SERVISU MUNISIPAL JESTAUN MERKADU NO TURISMU
PROFILE
DIRESAUN SERVISU MUNICIPAL GESTAO MERCADO no
TURISMO
MUNICIPIO LIQUICA
- LIA MAK LOKE
Diresaun Servisu Municipal Gestaun Merkadu e Turismu (GMT) hanesan diresaun servisu municipal ida nebe’e estabelese bazeiaba Dekretu Lei no.3/2016 iha artigu 13 fo Kompeténsia sira iha área Gestaun Merkadu no Turismu hodi halo gestaun ba merkadu sira iha munnicpiu, tau matan ba iha turismu kultural, relijiozo no historiku sira, servisu GMT iha programa ida sub programa rua atividades Nen (6), GMT kopera mos ho diresaun sira seluk hanesan, Siguranca Alimentar, Agrikultura, Teras e Propriedade, Obras Publik, MTCI, IADE, SMASA, PNTL, Administrador Postu, Xefe Suku hodi tau hamutuk ideia no hanoin atu dezemvolve area turismu nebe’e identifika ona hodi jere no koserva merkadu sira nebe’e bele fo receitas ba estadu, liu liu municipiu sira nebe’e hahu ona prepara’an hodi hakat ba poder lokal no desentralizasaun nebe’e sei mai.
Tan ne’e diresaun servisu municipal Gestao Merkadu no Turismo sei esforsu an jere no halo jestaun hodi konstroi infraestrutura sira iha merkadu inklui be’e no saneamentu hodi hatan ba nesecidades komum nian,nune’e mos sei konstroi turismo sira iha tasi ibun hodi bele atrai vizitantes sira bele mai paseiu, atu hatan ba kestaun hirak ne’e persija entidades hotu nia kontribuisaun nebe’e konstrutivu no inovativu hodi hadi’a Likisa ba futuru ida prosfero, Mos, Matak Hijiene no Saudavel tuir moto Hu Iso Lara Iso.
Gestauo Merkadu no Turismo (GMT) hanesan diresaun ida nebe’e nia ejistensia hahu iha 2021 to’o ohin loron hatama ona receitas husi publicidade segundu lugar husi municipiu 13 iha teritoriu timor leste, Likisa mos hanesan rute internacional entre Republika Indonesia atu hakat ba Kapital Dili, liu husi tasi ibun hodi hare beleja tasi nian furak no Loes sai hanesan centru ba movimentu ekonomiku no transporte liu ba mai dili hodi halo ema sempre koko tua mutin, ikan saboko, no katupa nia gostu.
Fernando Goncalves
Diretor SM-GMT
II. Ekipa Elabora Profile Gestao Merkadu no Turismu (GMT)
Municipiu Liquiça Tinan 2024
- Prepara no Editor – Diretor SM_GMT
Sr. Fernando Goncalves
2. Suporta no apoiu dadus
Chefe Departemento Gestao Mercado – Sr. Carlos Araujo dos Santos
Chefe Departemento Turismo – Elizeu Marcal de Deus
3. Apoio Teknin
Funcionarios DSM – GMT
Teoria
Gestao Merkado e Turismo (GMT)
Gestao Merkadu e Turismo, tuir teoria etimolojika Gestao mai husi liafuan latinu jentio mak hanesan jerer levar conduzir manipular ou caregar, Merkadu (Market) maka hanesan fatin nebe’e ema barak konsentra no hasoru malu hodi halo transaksaun fa’an no sosa sasan nesesidades baziku sira, Turismo maka hanesan fatin istoriku kultural no istoria relijioza sira nebe’e iha nia signifikadu hodi atrai ema atu ba vizita.
Turismo mai husi liafuan hebraico significa viagem de descoberta de exploração de reconhecimento.
