezenvolvimentu lokal hodi alkansa povu nia mehi, mak “Moris Diak no trankulidade”
LEMA KA MOTTO
“ Tei Labas Tabi, Hali Limu Putu, Olara Iso” Kahe Kabas ba Malu Kaer Liman Hamutuk Hanoin ida deit
Hari’i Paz no unidade iha Baze ’’ Kombate Beik no Mukit ,Se Laos ita Se Tan Se Laos agora Bainhira Tan”.
OBJETIVO
Profile Hanesan Matadalan Ida Ba Iha Suku Hatuquessi, Karik iha Futuru Plano Dezemvolvimentu iha Suku Lao Tuir Matadalan ne’ebe Iha profile Suku Nian.
I. SUKU HATUQUESSI
Iha tempu neba Dom Laculequi mai husi Suai kamanasa Loro Liurai,Dom Lakulequi lao mai liu husi rai ida ho naran Gugleur nune’e lao liu tan mai iha fatin ida naran lisadila. Dom lakulequi hasoru malu ho liu rai ida iha Suku vatuvou, ho nune’e Dom lakulequi halo belun diak ho Liurai lisadila nian. Iha tempu nebe Dom lakulequi ho liurai ne’e sira nain rua komesa haksesuk malu ona, liurai husi lisadila ne’e komesa hatun ona Dom lakulequi ne’e dehan o ne’e ema lao rai, o ne’e ema atan nia oan laos ema mai husi liurai ida nia oan mos lae, depois Dom Lakulequi mos sente moe no laiha kontenti ona, nune’e Dom Lakulequi mos hatan hasoru ona ba liurai ne’e, Dom Lakulequi dehan: liurai ne’e tebes duni o bele bolu to’ok fulan ne’e tun mai, to’o iha rai ne’e, se o bolu duni fulan ne’e tun mai o ne’e liurai nia oan duni,nune’e Liurai ne’e komesa bolu dala tolu fulan ne’e nunka tun to’o mai iha rai ne’e, Hotu tia liurai ne’e dehan Dom Lakulequi ne’e se o mos bele bolu fulan ne’e tun mai entaun o mos bele mai husi Liurai ida nia oan, hotu tia sira nain rua komesa sadik malu ona, depois Dom lakulequi dehan Liurai ne’e ohin o bolu dala tolu, fulan latun to’ok mai, agora hau mak bolu fali, nune’e Dom lakulequi ba hamrik iha fatuk balu nebe bou hela iha nia oin hodi bolu ba fulan dala ida deit, fulan komesa tun to’o mai foho ida nia leten, hotu tia sira na’in rua komesa sadik malu dehan: semak haruka fali fulan ba nia fatin entaun nia mak liurai duni, hotu tia Dom lakulequi komesa haruka fali liurai ne’e,o haruka fali fulan ne’e sae ba nia fatin, Liurai ne’e haruka dala tolu fulan nunka sa’e to’ok ida. Hotu tia Dom lakulequi dehan ba Liurai ne’e, ohin o haruka fulan atu sa’e ba nia fatin fulan nuka sa’e, agora hau mak haruka fali manu Lin, manu kakuak, manu metan, ho manu kakatu’a sira bele lori fali fulan sa’e ba nia fatin, liurai ne’e hatan ba Dom Lakulequi,o haruka fulan ne’e sa’e to’ok ba, lakleur deit Dom lakulequi bolu ona manu lin, manu kakuak, manu metan, ho manu kakatua mai hotu rona husi dom lakulequi nia ordem, imi lori hela fulan ne’e sa’e ba hatur iha nia fatin, ho nune’e manu hirak ne’e mos hatan ba Dom lakulequi, ami pronto lori hela fulan ne’e ba nia fatin, Fatin nebe iha avo beiala sira nia fatin akontese iha foho ida naran “ Hula manahu” Area lisadila. tuir mai Dom Lakulequi komesa ses an husi fatin ida naran Hula manahu, no nia lao liu mai iha fatin ida naran Hatuquessi, altura neba iha avo mane na’in rua ida naran “ Dasihunu” ida tan naran “ Kaileba” avo na’in rua ne’e simu Dom Lakulequi hodi hela iha neba, to’o ikus mai Dom Lakulequi hare ba iha fatuk rua bobar malu hela, Dom Lakulequi hanaran fatin ne’e “Hatuquessi Lekeku”
A. Area Geografika No Fronteira
Suku Hatuquessi Posto Administrativo Liquiça nia area geografika ka luan baseia ba Sensus Uma Kain 2010.
