SERVISU MUNISIPÁL BÉ, SANEAMENTU NO AMBIENTE
PERFIL
SERVISU MUNISIPÁL BÉ, SANEAMENTU NO AMBIENTE
LIA MAKLOKE
Iha tinan 2016, SMASA (Serviço Municipal de Agua, Saneamento e Ambiente), hanesan Instituisaun Governu ida neʼebé, ejiste iha Autoridade Munisipál Liquiça, neʼebé hatu’ur mós iha Estatutu Administrasaun Munisipál, Autoridade Munisipál no Klibur Tekniku Interministeriál ba Desentralizasaun Administrativa sira. Haktuir mós Artigu 6.” iha Alinea (e) We, Saneamentu Báziku no Ambiente: Administrasaun Munisipál no Autoridade Munisipál sira nia misaun maka, atu assegura hala’o funsaun administrativu Estadu nian, liu-hosi ezekuta politika no programa sira Governu nian iha nivel lokál, hodi bele promove no orienta dezenvolvimentu ekonómiku-sosiál no liu-hosi prestasaun bein no servisu públiku sira iha Munisipiu sira, iha área hirak mak hanesan deskreve mós iha artigu 11. koalia mós kompeténsia sira iha área We, Saneamentu no Ambiente nian, nune’e bele guia Diresaun SMASA, hodi ejekuta no hala’o nia servisu ho efikásia no efesiénsia. SMASA Munisipiu Liquiça ho komitmentu tomak, hodi kontribui hanoin ruma liu-hosi dokumentu ne’e. Perfil ne’e, hanesan kritéria ka sasukat ida, hodi hamosu PE-SMASA liu-liu iha programa BESI. Nomós sai hanesan matadalan ida, hodi hamosu PAA, liu-hosi planu orsamentál no programa Diresaun SMASA nian. Perfil ne’e, deskreve bazeia ba rezultadu M & A, SIBS-mWater nomós asesmentu balun durante tinan rua (2) ikus ne’e.
SMASA Liquiça ho vizaun bo’ot ida mak “Populasaun Liquiça moris ho dignu, assesivél no sustentável, hodi asegura no hakonu povu sira-nia direitu báziku hodi asesu ba Be’e, Saneamentu, Ijiéne no Ambiente”. Iha mós meta mak hanesan “SMASA Liquiça konsiente hodi investe ba atividade BESI no asesu universal Munisipiu nian iha 2027” Meta SMASA ne’e, hanesan indikadór ida hodi atinji objetivu (4) SMASA nian mak; 1) Hasa’e investimentu responde BESI: komunidade, Instituisaun fatin públiku inklui investimentu ba operasaun no manutensaun rurál no Urbana; 2) Melhoramentu hahalok saneamentu no ijiene iha komunidade no instituisaun inklui jestaun menstruasaun ijiéne; 3) Asegura adaptasaun mudansa klimátika liga ho BESI garante rekursu be’e adekuadu, protejidu no seguru iha komunidade; 4) Hasa’e konsiénsia komunidade no instituisaun garante fornesimentu igual ba feto, mane, labarik no ema ho iha asesu ba be’e, saneamentu no ijiéne
PARTE I
INTRODUSAUN
1.1. Istória Ejisténsia Diresaun SMASA Liquiça
Ejisténsia Instituisaun SMASA Liquiça, hahú kedas iha Governu Tranzitóriu UNTAET, ho naran WSS, hahú tinan 2000 to’o 2002. Hafoin Restorasaun Independénsia iha 20 de Maio 2002, WSS nakfila ba SAS, hahú nia kna’ar hanesan Seksaun kiik ida iha Munisipiu Liquiça, ne’ebé tutela iha DNSAS iha Ministério das Infrastruturas nia okos. Iha 2012-2015, SAS transforma nia kna’ar ho naran DAA, husi DNSA, iha Gabinete Secretariado de Água, Saneamento e Urbanização nian. Iha Direcção Geral Água e Saneamento (DGAS) nian, neʼebé tutela iha MOP, fahe mós ba Direcção tolu (3) mak hanesan; DNSA, DNCQA no DNSB.
Iha tinan 2016, SMASA (Serviço Municipal de Água, Saneamento e Ambiente), hanesan Instituisaun Governu ida neʼebé, ejiste iha Autoridade Munisipál Liquiça, neʼebé hatu’ur mós iha Estatutu Administrasaun Munisipal, Autoridade Munisipal no Klibur Tékniku Interministeriál ba Desentralizasaun Administrativa sira. Haktuir mós Kompeténsia Diresaun nian, hodi bele guía SMASA, nune’e bele ejekuta no hala’o ninia servisu ho efikásia no efesiénsia.1.
