PRIFIL SUKU LEOTELA 2025


Suku mak orgaun komunitariu no harií bazeia ba sirkunstansia historika, kultura, tradisional sira no nia membrus sira iha ligasaun liu husi relasaun familia ka husi lasu tradisional sira no harií bazeia mos ba prosesu sosial no historiku ne’ebé hetan marka husi migrasaun, husi etnia oin-oin, iha tempu kolonizasaun nia laran, ne’ebé mai husi natureza familiar husi lasu ne’ebé uluk iha no iha fatin ne’ebé difini.

Estrutura suku, lidera husi ema koletiva husi direitu publiku ho natureza assosiativa ne’ebé eleitu husi povu no hetan lijitimidade husi povu no hamutuk ho komunidade hodi dezenvolve suku no harií sosiedade ida hodi lori moris ida dignu, inkluzivu no sustentanvel.

Bazeia ba Decreto Lei númeru :54/2020, 28 de Outubru alterasaun daru’ak ba Decreto Lei númeru :3/2016, 16 de Marsu konaba Estatutu Administrasaun Munisipal, Autoridade Munisipal no Klibur Tekniku Interministerial ba Desentralizasaun Administrativa sira, estabelese Diresaun Servisu Munisipal Apoiu Organizasaun La’os Governamental no Organizasaun Komunitaria sira, kopera no kolabora ho suku sira no sosiedade sivil hodi apoia dezenolvimentu iha nivel suku nune’e bele lori mudansa no progresu ba povu nia moris.

Ho kolaborasaun servisu entre ho suku ho Diresaun Servisu Munisipal Apoiu Organizasaun La’os Governamental no Organizasaun Komunitaria, suku ida ne’e bele fornese dadus no diresaun konsegue elabora no produz “Profile Suku”. Profile ida ne’e hanesan dadus ida no nudar referensia ba lideransa suku tuir mai, atu bele hare kondisaun suku no saida mak ita presiza hodi priense kondisoens mínimu suku ida nian, hanesan infrastrutura bazika ; (estrada iha suku no husi suku ba aldeia, be-mos ba komunidade sira no eletrisidade ba uma-kain sira), fasilidade saude, fasilidade eskola, fasilidade ba grupu agrikultor sira. Ita nia ajente sira ne’ebé durante ne’e fo atendimentu hanesan profesionais saude iha postu saude, professor sira iha eskola, estensionista sira sufisiente ona ka seidauk. Dadus hirak ne’e, importante no sai sasukat hodi hare gráfika desenvolvimentu iha suku, nune’e ita bele tau iha planu asaun anual suku nian, hodi fo resposta diak ba  komunidade nia nesisidades moris loron-loron nian.

Diresaun agradese teb tebes ba Suku ne’ebé konsegue submete dadus hodi elabora profile ida ne’e, mesmu ke seidauk kompletu no seidauk rejista rekursus no potensia balun, maibe bele ajuda ita atu hatene kondisaun geográfika no progresu desenvolvimentu iha suku no nudar bukae  hodi fasilita ita hotu nia servisu liuliu oinsa dezenvolve suku tuir dinámika ka mudansa, ne’ebé sei akontese iha tempu oin mai. Hein katak lideransa foun bele kontinua fornese dadus atual hodi elabora diak liu tan profile ne’e iha futuru.

Molok termina hau hodi Diresaun ida ne’e nia naran, Xefe Departamentu Apoiu Suku, Xefe Departamentu Apoiu Sosiedade Sivil no, funsionariu hotu [Permanente no Ajente Administrasaun Públika], ami hato’o ami nia agradesimentu ba ita boot sira nia kolaborasaun servisu ho ami durante tinan hitu (7) ita bo’ot sira nia mandatu no, dejeza bom susesu ba ita hotu


I.  Istôria, Etimologia, Origem Suku

A. Istôria

Suku Leotala hanesan suku ida ne’ebé hola parte iha geografia postu administrativu liquiçá, munisípiu liquiçá, ne’ebe lokaliza iha area foho no dok husi kapital municipui ho luan area ± 39,29 km2 kompostu husi aldeia lima mak hanesan; hatumasi, manati, tolema,caimegoluli no lepa.