- De acordo com Montejaro 2001, o fenômeno turístico é uma atividade humana fundamentada em disciplinas com as ciências sociais e humanas, interligado diretamente com o tempo livre e com a cultura do laser.Tuir akordu ho Montejaro 2001 fenomena turismo hanesan atividade umana fundamento ida iha disiplina Siencia iha tempu libre ho kultura,
- Para Herman Von Schattennhofen (apud MOESCH, 2002, p10’), o turismo “comprende todos os processos, especialmente os econômicos, que se manifestam na chegada, na permanência e na saída do turismo de um de terminando município. país ou estado” Herman Von Schattennhofen turismo kompriende hotu nia prosesu especial ekonomikus nebe’e manifesta nia to’o mai permanencia no sai, turismo hanesan buat ida termina iha municipiu, nasaun ka estadu ida.
- Para a organização mundial do turismo (OMT): Organizasaun mundial turismu OMT.
- Turismo comprende as atividades que realizam as pessoas durante suas viagens e estadas em lugares diferentes ao seu entomo habitual, por um periodo consecultivo inferior a um ano, com finalidade de lazer, negocios ou outros. ”T Turismu komprende ho atividades nebe’e realija husi ema ida durante nia viajen to’o iha fatin nebe’e diferente,ba periode tinan ida ho nia finalidade negociu ka seluk.
Baze Legal
Diresaun Servisu Municipal GMT hari ho baze legal iha
- Kapitulu III artigu 53º Konstituisaun RDTL kona ba Direitos e Deveres Economicos, Sociais e Culturais no direitu ba konsumu,
- Dekretu Lei nº. 3/2016 nebe’e hetan alterasaun dahuluk ba Dekretu Lei nº. 54/2020, iha artigu 13º fo kompetencia ba GMT hodi jere merkadu no turismu iha nivel Municipal sira,
- Dekretu Lei nº. 33/2008 27 de agosto higiene e ordem publik, iha artigu 5º,6º,7º,8º, no 1, 2, alina a-g, h koalia kona ba koima ka infrasaun nebe’e infrasor sira komete.
- Dekretu Lei no. 51/2016 28 de dezembru, licencamentu de mensajen publicidade, iha artigu 39º kona ba valor de taxa publicidade, Dekretu Lei nº. 3/2017, 22 de Marsu rejime zona estacionamentu de durasaun limitadu. artigu 13º alina 1, 2, a-d kona ba valor de taxa estacionamentu.
- Dekretu Lei no. 29/2016, 13 de Jullu rejimi juridiku da toponomia numerasaun de policia, artigu 5º obrigasaun ka atribuisaun toponomia ida iha espasu publik tuir artigu 3º nebe’e lokaliza iha area urbana.
- Dekretu Lei no. 84/2023 nebe’e hetan alterasaun ba dalima husi Dekreto Lei No: 3/2016 nebe’e mai ho nia estrutura rasik maka PAM Sekretariu nain tolu (3) no Diretores Municipais sanulu resin balu (18),husi estrutura hirak nebe’e iha hodi fo apoiu ba servisu PAM nian iha Municipiu hodi hala’o dezemvolvimentu iha setor Edukasaun,Saude,Agrikultura e Peskas, Agua Saneamento,Terras e Propriedade, Registo Notariado, Obras Publik, Asaun Social, Siguranca Alimentar, Gestao de Dezastre Naturais, PDIM, Aprovizionamentu, Administrasaun Finansas e Rekursus Humanus, ONG, Logistik, Eletricidade, Jestaun Merkado e Turismo, hirak ne’e hotu hola parte iha strutura municipal nebe’e PAM maka sai hanesan autoridade maximu hodi kontrola no orienta servisu hotu iha municipiu hodi halo preparasaun ba poder lokal no desentralizasaun.
Diresaun Servisu Municipal JMT nebe’e tutela direita iha Ministerio Administasaun Estatal nia okos nebe’e nia kompetencia tomak sei jere husi Presidente Autoridade Municipal (PAM). JMT nia ezistencia hari iha 1 Setembro 2021,nebe’e kompostu husi nia estrutura rasik maka hanesan tuir mai ne’e:
7. Diploma Ministerial no:85/2023
Kompetensia sira
Artigu 13.º koalia kona ba kompeténsia sira iha área Jestaun Merkadu no Turismu.