hatudu 10.75 Km² iha divizaun fronteira Posto Administrativo Liquiça nian,mak hanesan tuir mai ne’e :
- Parte Sul baliza Hatuquessi Foho Suku Darulete, Suku Leotela, Suku vatuvou,
- Parte Norte Tasi Suku Dato Suku Vatuvou,
- Parte Leste ho Suku Dato Suku Loidahar;
- Parte Oeste Suku Vatuvou Aldeia Vatunau,
B. Tofografiku
Baseia ba topografiku hatudu katak, suku Hatuquessi Posto Administrativo Liquiça 100 % nia area lokaliza iha foho (Aldeia Ualu. Karakterístiku foho domina iha área tomak hahu husi parte leste, norte no oeste. Area Lolon iha deit 100 % nebe aliña iha parte Nortel Foho posto Administrativo Liquiça Muniçipio Luiquiça.
C. Devisaun Administrativa
Suku Hatuquessi partencia posto Liquiça kompostu husi : Aldeia Ualu [8] ho kompozisaun iha tabela 1 tuir mai ne’e :
D. Total populasaun
Total populasaun iha Suku Hatuquessi Posto Administrativo Liquiça tinan 2025 nebe ekipa Chefe Suku, [Ofisisal Apoio Suku] no Chefe Aldeia halo registu iha fulan Março-Maio 2024 hatudu resultadu registu ho total populasaun 6.977 habitantes no total familias 1.631
Tabela – 1 : Naran aldeia, no Total Populasaun Aldeia 2025
| NO | SUKU HATUQUESSI | TOTAL UMA KAIN | TOTAL POPULASAUN | SEXU | |
| MANE | FETO | ||||
| 1. | CAICOLETOHOHO | 180 | 764 | 372 | 393 |
| 2. | CAIDICO | 186 | 782 | 378 | 406 |
| 3. | TAUTALO | 443 | 2007 | 1061 | 946 |
| 4. | NUNUHOU | 176 | 722 | 396 | 343 |
| 5. | HATARLEMA | 118 | 622 | 336 | 266 |
| 6. | HATUQUESSI-LETE | 121 | 521 | 264 | 257 |
| 7. | NUNUBRIHATI | 157 | 579 | 295 | 284 |
| 8. | LEBUSALARA | 250 | 980 | 485 | 495 |
| TOTAL | 1.631 | 6.977 | 3.587 | 3.390 | |
Tabela–2: Naran Xefe Suku Eleito/ Xefe Aldeia
| no | Suku | Xefe Suku | Aldeia | Xefe Aldeia |
| 1 | Hatuquessi | Zeto Vidigal Sampaio | Caidico | Vitorino M dos Santos |
| Caicoletoho | Arcanjo dos S. Pereira | |||
| Hatarlema | Zacarias dos S. Vidigal | |||
| Hatuquessi Lete | Mariano p. Dos Santos | |||
| Lebusalara | Eduardo dos Santos | |||
| Nunuhou | Elvio de Jesus dos Santos | |||
| Nunubrihati | Luis dos Santos | |||
| Tautalo | Egidio Santos Correia |
II. TOTAL POPULASAUN, DIALETU,KLIMA NO RELIGIÃO
- Monografi No Demografi
Tabela–3: Monografi
- Monografi

Tabela–4: Demografi
- Demografi

B. KULTURA NO UMA LISAN SUKU HATUQUESSI
- Lala’ok Kultura Suku Hatuquessi
Populasaun Suku Hatuquessi kaer metin prinsipiu no valores kultura moris nian tuir tradisaun no lisan ne’ebé hari desde tempu beiala sira nian. Suku Hatuquessi adopta kultura Sosialmente hanesan hafolin feto ou fo belis e feto sei husik nia inan aman ba hela hamutuk ho mane, lalaok seluk mak hanesan mane foun sei fo karau Bibi Belak no Tua no Osan, Hodi selu favor ba inan aman iha lia mate no koremetan, husi parte uma mane sei lori Fahi Tais no Seluk -seluk tan hanesan sinal ida nudar uma mane no Mane foun. Populasaun Suku Hatuquessi mos hala’o Actividade tradisaun kultura nian hanesan Sau-Batar (han batar), Koremetan, Berlaquiado (hafolin feto), Inagurasaun Umalisan,Tara Bandu no Finado(Loron Matebian)
Suku Hatuquessi hamutuk ho nia Estrutura Konselho Suku, Estabelese ona Lei Tara Bandu Suku nian hodi hatan ba Problema sosial sira ne’ebé mosu iha Suku laran. Iha lei tara bandu ne’e mos, regula kona bá hahalok ka atitude individu Suku Hatuquessi, Inklui Suku vijiñu sira atu kumpri, mos lei tara bandu nian hodi respeita ema no respeita Natureza. Iha lei tara bandu ne’e, tau mos ho nia multa sira tuir tradisaun suku nian ba komunidade ne’ebé kontra bandu sei hetan sansaun tuir regulamentu lei tara bandu nian no kuda metin kultura respeita malu ne’ebé ejiste ona hahu husi ita nia beiala sira.
