I. INTRODUSAUN

Suku Dato hanesan komponente ida husi estrutura Posto Liquiça, lokaliza iha centru Municipio no kapital Municipio Liquiça. Geografikamente, Suku Dato ida ne’ebe nia area boot, husi Suku hitu iha Posto Administrativo Liquiça ne’ebé ejisti, Suku ne’en [6] seluk mak hanesan Açumano, Darulete, Hatuquessi, Loidahar, Lukulai,  no Leotela. Distancia suku Dato Posto Administrativo Liquiça ba kapital Dili ho 36 Km, ba Bazartete 25 km,  Maubara 15 Km, no Loes 42 Km.

Husi total populasaun ne’ebe iha, maioria hala’o nia moris hanesan agricultor, pescador, negociantes no balun hala’o knar hanesan funcionariu publiku no trabalhadores iha kompanhia no Organização Não Governamental.

Hare ba kondisaun povu nia moris iha area rurais hanesan iha aldeia sira, depende liu ba area agrikola no pescas hatudu katak, seidauk bele fo moris diak ba povu  tamba, area rua ne’e [agricola no pesca] seidauk fo resultadu produtu nebe diak hodi hasae krecimentu ekonomiku povu nian lor-loron. Situasaun ida ne’e ejiji komponente hot-hotu, liu-liu Ministerio Agricultura no Pesca hodi hare nia politika hodi fo atensaun ba area refere hodi hasae produsaun ho kualidade diak hodi kompete iha merkadu

Suku Dato mak Suku ida ne’ebe iha Posto Administrativu Liquica kapital Munispiu liquica Suku, mak orgaun komunitariu no harií bazeia ba sirkunstansia historika, kultura, tradisional sira no nia membrus sira iha ligasaun liu husi relasaun familia ka husi lasu tradisional sira no harií bazeia mos ba prosesu sosial no historiku ne’ebé hetan marka husi migrasaun, husi etnia oin-oin, iha tempu kolonizasaun nia laran, ne’ebé mai husi natureza familiar husi lasu ne’ebé uluk iha no iha fatin ne’ebé difini.

Estrutura suku, lidera husi ema koletiva husi direitu publiku ho natureza assosiativa ne’ebé eleitu husi povu no hetan lijitimidade husi povu no hamutuk ho komunidade hodi dezenvolve suku no harií sosiedade ida hodi lori moris ida dignu, inkluzivu no sustentanvel.

Bazeia ba Decreto Lei númeru :84/2023,  alterasaun dalima ba Decreto Lei númeru :3/2016, 16 de Marsu konaba Estatutu Administrasaun Munisipal, Autoridade Munisipal no Klibur Tekniku Interministerial ba Desentralizasaun Administrativa sira, estabelese Diresaun Servisu Munisipal Apoiu Organizasaun La’os Governamental no Organizasaun Komunitaria sira, kopera no kolabora ho suku sira no sosiedade sivil hodi apoia dezenolvimentu iha nivel suku nune’e bele lori mudansa no progresu ba povu nia moris.

Ho kolaborasaun servisu entre suku ho Presidente Autoridade Municipio, Apoiu Organizasaun La’os Governamental no Organizasaun Komunitaria, suku ida ne’e bele fornese dadus no diresaun konsegue elabora no produz “Profile Suku”. Profile ida ne’e hanesan dadus ida no nudar referensia ba lideransa suku tuir mai, atu bele hare kondisaun suku no saida mak ita presiza hodi priense kondisoens minima suku ida nian, hanesan infrastrutura bazika ; [estrada iha suku no husi suku ba aldeia, be-mos ba komunidade sira no eletrisidade ba uma-kain sira], fasilidade saude, fasilidade eskola, fasilidade ba grupu agrikultor sira. Ita nia ajente sira ne’ebé durante ne’e fo atendimentu hanesan profesionais saude iha postu saude, professor sira iha eskola, estensionista sira sufisiente ona ka seidauk. Dadus hirak ne’e, importante no sai sasukat hodi hare grafika desenvolvimentu iha suku, nune’e ita bele tau iha planu asaun anual suku nian, hodi fo resposta diak komunidade nia nesisidades moris loron-loron nian.