A. Kompete ba Administrasaun Munisipal no ba Autoridade Munisipál sira, iha área Jestaun Merkadu no Turizmu, atu:
-
- Harí, hadi’a, konserva no jere merkadu munisipal sira;
- Fo lisensa ba atividade ekonómika mikro no pequenas empreza sira;
- Fo lisensa ba estabelesimentu komersiál fa’an sasan rahun/retalho sira;
- Fo-sai Alvará Komersiál ba estabelesimentu fa’an sasan rahun/retalho sira;
- Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, hafoin iha proposta regulamentu munisipal nian kona-ba atividade komersiál no turístika sira;
- Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, proposta regulamentu munisipal nian kona-ba venda ambulante (fa’an ai-leba no ain-rua/tolu sira);
- Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, proposta regulamentu munisipal nian kona-ba jestaun merkadu nian sira;
- Fo lisensa ba ema hala’o komérsiu ambulante;
- Estabelese fatin hirak nebe bele hala’o komersiu ambulante iha fatin populasaun sira horik hamutuk;
- Identifika no promove produtu lokal hirak nebe iha potensia komérsiu nian;
- Autoriza ema hala’o feira sira;
- Promove dezenvolvimentu atividade artesanál nian sira, hamutuk ho ministériu responsável ba àrea turizmu, arte no kultura;
- Promove no apoia harí estabelesimentu komersiál, indústria no servisu sira iha munisípiu;
- Assegura iha kontrola metru sira iha instrumentu sira atu sukat no atu tetu sasan nian nebe uza iha estabelesimentu komérsial no indústria nian sira;
- Fiskaliza ezersísiu atividade komersial, industrial no servisu sira;
- Fo lisensa atu prega mensajen publisitáriu sira;
- Promove harí no assegura jestaun ba fatin we-manas nian sira;
- Promove imajem munisípiu nian hanesan destinu turístiku.
B. Ezersísiu kompeténsia hirak prevee ona iha alínea a) to’o p) hosi numeru ida uluk sei regula liu hosi diploma ministerial konjuntu hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu.
C. Ezersísiu kompeténsia hirak prevee ona iha alínea q) to’o r) sei regula liu hosi diploma ministerial konjuntu hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal no ba Turizmu.
D. Membru Governu hirak responsável ba área Administração Estatal, baKomérsiu, ba Indústria noba Turizmu aprova, liu hosi despaxu ministerial konjuntu, planu formasaunba rekursus umanus nebe maka hala’o sira nia funsaun iha Servisu Munisipal ba Jestaun Merkadu nian no Turizmu.
E. Membru Governu hirak responsável ba área Komérsiu, Indústria no ba Turizmu bele delega ezersísiu kompeténsia hirak seluk, iha área jesatun ba merkadu no ba turizmu ba Administrasaun Munisipal no ba Autoridade Munisipal sira, liu hosi asina kontratu entre órgaun delegasaun kompeténsia nian sira ho Membru Governu responsável ba Administrasaun Estatal.
OBJETIVO, VIZAUN no MISAUN
Objetivu Jeral
- Harí, hadi’a, konserva, jere, promove, mobiliza no sosializa regras hodi organija merkadu munisipal nune’e kria ambiente tranzaksaun ida ne’e Libre seguru no saudavel
- Halo akompanhamento no kontrolu ba merkado tradisional iha nivel Postu Administrativu sira
- Jere fatin turismo tuir tipo oioin iha Municipiu hodi atrai vizitantes
- Oferese espasu no kondisaun atu nune’e agente ekonomiku no autor negocio/bisnios atu hetan informasaun no asesu ba regras ne’ebe estabelese atu nune’e kumpri sira nia deveres no responsabilidade hodi selu raxa ba estado tuir lei.