Atualmente SMASA iha ona Departamentu nain (3); Departamentu Planeamentu no Dezenvolvimentu Be’e Rurál, Saneamentu; Departamentu Jestaun Be’e Rurál no Saneamentu; Departamentu Ambiente.
1.2. Vizaun
Populasaun Munisipiu Liquiça moris ho dignu, assesivél no sustentável iha Be’e, Saneamentu no Ambiente².
1.3. Misaun
1) Hasa’e no garante kuantidade nomós kualidade sistema Be’e mos, Saneamentu no Ambiente iha Munisipiu Liquiça, tuir padraun tékniku nian no matadalan ka politika Governu nian, iha PEDN, PMML no PE-BESI Munisipiu Liquiça.
2) Dezenvolve inovasaun foun hanesan; prezervasaun ambientál, promove natureza ambientál no kultura hodi proteje no asegura jestaun rekursu be’e iha Munisipiu Liquiça ba tempu naruk.
1.4. Meta
SMASA Liquiça konsiente hodi investe ba atividade BESI sustentavél iha área rurál nian
iha 2027
1.5. Objetivu
1) Hasa’e investimentu responde BESI: komunidade, Instituisaun fatin públiku inklui investimentu ba operasaun no manutensaun rurál no Urbana
2) Hadi’ak hahalok saneamentu no ijiene iha komunidade no instituisaun inklui jestaun menstruasaun ijiéne
3) Hametin adaptasaun mudansa klimátika liga ho BESI garante rekursu be’e adekuadu, protejidu no seguru iha komunidade
4) Hakbi’it konsiénsia komunidade no instituisaun garante fornesimentu iguál ba feto, mane, labarik no ema ho defesiénsia iha asesu ba be’e, saneamentu no ijiéne
PARTE II
POLÍTIKA NO ENKUADRAMENTU LEGÁL
2.1. Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável
Iha loron 23 Setembru 2015, Governu Timor-Leste adopta ajenda kona-ba ODS ho hakarak atu realiza objetivu. hirak ne’e to’o tinan 2030. Kria. roteiru ida nu’udar “mapa” atu bele “armoniza” ODS ho Planu Estratejiku Dezenvolvimentu nian (PED) ne’ebé estabelese ona ba 2011-2030.
Estratéjia ne’e hetan apoiu maka as husi membru governu tomak no husi maioria membru iha Parlamentu. ODS ne’e mak modelu ida kona-ba dezenvolvimentu “boot” ne’ebé mak atu masimiza kreximentu ekonómiku, neʼebé kontribui atu rezolve kestoins sosiais no ambientais³.
Objetivu (6) ne’ebé hosi Objetivu (17) maka; garantia disponibilidade no jestaun sustentável ba be’e no saneamentu ba ema hotu. Iha objetivu (6) ne’e mós hatu’ur programa no atividade (6) maka hanesan; 1) To’o 2030, atinje asesu universál no ekuitavel ba água potável no seguru ba ema hotu; 2) To’o 2030, atinje asesu ba saneamentu ne’ebé notoon no ekuitavel no ijiene ba ema hotu, no hapara soe foer arbiru (sentina), fő atensaun espesial ba feto no labarik feto sira-nia nesesidade no hirak ne’ebé iha situasaun vulneravel; 3) To’o 2030, hadi’ak kualidade bee liuhusi redusaun polusaun, elimina foer-fatin no hamenus soe fo’er ne’ebé kontamina ho kimiku no materiál sira seluk, redüs metade proporsaun be’e neʼebé seidauk hetan tratamentu, no aumenta resiklajen no utiliza fali ho seguru liuhusi x% [Bele liuhosi Desizaun] globalmente; 4) To’o 2030, aumenta substansialmente utiliza bee ho efisiensia iha setór sira hotu no garantia retirada sustentável no fornese be’e fresku atu bele prevene menus bee, no substansialmente redús númeru ema sira ne’ebé sofre husi be’e menus; 5) To’o 2030 implementa jestaun rekursu be’e ne’ebé integradu ba nivel hotu-hotu, inklui liu-hosi kooperasaun transfronteira; 6) To’o 2030 proteje no restora ekosistema neʼebé ligadu ho be’e, inklui foho, ai-laran ka floresta, rai-bokon, mota, akifeto no lágua sira.; 6.a.) To’o 2030, haluan kooperasaun internasionál no fó apoiu hodi hasa’e kapasidade ba nasaun sira neʼebé foin dezenvolve-aan hela iha atividade no programa sira neʼebé ligadu ba be’e no saneamentu, inklui kolleta be’e, desaliñasaun, efisiensia be’e, tratamentu be’e no resiklajen no utiliza fali teknolojia sira; 6.b.) Fó apoiu no haforsa komunidade lokál sira-nia partisipasaun hodi bele hadi’ak be’e no jestaun saneamentu.