Presidente Autoridade Municipio agradese tebtebes ba Suku ne’ebé konsegue submete dadus hodi elabora profile ida ne’e, mesmu ke seidauk komplenu no seidauk rejista rekursus no potensia balun, maibe bele ajuda ita atu hatene kondisaun geografika no progresu desenvolvimentu iha suku no nudar bukaek hodi fasilita ita hotu nia servisu liuliu oinsa dezenvolve suku tuir dinamika ka mudansa, ne’ebé sei akontese iha tempu oin mai. Hein katak lideransa foun bele kontinua fornese dadus atual hodi elabora diak liu tan profile ne’e iha futuru.

Molok termina hau hodi Presidente Autoridade Municipio nia naran, Xefe Departamentu Apoiu Suku, Xefe Departamentu Apoiu Sosiedade Sivil no, funsionariu hotu [Permanente no Ajente Administrasaun Publika], ami hato’o ami nia agradesimentu ba ita boot sira nia kolaborasaun servisu ho ami durante tinan hitu [7] ita boot sira nia mandatu no, dejeza bom susesu ba ita hotu.

Ikus liu, hakarak hato’o ba ita bot sira hotu katak, hanesan ema humana, ami la perpetua, karik iha ita nia kolaborasaun servisu durante ne’e, iha lia-fuan ruma, linguajem ka hahalok husi hau ho funsionariu sira la monu ba bot sira nia laran ami husu perdaun, tanba ita ema la perpetua. Ita sei hamutuk nafatin atu hadia no lori dezenvolvimentu Liquiça ba oin, hahu husi Suku, Posto Administrativu no Munisipiu.

Obrigadu wain.

Suku Dato hanesan komponente ida husi estrutura Posto Liquiça, lokaliza iha centru Municipio no kapital Municipio Liquiça. Geografikamente, Suku Dato ida ne’ebe nia area boot, husi Suku hitu iha Posto Administrativo Liquiça ne’ebé ejisti, Suku ne’en [6] seluk mak hanesan Açumano, Darulete, Hatuquessi, Loidahar, Lukulai,  no Leotela. Distancia suku Dato Posto Administrativo Liquiça ba kapital Dili ho 36 Km, ba Bazartete 25 km,  Maubara 15 Km, no Loes 42 Km.

Husi total populasaun ne’ebe iha, maioria hala’o nia moris hanesan agricultor, pescador, negociantes no balun hala’o knar hanesan funcionariu publiku no trabalhadores iha kompanhia no Organização Não Governamental.

Hare ba kondisaun povu nia moris iha area rurais hanesan iha aldeia sira, depende liu ba area agrikola no pescas hatudu katak, seidauk bele fo moris diak ba povu  tamba, area rua ne’e [agricola no pesca] seidauk fo resultadu produtu nebe diak hodi hasae krecimentu ekonomiku povu nian lor-loron. Situasaun ida ne’e ejiji komponente hot-hotu, liu-liu Ministerio Agricultura no Pesca hodi hare nia politika hodi fo atensaun ba area refere hodi hasae produsaun ho kualidade diak hodi kompete iha merkadu.


INTRODUSAUN

Suku Dato mak Suku ida ne’ebe iha Posto Administrativu Liquica kapital Munispiu liquica Suku, mak orgaun komunitariu no harií bazeia ba sirkunstansia historika, kultura, tradisional sira no nia membrus sira iha ligasaun liu husi relasaun familia ka husi lasu tradisional sira no harií bazeia mos ba prosesu sosial no historiku ne’ebé hetan marka husi migrasaun, husi etnia oin-oin, iha tempu kolonizasaun nia laran, ne’ebé mai husi natureza familiar husi lasu ne’ebé uluk iha no iha fatin ne’ebé difini.

Estrutura suku, lidera husi ema koletiva husi direitu publiku ho natureza assosiativa ne’ebé eleitu husi povu no hetan lijitimidade husi povu no hamutuk ho komunidade hodi dezenvolve suku no harií sosiedade ida hodi lori moris ida dignu, inkluzivu no sustentanvel.

Bazeia ba Decreto Lei númeru :54/2020, 28 de Outubru alterasaun daru’ak ba Decreto Lei númeru :3/2016, 16 de Marsu konaba Estatutu Administrasaun Munisipal, Autoridade Munisipal no Klibur Tekniku Interministerial ba Desentralizasaun Administrativa sira, estabelese Diresaun Servisu Munisipal Apoiu Organizasaun La’os Governamental no Organizasaun Komunitaria sira, kopera no kolabora ho suku sira no sosiedade sivil hodi apoia dezenolvimentu iha nivel suku nune’e bele lori mudansa no progresu ba povu nia moris.

