𝐃𝐄𝐁𝐀𝐓𝐄 𝐏Ú𝐁𝐋𝐈𝐊𝐀 EDUKASAUN 𝐒Í𝐕𝐈𝐊𝐀 HO ÁMBITU LIDERANSA POLITIKA LOKÁL 𝐈𝐇𝐀 𝐌𝐔𝐍𝐈𝐒Í𝐏𝐈𝐔 𝐋𝐈𝐐𝐔𝐈ÇÁ


LIQUIÇÁ, 08 de Setembru de 2025 – Presidente da Autoridade Munisípál (PAM) Líquiçá, Sua Ex.ᶜᶦᵃ Paulino Ribeiro, M.PA, halo abertura ba iha Debate Públika kona-ba Edukasaun Sívika iha nível lokál, ne’ebé organiza husi Komisaun Nasional Eleisaun (CNE), iha salaun Tokodede center.
Atividade ida ne’e ho objetivu atu fo espasu ba lideransa politikus lokál sira halo diskusaun entre partidu politiku sira kona ba oinsa atu tau importancia ba edukasaun sívika hodi dezenvolve demokrasia ba sidadania atu ativa ou hola parte iha nivel munisipál.
Iha nia diskursu, PAM Líquiçá fo agradesementu ba CNE ne’ebé bele organiza debate públika iha nivel munisípál. PAM mos sublinha tan katak iha momentu “Debate Lideransa Politika Lokál” ho objetivu fahe informasaun no hasa’e konsiensia sívika hanesan sidadaun hodi partisipa iha elisaun Munisipál iha tinan hirak ne’ebé atu mai, nudar dalan ba preparasaun hodi hasoru elisaun poder lokál iha tinan 2027.


Bazeia-ba Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste nian iha artigu 5 koalia kona-ba desentralizasaun, artigu 71 koalia kona-ba organizasaun administrativu no artigu 72 koalia kona-ba póder lokál, ho mandatu konstitusionál ida ne’e, agora daudaun, liu husi Governu da-sia konstitusionál haktuir ba dekretu lei numeru 84/2023 loron 23 fulan Novembru, ho nune’e, Ministériu Administrasaun Estatal hahu kedas, hasa’e estatutu administrador sanulu resin-rua (12) ba presidente autoridade munispál hodi fó kompetensia tolu (3) ba Presidente Autoridade sira mak hanesan: kompetensia administrativa, kompetensia orsamentu alargadu, kompetensia patrimoniu no lojistika, atu nune’e presidente autoridade sira bele iha kompetensia hodi bele halo rasik planu orsamentu tuir nesesidade kada munisipál ida-idak nian, no atribui dirasaun 20 ba presidente Autoridade hodi lidera no jere programa sira ne’ebé iha ligasaun ba desentralizasaun no poder lokál nian, atu nune’e bele fó dalan hodi prepara kondisaun minimu molok hakat ba elisaun kamará munisipàl, nudar komprimisu governu da-sia Konstituisional hodi fó oportunidade ba lider partidu politika sira, hodi hahu hanoin futuru ba desenvolvimentu no hak-besik governasaun ba povu.
Ohin, topiku interesante, tebes iha debate ida ne’e, entre “lideransa politika lokal sira”, hodi provoka no kontra ideia ba-malu entre lider politika sira hodi hanoin konaba futuru desenvolvimentu ba kamará munisipal Liquiçá nian, kuandu governu sentral deklara katak Munisipál Liquiçá prense ona rekesitu minimum sira, ne’ebé mak agora daudaun prepara, husi hau nuda Presidente Autoridade atual ho hau nia estrutura.


Iha momentu diak ne’e, ita hotu tenki hanoin, nudar lider politika ne’ebé marka prezensa iha ne’e, tenki hanoin katak Liquiçá ne’e ita hotu nian, partidu politika ida ne’ebé mak sei menan iha elisaun kamrá nian, nia mak sei kaer ukun hodi servi povu liquiçá liuhusi visaun, misaun no objetivu ho planu estratijika no hatur programa oi-oin hodi dudu partisipasaun povu nian no hasa’e kresimentu ekonomia lokál, iha setores sira hotu, hodi nune’e, bele hatun dezempregu no kria oportunidade serbisu barak liu ba ita nia joven sira, nudar futuru munisipál Liquiçá nian no ita sira agora daudaun nudar lider politika tenki hanoin katak, Munispál Liquiçá ne’e, iha loron ida, ita sei husik no sei entrega ba joven sira hodi kontinuador mehi ita hotu nian ne’ebé, ita seidauk realiza durante ita-nia mandatu hanesan lider politika no hanesan mos governante ida, tamba tempu la-to’o ba Ita atu realiza, ita ida-idak ba assuntu sira ne’ebé ita planu tiha ona.
Ita hotu iha ne’e, bele iha ida-idak nia partidu politika no ida-idak nia uma-lisan, maibe hau fó hanoin ba ita hotu katak Liquiçá ne’e ho ninia lema maka “Hu iso lara iso no isin putu lolon bremu” ne’e, hatudu katak ita nia bei-ala sira fo lia-menon ba ita hotu katak ema ida-rua mesak labele halo buat ida kuandu ita la-hamutuk, so deit ita hamutuk iha ida-idak nia partidu politika no uma-lisan no souru hamutuk hodi debate saida mak diak-liu ba Liquiça oan sira nia futuru, tamba ita moris iha demokrasia, liberdade, independensia iha kontextu desenvolvimentu nia-laran (hateten PAM iha nia diskursu).

Debate públiku ida-ne’e mos hanesan oportunidade ba partidu politiku sira hanesan CNRT, PD, FRETILIN, PLP no KHUNTO atu troka ideia no fó kontribuisaun konstrutiva kona-ba demokrasia partisipativa iha Munisípiu Líquiçá.
Diskusaun durante atividade ne’e foka liu ba preparasaun partidu politiku sira atu kandidata nia membro sira ba elisaun kamara munisípál ne’ebé sei akontese iha tempu tuir mai. Nune’e, partidu politiku sira hato’o mos nia misaun, vizaun no planu estratéjiku, hanesan parte husi esforsu atu hadia governasaun lokál no dezenvolvimentu komunidade.
Partisipante sira mak Presidente CNE ho nia ekipa, Presidente CCLN Munisípiu Líquiçá, Komandante PNTL Munisípiu Líquiçá, estudante sira, funsionariu sira, APA sira, xefi suku sira no representante partidu politiku sira ne’ebé hetan asentu iha parlamentar.

© 2025 Administration Municipalitu of Liquiçá