Objetivu Esfesifiku
- Asegura no halo jestaun ba merkado hodi garante nia funcionamentu
- Garante ambiente nebe’e mos libre, seguru no saudavel iha areadores merkadu no fatin turismu sira
- Garantia seguranca ba merkadu no fatin turismo sira iha nivel Municipiu
- Konserva turismu ho tipo oioin nu’udar patrimoniu Municipiu nian.
Vizaun
- Ba futuru merkadu Likisa bele ona iha receitas rasik
- Ba futuru merkadu Likisa bele sai merkadu ida nebe’e kompetetivu
- Ba futuru merkadu Likisa bele garantia nia kualidade distribuisaun modo aifuan no sst nebe’e suficiente ba konsumidores sira.
- Ba futuru turismo lokal iha Municipiu bele fo retornu nebe’e suficiente hodi kontribui ba dezemvolvimentu ekonomiku.
Misaun
- JMT persija infastrutura nebe’e naton,liu husi konstrusaun ba merkadu foun ida nebe’e planea tiha ona
- Hari estasionamentu ida nebe’e seguru
- Hari saneamentu ida nebe’e adekuadu
- Asegura no konserva infraestrutura istoriku sira iha Municipiu
Moto:
Dezafiu maka ami nia problema hodi hasoru laloran no anin.
DADUS 2023
Dekretu-Lei n.° 3/2016 de 16 Marsu Artigu 13.º
Kompeténsiasira iha área Jestaun Merkadu no Turizmu
Base legal bazeia ba artigo 13.
-
Kompete ba Administrasaun Munisipal no ba Autoridade Munisipál sira, iha área Jestaun Merkadu no Turizmu, atu:
- Harí, hadi’a, konserva no jere merkadu munisipal sira;
- Fo lisensa ba atividade ekonómika mikro no pequenas empreza sira;
- Fo lisensa ba estabelesimentu komersiál fa’an sasan rahun/retalho sira;
- Fo-sai Alvará Komersiál ba estabelesimentu fa’an sasan rahun/retalho sira;
- Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, hafoin iha proposta regulamentu munisipal nian kona-ba atividade komersiál no turístika sira;
- Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, proposta regulamentu munisipal nian kona-ba venda ambulante (fa’an ai-leba no ain-rua/tolu sira);
- Aprezenta, hodi bele hetan aprovasaun hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu, liu hosi diploma ministerial konjuntu, proposta regulamentu munisipal nian kona-ba jestaun merkadu nian sira;
- Fo lisensa ba ema hala’o komérsiu ambulante;
- Estabelese fatin hirak nebe bele hala’o komersiu ambulante iha fatin populasaun sira horik hamutuk;
- Identifika no promove produtu lokal hirak nebe iha potensia komérsiu nian;
- Autoriza ema hala’o feira sira;
- Promove dezenvolvimentu atividade artezanál nian sira, hamutuk ho ministériu responsável ba àrea turizmu, arte no kultura;
- Promove no apoia harí estabelesimentu komersiál, indústria no servisu sira iha munisípiu;
- Assegura iha kontrola metru sira iha instrumentu sira atu sukat no atu tetu sasan nian nebe uza iha estabelesimentu komérsial no indústria nian sira;
- Fiskaliza ezersísiu atividade komersial, industrial no servisu sira;
- Fo lisensa atu prega mensajen publisitáriu sira;
- Promove harí no assegura jestaun ba fatin we-manas nian sira;
- Promove imajem munisípiu nian hanesan destinu turístiku.
-
Ezersísiu kompeténsia hirak prevee ona iha alínea a) to’o p) hosi numeru ida uluk sei regula liu hosi diploma ministerial konjuntu hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba komérsiu, ba Indústria no ba Turizmu.
-
Ezersísiu kompeténsia hirak prevee ona iha alínea q) to’o r) sei regula liu hosi diploma ministerial konjuntu hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal no ba Turizmu.