Ho kolaborasaun servisu entre suku ho Presidente Autoridade Municipio, Apoiu Organizasaun La’os Governamental no Organizasaun Komunitaria, suku ida ne’e bele fornese dadus no diresaun konsegue elabora no produz “Profile Suku”. Profile ida ne’e hanesan dadus ida no nudar referensia ba lideransa suku tuir mai, atu bele hare kondisaun suku no saida mak ita presiza hodi priense kondisoens minima suku ida nian, hanesan infrastrutura bazika ; [estrada iha suku no husi suku ba aldeia, be-mos ba komunidade sira no eletrisidade ba uma-kain sira], fasilidade saude, fasilidade eskola, fasilidade ba grupu agrikultor sira. Ita nia ajente sira ne’ebé durante ne’e fo atendimentu hanesan profesionais saude iha postu saude, professor sira iha eskola, estensionista sira sufisiente ona ka seidauk. Dadus hirak ne’e, importante no sai sasukat hodi hare grafika desenvolvimentu iha suku, nune’e ita bele tau iha planu asaun anual suku nian, hodi fo resposta diak komunidade nia nesisidades moris loron-loron nian.

Presidente Autoridade Municipio agradese tebtebes ba Suku ne’ebé konsegue submete dadus hodi elabora profile ida ne’e, mesmu ke seidauk komplenu no seidauk rejista rekursus no potensia balun, maibe bele ajuda ita atu hatene kondisaun geografika no progresu desenvolvimentu iha suku no nudar bukaek hodi fasilita ita hotu nia servisu liuliu oinsa dezenvolve suku tuir dinamika ka mudansa, ne’ebé sei akontese iha tempu oin mai. Hein katak lideransa foun bele kontinua fornese dadus atual hodi elabora diak liu tan profile ne’e iha futuru.

Molok termina hau hodi Presidente Autoridade Municipio nia naran, Xefe Departamentu Apoiu Suku, Xefe Departamentu Apoiu Sosiedade Sivil no, funsionariu hotu [Permanente no Ajente Administrasaun Publika], ami hato’o ami nia agradesimentu ba ita boot sira nia kolaborasaun servisu ho ami durante tinan hitu [7] ita boot sira nia mandatu no, dejeza bom susesu ba ita hotu.

Ikus liu, hakarak hato’o ba ita bot sira hotu katak, hanesan ema humana, ami la perpetua, karik iha ita nia kolaborasaun servisu durante ne’e, iha lia-fuan ruma, linguajem ka hahalok husi hau ho funsionariu sira la monu ba bot sira nia laran ami husu perdaun, tanba ita ema la perpetua. Ita sei hamutuk nafatin atu hadia no lori dezenvolvimentu Liquiça ba oin, hahu husi Suku, Posto Administrativu no Munisipiu.

Obrigadu wain.


VIZAUN,MISAUN,LEMA, NO OBJETIVO

VIZAUN

Komunidade iha suku, moris iha paz, hakmatek no dezenvolve suku, hodi sai modelu ba moris diak no dame.

MISAUN

  • Fo atendimentu diak, hodi responde komunidade nia necessidades tuir prioridade povu.
  • Servi ho komitmentu, prontidaun no koperasaun mútua iha processu dezenvolvimentu      lokal, hodi alkansa povu nia mehi, mak “Moris Diak”.

LEMA  KA MOTTO

“Hu Iso-Lara Iso Isi Putu Lolon Bremu”. Ita la seluk, la let, ita mesak Timor-Oan. Ita nia forsa mak ita nia

unidade. Ita la’o hamutuk ho prinsipiu ida ;  Desenvolvimentu ba Povu Nia Moris Diak.