Maioria populasaun husi suku Leotala moris ho vida agrikultur hanesan  halo to’os, kuda kafé, vetenarui (hakiak animal), balun hanesan negosiante, kondutor no minoria lui hanesan trabalhador iha corea, inglatera, kompaña ne’ebe ezisti iha liquiçá villa, kapital dili no funcionario.

Antes invasaun husi portugues (portugal) mai timor suku Leotala iha ona ema ne’ebe ukun hanesan don ka liurai, maibe iha sira nia ukun hare deit ba uma lisan ka grupu kiik ne’ebe halibur malu iha ida idak nia bairo. Hafoin portugal halo invasaun mai timor iha tinan 1511 hodi kobre teritoriu timor laran tomak iha tinan 1515. Maka iha tinan ± 1600 hodi hari postu boe-bau iha area hatu manu meo. Iha tempo ne’eba ho xefe do postu tanenti “seabra” nia ukun iha tinan ± 1600 ± iha céclu XII ne’ebe hare ba kondisaun ukun iha tempo ne’eba iha deit grupu kiik ka kada uma lisan, nune’e populasaun labele halibur malu sai ida deit, maka  xefe do postu refere hasai orientasaun atu hari suku, tau naran ba suku, no ho ema ne’ebe atu lidera suku hanesan xefe do suco.

Husi orientasaun ne’ebe iha maka xefe do postu refere desidi ema dahuluk atu ukun suku ida  ne’e maka bere lauk, hodi toma konta ba povoação  (aldeia) ha’at mak hanesan; hatumasi, tolema, caimegolilu no lepa. Naran ba suku ida ne’e hare husi area geografia iha kedas centro ka klaran maka tau naran letala, (katak iha klaran).nune’e iha ikus mai  boe-bau hodi nakfilak ba Leotala nune’e suku nia naran maka Leotala. Ukun iha tempo ne’eba iha Leotala iha aldeia ha’at deit, depois iha mandatu mau buti nia ukun mak estabele tan aldeia ida maka manati, tamba populasaun suku ida ne’e nia ema menus. (fontes:Francisco, Cesar Soares no joaquim soares,).


B. Etimologia

  • Versaun Primeiro

Loe ₌ mai husi lia fuan destidanu ne’ebe bei ala sira desde tempo uluk utiliza hodi hameno lia ruma hanesan tradisaun kultural nian katak ema ruma ba kasu lia ba uma mane ka manefoun tenki temi uluk nia lisan (leo) (fontes :augusto varela)

Tala ₌ hare husi postu beo-bau hari iha fatin ne’ebe klaran ho lia fuan tokodede “tala” katak klaran. (fontes :augusto varela)

Husi lifuan rua ne’ebe iha loe ho tala maka ikus mai hodi hanaran suku ida ne’e Leotala


  • Versaun segundu

Desde tempu uluk iha bei ala ida lao rai, lahetene mai husi ne’ebe, nia to’o iha rai hatu manu meo (boe-bau) nia hateke ba mai no lahatene rai nia ninin no rohan maka nia hanaran fatin ne’e “tala” katak klaran. Ikus mai ho toman kultura nian leo ho tala sira konjuga hamutuk hodi bolu Leotala. (fontes: josé mau buru)

C. Origem suku

Suku Leotala nia origem boe-bau. Wainhira postu beo-bau estabese husi xefe do postu Tanenti Seabra iha rai hatu manu meo ho naran koiñesido boe-bau maka ikus mai nakfilak ba Leotala.