-
Membru Governu hirak responsável ba área Administração Estatal, ba Komérsiu, ba Indústria neba Turizmu aprova, liu hosi despaxu ministerial konjuntu, planu formasaun ba rekursus umanus nebe maka hala’o sira nia funsaun iha Servisu Munisipal ba Jestaun Merkadu nian no Turizmu.
-
Membru Governu hirak responsável ba área Komérsiu, Indústria no ba Turizmu bele delega ezersísiu kompeténsia hirak seluk, iha área jestaun ba merkadu no ba turizmu ba Administrasaun Munisipal no ba Autoridade Munisipal sira, liu hosi asina kontratu entre órgaun delegasaun kompeténsia nian sira ho Membru Governu responsável ba Administrasaun Estatal.
_______________________________________
TURISMU
Likisá hanesan Munisípiu ida husi Timor Leste ne’ebé localiza iha parte oeste, iha parte leste halo fronteira ho Munisípiu Dili, parte sul fronteira ho Munisípiu Ermera no Munisípiu Bobonara, iha parte oeste baliza ho Munisípiu Bobonaro no iha parte norte fronteira ho Mar Ombai. Munisípiu refere iha Posto Administrativo ha’at (4), Bazartete, Likisá, Maubara no Lo’es ne’ebé inkliu suku (23). Demografikamente, Likisá iha total populasaun hamutuk 78,700, tuir sensus 2019, densidade populasaun maka 142. 84 pp/ km2 ba área 550.95km2, Populasaun maioria koalia lian, Tokodede no Mamba’e.
________________________________________________________________
INTRUDUSAUN
Bazeia ba Governo Central nia programa 2011 ba 2030 hodi implementa programa prioridade ba turismo, tamba turismo mak maneira ida atu dada turista estrangeiro sira ne’ebé mai visita ita nia fatin sira ne’ebé importante tebes hanesan, area turimo kostera, turimu religiosu, kulrural, florestal, no ekologiku,. Ida ne’e dalan ida hodi hametin economia iha baze tamba economia mak dalan uniku bele transforma ema nia moris iha área urbana ka rural. Atu atingi metas hirak nee Governo tau periodidade ba turismo komunitaria. Timor nasaun ida ne’ebé iha potensia bo’ot ba economia hodi halo transaksaun negosiu, nune bele hetan lukru no fo benefisiu ba povu nia moris, iha Timor maioria povo agricultor, ita presisa ajuda atu produtu lokal bele asesu iha Turismo nebe Governo prepara, ho meius ida ne’e mak bele ajuda ita nia familia agricultor hodi habot sira nia economia, bele ajuda transforma kriatividdae emprendedorismo iha merkado turirmo. Iha era globalizasaun turismo sai alternativo ba dezenvolvimento economia iha futuru,Tamba Munisipiu Liquiça mak Centro tama no sai entre Naçao Timor Leste no Indonesia, atu haburas economia ita presisa habo’ot nafatin ita nia negosio hodi aproveita fasilidade públiku, signifika pertense patrimoniu estadu ne’ebé kompete ba autoridade monicipal nia kompetensia, hodi tau matan no gere fasilidade publiku no bele fo benefisio ba ema hotu. Tuir politik governo kona-ba desentralizasaun ne’ebé implementa iha ambitu deskonsentrasaun Administrativa fo espasu no oportonidade ba Governo Lokal atu prepara no kria kondisoes ba fatin sira ne atu iha futuru bele produs reseitan ba Governo Lokal, no bele halao goversaun no desenvolvimento ba bem estar povu no nsaun.
- Basei No hare lei nº11/2009 , artigo 1ª Kriasaun Munisipiu sira nº, Letra artigo 4ª Munisipiu sira iha Timor Leste, letra i-Liquiça
- Decreto lei no 3/2016 de Marco 2016,13 kompetensia sira iha area Mercado e Turismo
- Decreto Lei nº 54/2020, decreto Lei nº 3/2016, artigo 13ª kona-ba kompetensia Administrador Munisipiu iha area gestão Mercado no Turismu.