Relatóriu Sensus 2022 katak, populasaun Timor-Leste ne’ebé asesu be’e iha área rurál 82.9%. Iha sorin seluk relatóriu GLAAS, 2022 katak númeru porsentajen asesu saneamentu iha área rurál 75.1%. Ida ne’e posibilidade bele redúz moras sira ne’ebé relasionál ho be’e no saneamentu, liu-liu labarik no grupu vulnuravel sira liu-hosi prevensaun primária
Tabela 1. Sensus 2022 hatudu katak, uma kain 10.906 iha Munisípiu Liquiça asesu ba be’e mos hosi totál uma kain (14.397). Númeru ne’e signifika katak 75.75% uma kain mak asesu ba sistema be’e mos.
2.2. Baze Legál sira
Iha Konstituisaun República Demodrática de Timor-Leste, No.03, Artigu 115º, hatuur ona kompeténsias Governu nian liu-hosi Konsellu Ministru, hodi hamosu Lei-oan sira, ne’ebé bele asegura Planu Programa Dezenvolvimentu Nasionál nian. Governu aprova ona Dekretu Lei balun mak hanesan:
Dekretu Lei No.04/2004, ne’ebé vigora iha 11 Fevereiru, koalia kona-ba rezime fahe be’e mos ba públiku. Iha Kapítulu I, Artigu 1.º koalia kona-ba definisaun jerál, ne’e katak área urbana mak hanesan, populasaun hirak neʼebé hela iha cidade/kapitál Nasional, cidade Municipal no cidade Postu. Área rurál mak hanesan, populasaun hirak neʼebé hela dook husi cidade/kapitál (suku/aldeia rurál ka remota sira). Iha Kapitulu IV, Artigu 21.°-25.” esplika espesifiku kona-ba “Sistema Fahe Be’e no Responsabilidade O & M nian, iha Cidade Liur (Rural)
Dekreitu Lei No.84/2023 alterasun da’limak hosi DL No.03/2016, artigu Artigu 11.° kona-ba kompeténsia hirak iha área We, Saneamentu no Ambiente nian mak hanesan;
1. Investe iha hari, konserva no hadi’a sistema abastesimentu we nian iha fatin hirak populasaun sira moris hamutuk no assegura ninia jestaun;
2. Tau matan ba protesaun we-matan sira no ba distribuisaun we-hemu nian nebe destina ba konsumu públiku hasoru fo’er no ema hafoer we;
3. Investe iha hari, konserva no hadi’a sistema drenajen ba we-nalihun sira iha fatin hirak populasaun sira horik hamutuk no assegura ninia jestaun;
4. Investe iha hari, konserva no hadi’a no assegura jardin no parke hirak eziste iha fatin hirak populasaun sira horik hamutuk;
5. Assegura poda ai-boot no ai-ki’ik sira nebe eziste iha fatin populasaun sira horik hamutuk no tesi ai bainhira bele hamosu risku ba seguransa públika ka tau obstákulu bainhira atu hari ekipamentu públiku sira ka infra-estrutura sira;
6. Assegura kuda-ai boot no ki’ik foun sira iha fatin populasaun sira horik hamutuk, nune’e mos ninia manutensaun;
7. Assegura jestaun ba fundu suku nian sira iha hamós sidade;
8. Assegura limpeza ba espasu públiku sira iha fatin populasaun sira horik hamutuk;
9. Assegura limpeza no jestau ba tasi-ibun no ba fatin balneár (haris) sira;
10. Estuda, dezenvolve no jere sistema hirak kona-ba atu ra’ut no trata fo’er hirak la dodok iha fatin populasaun sira horik hamutuk;
11. Rega ai-moruk iha espasu públiku sira no foti medida hirak presija atu prevene no kombate hasoru epidemia sira;
12. Assegura hala o asaun combate hasoru balada la’o livre iha fatin populasaun sira horik hamutuk;
13. Assegura hala’o asaun halakon laho sira iha valeta (sistema drenajen)halo tratamentu ba we-nalihun sira no susuk sira iha área hirak besik we-lihun;
14. Investe iha hari, konserva no hadi’a instalasaun sanitária no balneáriu públiku sira nune’e mos assegura ninia jestaun.
a) Ezersisiu kompetensia hirak prevee ona iha numeru ida uluk sei regula liu hosi diploma ministerial konjuntu hosi membru Governu hirak responsável ba Administrasaun Estatal, ba Ambiente, ba abastesimentu We nian, ba Sistema Saneamentu sira no ba Saúde Ambientál.
b) Membru Governu hirak responsável ba Administração Estatal, ba Ambiente, ba abastesimentu We, ba Sistema Saneamentu no ba Saúde Ambiental aprova, liu hosi despaxu ministerial konjuntu, planu formasaun ba rekursus umanus nebe hala’o sira nia funsaun iha Servisu Munisipál iha We, Saneamentu no Ambiente.
c) Membru Governu hirak responsável ba Ambiente, ba abastesimentu We nian, ba Sistema Saneamentu no ba Saúde Ambiental bele delega ezersisiu kompetensia hirak seluk, iha área we no saneamentu nian ba Administrasaun Munisipál no ba Autoridade Munisipál sira, liu hosi asina kontratu entre órgaun delegasaun kompetensia nian sira ho Membru Governu responsável ba Administrasaun Estatal 10.