2. Tabela–5: Uma Lisan Iha Suku Hatuquessi Tuir Aldeia.
| No | Aldeia | Naran Uma Lisan | |||
| I | Cacoletohoho | 1 | Dasihunu Kaileba | ||
| 2 | Girisa Ubu | ||||
| 3 | Leki Bere manbaris ( Limus) | ||||
| 4 | Liki Bere Mambaris Pahuira Hei | ||||
| 5 | Lasaun | ||||
| 6 | Lisabura Kefa | ||||
| 7 | Borolema Mane Muno | ||||
| No | Aldeia | Naran Uma Lisan | |||
| II | Caidico | 1 | Man Meta Mautema Caidica | 7 | Bibi Susu |
| 2 | Taka Mata Lekisae Mauloi | 8 | Man Meta Mautema Kaimegilima | ||
| 3 | Krae Leki Berkoli | 9 | Man Meta Mautema Borahei | ||
| 4 | Makuku Hundalu | 10 | Man Meta Mautema Lihiris lema | ||
| 5 | Keu Rae | 11 | Dasihunu Kaileba Akasi Lema | ||
| 6 | Ram Kola | 12 | |||
| No | Aldeia | Naran Uma Lisan | |||
| III | Tautalo | 1 | Lisabura Soalagana (Tautalo) | 14 | Goulolo Makuku Maubruma (Lebuae) |
| 2 | Lisabura manmeta mau resi | 15 | Hahi Kopose Tere lau (Raegoalema) | ||
| 3 | Lisabura Kefa(Hohoaè) | 16 | Mau ruku Mauguia | ||
| 4 | Lisabura (Borlema) | 17 | Maukuku Handalu ( Bugas Raehei) | ||
| 5 | Lisabura Soru Lau Rei Húú (Lau Manu | 18 | Kimisa Kamale Maurae ( Hoholete) | ||
| 6 | Lisabura Rombele Mau Bete (Darulema) | 19 | Hatuquessi Lelosae (Logona) | ||
| 7 | Ritelu ( Berletohoho) | 20 | Hatuquessi Lelodu’u ( Namarqueba) | ||
| 8 | Padarua LauManu (Andar) | 21 | Mau Ruku mauguia ( Giorkluta) | ||
| 9 | Suai Kamanasa (Giorkluta) | 22 | Susugagus Patete ( Sokati) | ||
| 10 | Lekuida (Telegor Lema) | 23 | Berhun Baukoli | ||
| 11 | Lori Obresi (Darulema) | 24 | Suai Kamanasa | ||
| 12 | Dasihunu Kaileba (Soatlà) | 25 | Asdati laku dato | ||
| 13 | Dasihunu Kaileba ( Libapu) | 26 | Borou | ||
| No | Aldeia | Naran Uma Lisan | ||
| IV | Nunuhou | 1 | Quiniki Bosa Hatu | 9. Hatuboro |
| 2 | Keurae | 10. Mau meta Mautema | ||
| 3 | Lisabura Leto Mau Mausosu | 11.Lekisae Mau Loi Takamata | ||
| 4 | Loriobesi | 12.Goulolo | ||
| 5 | Dasihunu Kaileba | 13.Lekida | ||
| 6 | Hatuquessi Lelosae Kadua Baupu | 14.Laksoi | ||
| 7 | Tanenti Kornel | 15. Maukuku Hundalu | ||
| 8 | Hatuquessi Lelosae | |||
| No | Aldeia | Naran Uma Lisan | |||
| V | Hatarlema | 1 | Pada rua Leki Bere manbaris | ||
| 2 | Pada Rua gunutar | ||||
| 3 | Maumegi Maublaho | ||||
| 4 | Leto Mau Maususu | ||||
| 5 | Bau Hunu Dasileki | ||||
| 6 | Pada Rua Lekeku ( Nunulehurua) | ||||
| 7 | Dasihunu Kaileba Kolkai( Soa lagana) | ||||
| 8 | |||||
| 9 | |||||
| 10 | |||||
| 11 | |||||
| 12 | |||||
| 13 | |||||
| No | Aldeia | Naran Uma Lisan | |||
| VI | Hatuquessi-Lete | 1 | Dasihunu kaileba katlebu | ||
| 2 | Dasihunu Kaileba Likidur ou Goma | ||||
| 3 | Mameta maklao | ||||
| 4 | Padarua gunutar ( Mokolete) | ||||
| 5 | Dasihunu Kaileba Kai Blaho Meo | ||||
| 6 | Krae Meta Masabu | ||||
| NO | ALDEIA | NARAN UMA LISA | 6 Lurlipau | |
| VII | Nunubrihati | 1 | Quemissa Camalemarae | 7 Mane Muno Maumigi Mau Balaho |
| 2 | Hatuquessi Leloduu | |||
| 3 | Hatuquessi Lelosae | |||
| 4 | Soa Lagana Dasihunu Caileba | |||
| 5 | Asdati Lakodato | |||
| NO | ALDEIA | NARAN UMA LISA | ||
| VIII | Lebusalara | 1 | Raeubu’u besi meta Maubruma | 8. Tersai |
| 2 | Raeubu’u (Lauramut) | 9. Raeubu (Lisa Tutu) | ||
| 3 | Dasihunu Kaileba Soa Lagana | 10. Padarua | ||
| 4 | Hatuquessi Lelodu’u | 11 Kaihaer | ||
| 5 | Krae Leki Berkoli | |||
| 6 | Keurae | |||
| 7 | Umai’i | |||
D. Fatin relizosa nian iha suku Hatuquessi
Iha Suku Hatuquessi maioria ho relisaun katoliku 99,9 % no religiaun protestante 0,1%.
E. Fatin Lulik iha suku Hatuquessi

B. Organograma Suku Hatuqessi