________________________________________________________________
Gestaun de Turismu
- Gestaun turismu ne´e mak asuntu ne’ebé importante tebes , tanba bele dezenvolve area tasi no fatin sira ne’ebé bele asegura ita nia economia iha komunidade no atrai visitante sira hodi bele mai visita ita nia munisípiu
- Turismu mos bele Kria empredorismu ida hodi asegura grupo negosiu sira nebe bele haburas ita nia economia no halao promosaun ba ita nia produto no bele atrai visitante sira .
- Turismu hanesan sentru importante estrategia no alternativu ida atu dezenvolve ita nia economia iha futuro.
- Turismu mos sai destinu turistico importante ba ita nia munisípio hodi hatama reseita no hametin sustentabilidade economia ba komunidade
________________________________________________________________
Objetivu Gestaun Turismu
- Importate promove nafatin turismu no habelar ekonomia ne’ebé bele lori benefísiu no halibur komunidade sira nia atividade no kria grupu emprendedorismu ba kriatividade ida ne’ebé bele atrai visitante estrangeriu sira ne’ebé mai visita ita nia Munisípiu hodi hametin turismu iha futuru.
- Hametin no haburas nafatin kultura turismu komunitariu tuir programa Governu Local.
- Tau matan nafatin ba aset hotu Estadu nia ne’ebé liga ho turismo.
- Ba futuru turismu komunitáriu iha ita hotu nia liman.
- Aartigo 13.( r ) promove imagen munisipiu nian hanesan destinu turistiku.
Encoraja no motiva foin sa’e sira, atu bele tane a’as valores principais sira kona-ba identidade cultural no originalidade município lIquiçá promove preserva no conserva produtos recusos natural no desenvolve fatin turismo local no pontencialidade iha município Liquiçá hodi bele garante no bele dada turista domestico e internacional hodi bele mai visita ita nia município hodi bele habelar ita nia cultura iha mundo internacional.
Objetivo especifico.
- Hasa’e capacidade foin sa’e sira nian no tane a’as dignidade cultura munisípiu nian. Hodi promove no halo desenvolvimento iha turismo.
- Prepara foinsa’e sira nudar rekursus humanus principal ne’ebé garantia ninia pontencialidade hodi servi iha nia município rasik no iha futuru bele desenvolve área Turismo no empreendedorismo iha sociedade.
- Preisa sai foin sa’e ne’ebé exemplar ba foin sa’e sira seluk ho honestidade, transparência, neutro no imparcialidade.
- Tenki konstrui sentro de formasaun ba foin sa’e sira no ba ema hira ne’ebé hakarak mai visita ita nia município.
- Precisa estabelece uma atu bele preserva no conserva ita nia riqueza original sira husi ita nia município rasik.
_____________________________________________________________
Área Protegidu no konservasaun ba aipara no animal Tasi iha Sia Maria Maubara
________________________________________________________________
Turismu Ekológiku Sia Maria Maubara
Turismu ekologiku tanba iha neba fatin ba korservasaun aihoris no animal fuik sira. Sia Maria sai hanesan Fatin ba Turista sira ne’ebé hakarak mai halo sira nia exercisiu de kontemplsaun ba natureza nia furak, hodi rona manu fuik nia lian, hare Ikan oan sira nia movimentu no paisagem ne’ebé magnifiku tebes ba ita nia turista sira. Atu dehan deit katak prinsipio husi ekoturismu atu respeita ita nia natureza no cultura, hodi hatudu ba nasaun anfitriaun sira ne’ebé mai vizita.
_______________________________________________________________
Paisagem Sia Maria Maubara
______________________________________________________________
Turismu ekológiku Kaitehu Likisá
Ekoturimu Kaitehu sai hanesan fatin ba konservasaun lenuk. Iniciativa ida ne’e hetan ajudasaun husi Timor Port, ne’ebé organiza husi Tokar no Komunidade sira iha área neba. Konservasaun lenuk sai fator importante ba Turismu, tanba iha eventu husik lenuk hetan partisipasaun máximu husi turista internacional sira no turista local sira no iha eventu refere comunidade aproveita halo negosiu. Iha Timor ita iha ona fatin tolu ba konservasaun lenuk, hanesan Lospalos, Atauru no Likisá.