Iha invazaun portugues, indonezia nia tempo atu hili lideransa hanesan xefe do suku laiha elisaun maibe sira hatudu malu hanesan uma mane ka mane foun  ho lideransa sira ne’ebe ukun mak hanesan:

Tabela 1. Lideransa ne’ebe Ukun iha Tempo Invasaun Portuguesa ho Durasaun Tempu hodi halo Kontrolu ba Aldeia ne’ebe Nia Ukun no Obara Husi  Lideransa Refere

NoNaran KompletuTinan MandatuObara Ne’ebe HaloArea KontroluObservasaun
1Bere laukAldeia 4Tinan no obra laiha istôria
2Mau brumaAldeia 4Tinan no obra laiha istôria
3Mau butiEstabelese aldeia manatiAldeia 5Tinan no obra laiha istôria
4Mau moriMarka rai baliza suku LeotalaAldeia 5Tinan mandatu la deskobre
5Mateus brunoAldeia 5Tinan no obra laiha istôria
Total lideransa = 5 mak ukun iha portugues nia tempo

Tabela 2. Lideranca Ne’ebe Ukun iha Tempo Invasaun Indonezia ho Durasaun Tempu hodi halo Kontrolu ba Aldeia ne’ebe Nia Ukun no Obara Husi  Lideransa Refere.

NoNaran KompletuTinan MandatuObara Ne’ebe HaloArea KontroluObservasaun
1Mau Mori1979 – 1984Aldeia 5Ukun Ba Dala Rua
2Vicente Pereira da Conceição dos Santos “Leko”1984 – 1986Dada Be’e Mos Husi Laucrabit to’o Qiulo, no loke estrada hahu husi laukrabit to’o lau púAldeia 5Mandatu tinan rua
3Afonso Maria de Araujo1986 – 1991Aldeia 5
4Baltazar Henrique de Oliveira1991 – 1998Estrada, banitur – kiloTransmigrasi Faulara, Banitur no Sede SukuAldeia 5Mandatu Tinan walu
5Mateus da Conceição1998 – 1999Sede Aldeia Hatumasi no Estrada lauroAldeia 5Mandatu Tinan Rua
Total Lideransa Ne’ebe Ukukn Iha Tempo Indonezia nia Tempo Hamutuk 5

 Iha okupasaun indonezia nia ukun, hanesan ita hotu hatene katak timor la gosta moris iha torturasaun  nia laran, timor oan hotu hakarak luta ba ukun rasik án, ho nune’e mosu lideransa ida iha nakukun laran hodi halo aktividade politika hasoru indonezia, ne’ebe hanaran estrutura clandestina.

Iha clandestina nia laran suku Leotala konsege fahe ba suku rua hodi halo ligasaun ho frente armada, maibe suku ne’ebe fahe sira hanaran nurep no aldeia sira hanaran celecom. Nurep rua ne’e toma konta ba celecom ha’at (4) kada nurep ida, nomos ho secçaõ hanesan tuir mai:

Tebela 3 lideranca ne’ebe ukun iha klandestin nia tempo husi nurep laucala

Tabela 4. Lideranca ne’ebe ukun iha klandestin nia tempo husi nurep lau eli-lau

CEK IHA pdf..


Hahu husi restourasaun da  indenpendencia iha tinan 2002 sr. Augusto varela alias “la ses” mak lidera suco Leotala to’o tinan 2005 hodi hamosu elisaun suku hanesan agora. Iha augusto varela nia ukun obra ne’ebe nia halo mak estrada hahu husi tolema mai to’o caimegoluli.

Iha tinan 2025 timor leste kria ona lei hodi halo kompetisaun ba xefe do suku lui husi elisaun suku, xefe suku sira ne’ebe liu husi elisaun suku mak hanesan tuir mai:

Tabela 5. Lideransa Ne’ebe Liu Husi Elisaun Suku.