C. Tabela–6: Membro Conselho Suku Hatuquessi 2023-2030.
| No | Naran Kompleto | Pozisaun | Aldeia | No.Tlfn |
| 1 | Zeto Vidigal Sampaio | Chefe do Suku | Nunuhou | 75397791 / 76232974 |
| 2 | Arcanjo dos santos pereira | Chefe Aldeia | Caicoletohoho | |
| Julito Correia Borges | Delegado | Caicoletohoho | ||
| Apolonia de Jesus | Delegada | Caicoletohoho | ||
| 3 | Vitorino Maria dos Santos | Chefe Aldeia | Caidico | |
| Carlos Silva da Cruz | Delegado | Caidico | ||
| Elsa dos santos da silva | Delegada | Caidico | ||
| 4 | Egidìo dos Santos Correia | Chefe Aldeia | Tautalo | |
| Agostinho dos Santos Sarmento | Delegado | Tautalo | ||
| Fernanda da Costa Vidigal | Delegada | Tautalo | ||
| 5 | Elvìo de jesus dos Santos | Chefe Aldeia | Nunuhou | |
| Josè de Jesus Lisboa | Delegado | Nunuhou | ||
| Setelina da Silva Bere | Delegada | Nunuhou | ||
| 6 | Zacarias dos Santos Vidigal | Chefe Aldeia | Hatarlema | |
| Rafael Sampaio | Delegado | Hatarlema | ||
| Florinda Rodrigues Pereira | Delegada | Hatarlema | ||
| 7 | Mariano Pereira dos Santos | Chefe Aldeia | Hatuquessi-Lete | |
| Marcos Vidigal dos Santos | Delegado | Hatuquessi-Lete | ||
| Fàtima Imaculada dos Santos | Delegada | Hatuquessi-Lete | ||
| 8 | Luis dos Santos | Chefe Aldeia | Nunubrihati | |
| Esmènio de Jesus dos Santos | Delegado | Nunubrihati | ||
| Maria Imaculada dos Santos | Delegada | Nunubrihati | ||
| 9 | Eduardo dos Santos Correia | Chefe Aldeia | Lebusalara | |
| Cesar dos santos | Delegado | Lebusalara | ||
| Imaculada Pereira Carlos | Delegada | Lebusalara |
D. Tabela–7: Patrimonio Suku Hatuquessi Mak hanesan tuir mai ne’e.
| No | Inventario Suku | Kondisaun | Kuanti dade | Fontes/Mai Husi | Marca | |
| Diak | Aat | |||||
| Televisão | Minesterio Estatal | |||||
| Parabola | Minesterio Estatal | |||||
| Inventer 1 | 1 | Minesterio Estatal | ||||
| Motor Xefe Suku | 2 | Minesterio Estatal | ||||
| Kadeira | 2 | Sosa husi Suku | ||||
| Kadeira | 50 | Sosa husi Suku | ||||
| Mesa Naton 4 | 4 | Sosa husi Suku | ||||
| Mesa Lacsi 1 | 1 | Ministerio Estatal | ||||
| Kumputador 3 | 3 | Ministerio Estatal | ||||
| Zerador Bo,ot | 1 | Ministerio Estatal | ||||
| Printer | 1 | Sosa husi Suku | ||||
| Komputador | 2 | Husi NGO Belun | ||||
| 1 | Husi NGO Belun | |||||
| Printer | 2 | Sosa husi Suku | ||||
| Kadeira Ai | 2 | Sosa husi Suku | ||||
| Mesa Naruk | 1 | Sosa husi Suku | ||||
| Kumputador | 1 | Minesterio Estatal | ||||