Dekretu Lei No.02/2017 de 22 de Março, kona-ba sistema jestaun lixu Sólidos Urbanos,
difine hanesan: Posedimentu hotu hodi garante jestaun be’e fo’er neʼebé seguru ambiental, sustentável no rasionál, tau mos atensaun ba necessidade hodi hamenus be’e fo’er, rekuperasaun no re-utiliza, inklui separasaun, kolesaun, maneja, transporta, armazena, hanesan mós protesaun no mantein ba lixeira, hodi proteje saúde umana no ambiente kontra impaktu ba be’e fo’er. Jestaun lixu hanesan maneira ida atu halo tratamentu ba lixu hodi hetan benefisiu ruma no atu labele estraga ambiente. Nune’e mós atu redúz, reutiliza no resikla hodi bele hetan ekonomia¹¹.
2.3. Padraun Tekniku Sira
Dadauk ne’e SMASA Liquiiça, lao tuir matadalan hirak ne’e, hodi hala’o servisu tékniku nomós sosiál nian iha komunidade. Padraun tékniku sira neʼebé SMASA opta maka hanesan; Matadalan Tékniku Be’e Rurál (2010); Matadalan O & M Be’e Urbana no Rurál (2012); Matadalan PAK (2013) no Revizaun PAK 1 & 2 (2015); Matadalan PAKSI (2016); Matadalan Tekniku GMF (2015); Matadalan Finansas GMF (2016); Matadalan SIBS (2016); Matadalan PBS (2017); Matadalan ALFA (2017); Matadalan Kualidade Kontrolu Be’e no Jestaun Rekursu Be’e-mWater (2020); Matadalan Perfurasaun Posu Be’e Rai Okos (2023).
PARTE III
REKURSU SIRA
Rekursu Sira
Mapa idrojeolójika mak mapa ida neʼebé hatudu akiferu sira-nia luan hamutuk ho jeolojía, idrojeolojía, meterolojía no karaterístikas be’e¹³. Karakteríatika rekursu be’e iha Munsipiu Liquiça fó hanoin mai ita katak, tinan (10) ba oin, ita sei hasoru krize bo’ot ba be’e, bainhira ita la konsiénte no tau importánsia ba jestaun rekursu be’e rai leten no rai okos. Iha tempu udan kuantidade be’e sei bo’ot maibe be’e nia turbidade sei a’as no rai sei la estimulu be’e iha básia idrográfiku. Tamba tekstura rai, maioria rai henek no fatuk, nuneé posbilidade be’e sei lakon no mo’ut hotu ba iha tasi. Iha tempu bailoron naruk, level be’e subterania sei tun maka’as nomós, be’e matan barak mak sei maran, efeitu hosi degradasaun rai, be’e no tasi inklui hahalok ema nian, neʼebé la sensivél ba konservasaun no protesaun natural sira, liu-liu ema hotu presija komitmentu no konsiente nafatin ba alterasaun klimátika ne’ebé globalmente mundu hasoru.
3.2. Rekursu Umanu
3.3. Patrimonia Sira
3.3.2. Ekipamentu Operasionál
Transporte: Kareta Operasionál, Kareta Tanke Be’e no Kareta Roda tolu Raut Fo’er; Materiál no Ekipamentus Servisu mak henesan; Apoíu Servisu Administrasaun; Apoíu Servisu Operasionál no Lojistika; Apoíu Survey Tékniku no Planu Dezeñu; Apoíu Sevisu & M; Suplementáriu Anexa7-8
3.3.3. Fasilidade Kontrolu Rekursu Be’e no Anin
3.3.4. Faselidade Halo’ot no Harai Foer Sira (Lixera)
3,4 Parseiru Implementador BESI
PARTE IV
PROGRESU NO ATINZIMENTU
4.1. Area Be’e Mos
4.1.1. Funsionamentu Sistema Be’e Mos
4.1.2. Funsionamentu Torneira Publiku
4.1.3. Funsionamentu GMF
4.1.4. Formasaun no Kapasitasaun ba GMF
Rekorda no Estratu Bangkaria GMF nian