OBJETIVO

Profile Hanesan Matadalan Ida Ba Iha Suku Dato


  1. KONDISAUN JERAL SUCO DATO
  2. Area Geografika No Fronteira

Suku Dato Posto Administrativo Liquiça nia area geografika ka luan baseia ba Sensus Uma Kain 2010  

hatudu 15.45 Km² iha divizaun fronteira Posto Administrativo Liquiça nian,mak hanesan tuir mai ne’e :

  • Parte Sul baliza ho Foho Darulete , Leotela, Hatuquessi, Lukulai no Loidahar
  • Parte Norte Tasi
  • Parte Leste ho suku Maumeta Aldeia Nartutu Posto Administrativo Bazartete
  • Parte Oeste ho Vatuvou Aldeia Vatunau  Posto Administrativo Maubara

  1. Tofografiku

Baseia ba topografiku hatudu katak, suku Dato Posto Administrativo Liquiça 90  % nia area lokaliza iha foho (Aldeia lima iha Foho ) aldeia lima Iha Tasi. Karakterístiku foho domina iha área tomak hahu husi parte leste, norte no oeste. Area tetuk iha deit 10 % nebe aliña iha parte sul [tasi ibun], kapital municipiu.

2. Devisaun Administrativa

Suku Dato Liquiça kompostu husi  :Aldeia  sanuluh [10] ho kompozisaun iha tabela 1 tuir mai ne’e  :

Tabela – 1 : Naran Suco Dato , Total Aldeia

1Caibuilimo6Lebuhei
2Camalelara7Laclolema
3Camalehohoru8Leopa
4Hecar9Puquelara
5Lisa-Ico10Quirilelo

3.Total populasaun

    Total populasaun iha Suku Dato Posto Administrativo Liquiça tinan 2025 nebe ekipa Chefe Suku, OAS [Ofisisal Apoio Suku] no Chefe Aldeia halo registu iha fulan Abril-Junho 2024 hatudu resultadu registu ho Total-2: Populasaun 10.836  habitantes no total familias 2.455

      NO  SUCO DATOTOTAL UMA KAINTOTAL POPULASAUNSEXU
    MANEFETO
    1.CAIBUILIMO155668336332  
    2.CAMALELARA2821191621570  
    3.CAMALEHOHORU478223511341101  
    4. HECAR101402182220  
    5.LISA-ICO75339171158  
    6.LEBUHEI  213871433438
    7.  LEOPA  470209510581037
    8LACLOLEMA3961818898920
    9PUQUELARA  143560270290
    10QUIRILELO  142667326341
    TOTAL245510.83654295407  

    1. Monografi No Demografi

    Tabela – 3 : Monografi

    1. Monografi

    2. Demogafi


    Biografia Xefe Suku Dato Periode 2003-2030

    Naran                                                    : Oscar da Silva, Lic.CSH

    Fatin, No data Moris                         : Dato, 10 Outobro 1960

    Profisaun                                             : Xefe suco Dato

    No.Cartão Eleitoral                            : 00349770

    No.Tlfni                                                 : 77317024/76160239

    Hela fatin                                              : Caibuilimo/Dato

     Aman                                                    : Agustinho de Oliveira

    Inan                                                       : Mónica Fátima de de Jesus


    Organograma Suku Dato


    Tabela – 5: Membro Conselho Suku Dato 2023-2030.

     E. Membro Conselho Suku Dato 2023-2030.

    NoNaran KompletoPojisaunAldeiaNo.Contacto
    1Oscar da SilvaChefe do SucoCabulimo77317024 / 76160239
    2Faustino dos SantosChefe AldeiaCaibuilimo76035391
    Ana Luisa dos Santos MartinsDelegadoCaibuilimo76112721
    Francisco de Fatima  PereiraDelegadaCaibuilimo75540370
    3Luzinho Correia dos SantosChefe AldeiaPuquelara77430483 / 76867142
    Mario da Costa MartinsDelegadoPuquelara75107677
    Rutivania Mali PereiraDelegadaPuquelara75467257
    4Nixon da Costa SampaioChefe AldeiaCamalehohoru76385188
    Abrão CasimiroDelegadoCamalehohoru75856002
    Marcelina Alves CorreiaDelegadaCamalehohoru75413385
    5Candido RibeiroChefe AldeiaCamalelara76390190 / 77129248
    Pedro GonçalvesDelegadoCamalelara76497250
    Esperança de Jesus dos SantosDelegadaCamalelara75999501
    6Cancio dos Santos CorreiaChefe AldeiaLaclolema76500304
    Abrão CasimiroDelegadoLaclolema75230166
    Ofelia Correia de JesusDelegadaLaclolema75449182
    7Domingos Mnteiro dos SantosChefe AldeiaLebuhei76615316
    Umberto Albino dos SantosDelegadoLebuhei
    Delfina Galucho LemosDelegadaLebuhei75545448
    8Francisco Pereira  dos SantosChefe AldeiaQuirilelo75765310
    Nilton dos SantosDelegadoQuirilelo76529402
    Teresinha dos SantosDelegadaQuirilelo76431828
    9Jose Gonsalves CorreiaChefe AldeiaHecar75427743 / 76171840
     Jeronimo Pereira CarvalhoDelegadoHecar
    Martinha Pereira MartinsDelegadaHecar75861103
    10Calisto dos dos SantosChefe AldeiaLisa-Ico77524790
    Jaimito de CarvalhoDelegadoLisa-Ico76122720
     Isabel Sampaio dos SantosDelegadaLisa-Ico75406306
    11Antonio da Silva MartinsChefe AldeiaLeopa75741945
    Manuel da Silva da ConceiçaoDelegadoLeopa75437223
    Fidelia Teixeira SanchesDelegadaLeopa75421251
    12Luciana da Silva MendesJoventude FetoPuquelara75010591
    13Hermenegildo dos santosJoventude ManeHecar76333088
    14Evaristo Joaquim GaluchoLia NainCabulimo75493630
    16Gaspar Sarmento da CruzSecretario SucoCaibuilimo75741945
    17Emilia da SilvaAdministração SucoLaclolema75486218
    18Evalina Pereira FernandesFinancas SucoQuirilelo78347461
    19Sergio de Fatima PereiraAsaun SosialCamalehohoru75173140