| Printer | 1 | Minesterio Estatal | ||||
| Sound Sistem | Sosa husi Suku | |||||
| Armari Besi | 2 | Sosa husi Suku | ||||
| Komputador | 2 | Minesterio Estatal | Hp | |||
Tabela–8: Rai estadu iha suku HATUQUESSI
………………….
F. Tabela–9: Oficial Apoio Suku no nia kompetensia sira
| Numero | Naran | Pozisaun | No. tlf | Obs |
| 1 | Francisco Fatima Luan | Sekretario Suku | ||
| 2 | Emeliana Gonçalves dos Santos | Financas Suku | ||
| 3 | Nélia dos Santos de Jesus | Administrasaun Suku | ||
| 4 | Carlito de Jesus dos Santos | Asuntus Sosiais |
- Sekretario Suku
- Halo planu servisu ba tinan ida nian
- Arquivu karta sai, tama no iha realtoriu atividades suku nian
- Prince livru 18
- Akompanha ofisial financas hodi halo levantamentu osan subvensaun publiku iha banku
- Halo kontrola ba ofisiais tutela
- Organiza reniau ordinariu no extra ordinariu konselhu suku
- Prepara relatoria atividades semanal
- Financas Suku
- Iha planu servisu ba tinan ida nian
- Halo jestaun operasional
- Halo relatoriu ezekusaun orsamentu suku
- Relatoriu atividades Semanal
- Administrasaun Suku
- Iha planu servisu ba tinan ida nian
- Aktualiza fulan-fulan informasaun iha sistema SIIGSA
- Garante sede suku funsiona tuir orariu servisu ne’ebe vigoraAktualiza fulan-fulan monografia no demografia
- Realtoriu atividades semanal
- Asuntus Sosiais
- Iha planu servisu ba tinan ida nian
- Implementasaun atividades sosializasaun iha area kultura,ekonomia,politika,ambiente no desportu komunitaria
- Apoiu ba atividades Sensibilizasaun prevensaun moras; Dengue, Kolera, Diarea,Malaria, HIV-AIDS no Tuberkolozia
- Servisu hamutuk ho admistrasaun estadu iha asaun kuda ai-oan
- Halao asaun rezensiamentu agrikola, no pekuaria iha suku ho kordenasaun servisu ho administrasaun lokal
- Komunika ba entidade kompetente kona ba problema ambiental ne’ebe iha area erosaun, no tesi ai
- Prepara planu ba mediasaun husi disputa no komflitu entre ema, familia, no aldeia
- Fo atendementu ba komunidade ligadu ho pagamentu subsidiu ba ferik no katus, nst
- Relatoriu atividades semanal
G. Funcionamentu suku dahuluk
- Funcionamentu Xefe Suku Hatuquessi Dahuluk
- Mau hu’u
- Domingos
- Mau Monè
- Belar Minu
- Mau-Hada
- Graciano sampaio
2. iha tempu Kolonial Portugues sede Hatuquessi iha Aldeia Hatuquessi-Lete mak henesan fatin servisu Xefe suku Kolonial portugues ne’ebe hari iha tinan 1912 no sai hanesan sede Suku Hatuquessi hodi Orienta Komunidade sira halo Servisu.