____________________________________________________________
Turismu Kultural (Uma tradicional)
Uma tradicional ne’ebé identifica cultura Comunidade Maubara nia identidade nudar Timor oan, ne’ebé localiza iha Suku Gulgeur Maubara. Iha fatin ida ne’e ita bele hare diak liu tan Paisagem Sirkulasaun mota hirak ne’ebé junta ho Mota Loes. Iha neba iha mos fatin turismo rural ne’ebé Kria husi Jovem sira, ba turista hirak ne’ebé iha interesse bele ba visita fatin ida ne’e. tanba ne’e hakmatek hodi kontempla manu fuik nia lian, no klima ne’e saudável no fresco tebes, bele dehan klima malirin hanesan mos ho Europa.
________________________________________________________________
Paisagem Magnifika Gugleur Maubara
_______________________________________________________________
Turismu Kultural uma Lisan
Ko’alia kona-ba uma lisan la halai ses husi ita nia cultura Timor Leste ne’ebé beiala sira husik hela mai ita ida-idak, Uma lisan maka knua ida ne’ebé reuniu ema hotu ne’ebé mai husi gerasaun ida ne’ebé kompostu husi maun alin uma lara, Uma mane no mane foun ne’ebé mai husi avo ida deit. Uma lisan maka identifica ita nia identidade lolos nudar Timor oan, nune’e ema hotu ne’ebé nudar ran Timor hotu hotu iha nia uma lisan, ne’ebé nakonu ho istoria ne’ebé furak.
Iha biban ida ne’e hakarak atu relata deit kona-ba uma lisan Banirlema, hahu nia konstrusaun husi kedas tempu Portugues nia ukun mai to iha tempu ivansaun, invasores sira destrói ka sunu tia uma ne’ebé konstrui husi beiala sira, nune’e iha tempu ukun na Familia husi uma lisan konstrui fila fali. Iha konstrusaun hahu ho reuniaun entre falimia sira hotu hodi bolu ema badaen para atu konstrui fila fali ne’ebé hetan partisipasaun maximu husi família hotu, iha eventu hari fatuk ai mane foun sira tenki tau belak osan tun ba ai rin mane.
Turismu Kultural Karimbala Maubara
Karimbala nia naran los maka kambala ne’ebé significa ami nia belun, iha fatin ne’e ailaran nakonu ho ailaran tua no animal fuik, iha tempu indonesia sai fatin ne’ebé sempre mosu desastre nune’e Lia nain sira sempre ba hamulak iha foto tutun no iha fatuk lulik ne’e bei ala hasa’e sira nia sakrefisiu iha tempu neba, nune’e bainhira mosu desastre ruma iha Kambala comunidade sira sempre ba husu matak malirin iha fatin neba.
______________________________________________________________
Turismu Florestal
Turismu Florestal iha área Liquica, sai hanesan fatin ne’ebé kapaz ba ema atu halo kaminada iha fim de semana, hodi kontempla beleza natural ne’ebé mai husi Natureza nia kriasaun rasik, ne’ebé dala barak ema la tau importância maibé ne riku soin Munisípiu Liquiçá nian.
_________________________________________________________________
Kaskata Maumrai Metagou
Kaskata Maumrai suli sai husi foho Kutlau nia hun. Istoria badak Sr. Agostinho Gonsalves haktuir katak be’e ne tempu Português nian existe tia ona no iha nia nain maka uma lisan betu rema, bainhira ema ruma presiza atu ba dada be’e ne hodi konsumu presiza husu lisan no tenki halo ritual tuir cultura Suku Metagou nian. Iha tempu okupsaun ema barak maka utilza be’e ne’e hodi konsumu no iha tempu ukun an, komunidade iha iniciativa hodi ba hari Gruta ida iha área neba. Ho kondisaun natureza nia fatu monu atu hanehan estatua ne’ebé tau iha gruta refere, hare ba situsaun ne’e comunidade deside ba foti tia estatua ne’e mai rai iha kapela hodi hein atu halo fali reabilitasaun. Atu dehan deit katak kaskata ne’e atrai turista barak maka ba halo sira nia paseiu iha neba, klima ne’ebé kapaz ba turista sira hodi ba halo sira nia relax iha fatin refere.