NoNaran KompletuTinan MandatuObara Ne’ebe HaloArea KontroluObservasaun
1Altino Campos2005 – 2010Rehabilita Sede Suku LeotalaAldeia 5Xefe Suku Eleitu
2Antonio dos Santos Amaral2010 – 2015Eletrisidade,Postu Saude, No Estrada CaimegoluliAldeia 5Xefe Suku Eleitu
3Manuel dos Santos da Silva2015 – 2023Uma UKLAldeia 5Xefe Suku Eleitu
4Calisto José da Costa Marçal2023 – 2030Estrada Plan Husi Kailema To’o Banitur.Aldeia 5Xefe Suku Eleitu
Total Xefe Suku Ne’ebe Ukun Hahu Husi Tinan 2005 To’o Agora hamutuk 4

D. Visaun No Misaun

  • Kria estabilidade iha suco laran
  • Tenki iha tara bandu suco no aldeia
  • Suco Leotala tenki iha istoria suco ida ne’ebe konkretu ho formas espesífiku no iha ambitu real iha suco laran hanesan, baliza suco, baliza aldeia, fatin historico, nct .
  • Leotala ba oin tenki sai verde
  • Hasae educacão sivíca, ho koiñesementu lei ba komunidade hotu-hotu iha suco laran
  • Realiza  tara bandu kada tinan – tinan iha nivel suco to’o aldeia
  • Implementa sinais bandu nian iha rai baliza
  • Ba oin tenki kuda ai horis ho obrigatoriu

E. Area Geografi

Geografikamentu suku Leotala sai mos hanesan parte ida husi municipiu liquica iha postu administrativo liquica, no kompostu husi aldeia lima (5) mak hanesan aldeia hatumasi, manati, tolema, caimegoluli, lepa. Tuir dadus estatistik suku Leotala nia area geografikamente mak hanesan ±39.29 km­­­2 


F. Topografiku

Hare ba topografiku hatudu katak, suku Leotala 80% kompostu husi aldeia manati, hatumasi, caimegoluli no tolema ne’ebe lokaliza iha area foho, karateristik suku Leotala domina liu foho iha area tomak hahu husi parte leste, norte no oeste. Area tetuk iha deit 20% mak hanesan iha aldeia lepa nebe’e aliña iha parte mota, besik ba postu administrativo maubara, ermera ho municipiu bobonaro.


G. Divisaun Fronteira Suco Leotala

  1. Hosi parte leste baliza ho suku darulete no hatuquesi.
  2. Oeste baliza ho suku lisadila (maubara), suku asulau sare (ermera/ hatulia)
  3. Norte ho suku hatukesi, vatu-vou (maubara)
  4. Sul baliza ho suku asumanu, suku urahu (ermera/ hatulia)
  5. Suku leotala nia luan ± 39,29 km2

  • Divisaun Fronteira Entre Aldeia ho Aldeia

1. Aldeia Hatumasi

Parte leste baliza ho tolema , caimegoluli

Parte oeste baliza ho caicasa iko (suco asumanu)

Parte norte baliza ho lebusalara no  carlema

Parte sul baliza ho manati

2. Aldeia Manati

Parte leste baliza ho caimegoluli

Parte oeste baliza ho dasi magar (suco urahou), laulema (suco urahou)

      parte norte baliza ho hatumasi, caicasa iko (suco asumanu)

      parte sul baliza ho lepa

 3. Aldeia Lepa

Parte leste baliza ho gariana (suco batuvou), mau úbu (suco batuvou)

Parte oeste baliza ho maquiatete (suco asulau), hatulailete (suco urahou),leburema (suco mau úbu)

Parte norte baliza ho caimegoluli, manati

Parte sul baliza ho ulo ana (suco lisa dila), soloso bada, sinpan tiga

 4. Aldeia Tolema

      Parte leste baliza ho hatumasi

      parte oeste baliza ho gariana (maubara)

      parte norte baliza ho lebusala, caiklethoho, inklui lebukailiti (maubara)

      parte sul baliza ho caimegoluli

 5. Aldeia Caimegoluli

Parte leste baliza ho gariana baliza ho manati, hatumasi

Parte oeste baliza ho gariana

Parte norte baliza ho tolema

Parte sul baliza ho lepa

SEI IHA KONTINUASAUN….

© 2026 Administration Municipalitu of Liquiçá