Xefe nebe Ukun iha Etapa daruak iha suku hatuquessi maka tuir mai ne’e:
Iha tempu Portuguès , Sede Suku iha Etapo aldeia Caidico okupasaun portuguès fatin ida ne’e hodi utiliza no fo Orientasaun ba Komunidade sira tinan 1946
- Grasiano Sampaio
- Domingos dos Santos
3. Iha tempu Okupasaun Indonesia sede suku hatuquessi iha Aldeia Tautalo Fatin ( Lisabanilema)
- Adelino dos Santos
- Felix Berto Sampaio
- Fernando de Jesus (Kodigo Nival)
4. Depois restaurasaun Independensia fatin ida ne’e uza ba servisu administrasaun suku hodi halo atendemento ba Komunidade sira ne’ebe partense ba suku Hatuquessi
- Alberto Rodrigues
- Augosto Vidigal
- Rosario dos Santos
- Zeto Vidigal Sampaio
IV. DIRASAUN MUNICIPAL HALAO DEZENVOLVIMENTU IHA SUKU
A. ESKOLA SUKU HATUQUESSI POSTO ADMINISTRATIVO LIQUIÇA
Eskola Hatuquessi –Lete mak henesan eskola dahuluk ne’ebe hari’i husi Kolonial protugues iha tinan 1970 , mai Fali Iha Tinan 1992, Amo Rafael hari fali Eskola iha Aldeia Hatuquessi-Lete ho naran SDN Hatuquessi-Lete, Iha Tinan 2023 Eskola Refere Nakfila ba Eskola INFANTIL Hatuquessi-Lete to,o Agora 2025, Iha mos Eskola Foun ida hari iha Tinan 2010 ho Naran EB 1,2 Hatarlema to agora 2025,Iha Tinan 1992 eskola ida mos iha Aldeia Nunuhou Bairo Tau Rai ne’e atu fornese ba Komunidade Hatuquessi oan ne’ebe atu eskola iha tempu ne’eba, Depois Era Golpe kontra Golpe Eskola Tau Rai Muda mai iha Lauberlaka, Fatin Ne’e Nain Ba Rai mak ( Dna Elisabel ho Sr. Faquito)
5. Iha tempu okupasaun Indonesia eskola refere halo mudansa ba fali fatin Aldeia Tautalo Bairo Manmeta Iha Tinan 1982 , Depois Muda Fali Eskola refere ba Fali Bairo Libapo iha 1992 to’o 1994 muda fali Eskola mai fali, SDN 09: Lebutatalelo, Aldeia Nunuhou Suku Hatuquessi iha tempu Restaurasaun Independensia Eskola refere Nakfila ba Fali EBF 1,2 Lebutatalelo to’o Agora 2025
- Iha Suku Hatuquessi iha Merkadu Tradisional ida iha aldeia Nunuhou Bairo Leburlaka Hahu husi Tinan 1994 iha mos Merkadu ida iha Aldeia Caidico Bairo Topu iha Tinan 1996 iha Tempu Okupasaun Indonesia , No Agora Merkadu tradisional Lauberlaka Reativa fila Fali ona iha Tinan 2025 to agora.
B. PROGRESU NO DEZEMVOLVIMENTU SUKU
- Dezemvolvimentu Fiziku Suku Hatuquessi
a. Area Edukasaun
I. Pre-Escolar
- Pre-Eskolar INTANTIL Aldeia Hatuquessi-Lete
- Eskola pre-Primaria EB 1,2 Hatarlema
- Eskola Pre- EBF,1,2 Lebutatalelo
Dadus kompletu bele direta mai iha Munisipiu, Postu ou Suku Hatuquessi