______________________________________________________________
Turismu Kosteira Munisípiu Liquiçá
Turismo Kosteira fatin ida ne’ebé importante tebes mai ita nudar Liquiçá oan tenke mantein nafatin nia originalidade hodi gere ho diak, tanba fatin kosteira maka sai fator importante ba ita nia belun turista sira husi rai liur no rai laran. Atu atrai ita nia visitante sira ita tenki kria paz no estabilidade hodi foti iniciativa atu bele hamosu kritividade hodi prepara fatin sira ne’e ho digno atu nune’e bele dada ita nia belun Turista sira ne’ebé iha interesse hodi mai vizita.
_____________________________________________________________
Turismu Historiku Munisípiu Liquiçá
Likisá konesidu ho istoria oioin, ne’ebé hahu husi Holadez nia ukun mai to’o iha tempu Potuguês nia ukun ne’ebé rai hela fatin sira ne’ebé ita konsidera hanesan istoriku, hanesan Kastelu Maubara obra husi Holandez sira no Prizaun Epelu obra husi Portugal, inklui konstrusaun sira seluk ne’ebé Portugês sira kostrui hela iha ita nia munisípiu Likisá.
____________________________________________________________
Turismo Religiosu Liquiçá
Munisípiu Liquiçá identiku ho fatin turismo ne’ebé barak. Turismu Religiosu nakunu ho istoria oi-oin hanesan kapela ne’ebé iha imagem ida ne’e maka fatin istoriku tanba iha fatin ida ne’e maka ema foti sinu osa mean ne’ebé Portugal sira tau hela hodi faan ba nasaun vizinu Indonesia. Ema hirak ne’ebé foti sinu ne’e hakat ona ba mundu seluk.
Iha parte seluk Igreja Paroquial, iha mos istoria ineskesivel ne’ebé akontese Masakre 5 de abril iha tinan 1999, ne’ebé ema barak maka lakon vida iha tempu neba.
_________________________________________________
Planu atu desenvolve Turismu MunisípiuLiquiçá
- Planu atu desenvolve área turismu sira, liu husi atu konstrui no reabilita ita nia área turismu kosteira, hodi bele atrai ita nia turista sira. Razaun tanba ita nia munisípiu iha potensia bo’ot iha área turismu, no bele fo reseita bo’ot mai iha Munisípiu.
- Hakarak atu reabilita fali ita nia konstrusaun historiku sira hanesan kastelu Maubara no Prisaun Epelu. Razaun tanba ne’e sai hanesan patrimóniu no riku soin Munisípiu nian.
- Halo Kostrusaun ba Museu ida hodi bele facilita no divini turismo mak hanesan: historik, kultural, religogo, ekologiko, florestal, flora e fauna, rejidensia uma antiga tempo portugues,kastelo Maubara, ita nia turista sira ne’ebé mai visita ita nia Munisípiu.
- Iha mos planu hodi desenvolve fatin Turismu Kumunitariu hodi fo benefisiu ba kominudade lokal sira hodi hamosu mos criatividade ba jovem sira liliu iha artejenato,pintor, no kria mos grupu emprededorismu.
- ______________________________________________________
Visaun
- Promove
- Dezenvolve
- Hametin
Misaun
- Promove dezenvolve setor turismu nudar alternativo ba dezenvolvimento Nasional
- Promove turismu komunitariu ba aktividade ekonomia no haburas ekonomia iha familia.
- Difini fatin turismu ida nebe dada turista barak mai visita ita nia Munisipiu
_________________________________________________________