    F. Patrimonio Suku Dato

      Tabela – 6: Patrimonio Suco Dato Mak hanesan tuir mai ne’e

      No Inventario SucoKondisaunKuanti dadeFontes/Mai HusiMarca
      DiakAat
       Telivisaun   Minesterio Estatal 
       Parabola   Minesterio Estatal 
       Inventer   Minesterio Estatal 
       Motor Xefe Suco  2Minesterio Estatal 
       Kadeira  10Sosa husi Suco 
       Kadeira  70Sosa husi Suco 
       Mesa Naton  4Sosa husi Suco 
       Mesa  4Sosa husi Suco 
       Kumputador  1Husi NGO Info Timor 
       CPU  1Husi NGO Info Timor 
       Printer  1Sosa husi suco 
       Kumputar  2Husi NGO Belun 
       CPU  1Husi NGO Belun 
       Printer  2Sosa husi Suco 
       Kadeira Ai  4Sosa husi Suco 
        Mesa Naruk  4Sosa husi Suco 
       Kumputador  1Minesterio EstatalDELL
       Printer  1Minesterio EstatalHp
       Sound Sistem   Sosa husi suco 
       Armari Besi  2Sosa husi suco 
       Komputador  2Minesterio EstatalHp

      G. Oficial Apoio Suco no nia kompetensia sira

      1. Sekretario Suco
      • Halo planu servisu ba tinan ida nian
      • Arquivu karta sai, tama no iha realtoriu atividades suku nian
      • Prince livru 18
      • Akompanha ofisial financas hodi halo levantamentu osan subvensaun publiku iha banku
      • Halo kontrola ba ofisiais tutela
      • Organiza reniau ordinariu no extra ordinariu konselhu suku
      • Prepara relatoria atividades semanal

      2. Financas Suco

      • Iha planu servisu ba tinan ida nian
      • Halo jestaun operasional
      • Halo relatoriu ezekusaun orsamentu suku
      • Relatoriu atividades Semanal

      3. Administrasaun Suco

      • Iha planu servisu ba tinan ida nian
      • Aktualiza fulan-fulan informasaun iha sistema SIIGSA
      • Garante sede suku funsiona tuir orariu servisu ne’ebe vigoraAktualiza fulan-fulan monografia no
      • demografiaPrepara agenda no menutas ba enkontru konselhu suku
      • Realtoriu atividades semanal

      4. Asuntus Sosiais

      • Iha planu servisu ba tinan ida nian
      • Implementasaun atividades sosializasaun iha area kultura,ekonomia,politika,ambiente no desportu komunitaria
      • Apoiu ba atividades Sensibilizasaun prevensaun moras; Dengue, Kolera, Diarea,Malaria, HIV-AIDS no Tuberkolozia
      • Servisu hamutuk ho admiistrasaun estadu iha asaun kuda ai-oan
      • Halao asaun rezensiamentu agrikola, no pekuaria iha suku ho koordenasaun servisu ho administrasaun lokal
      • Komunika ba entidade kompetente kona ba problema ambiental ne’ebe iha area erosaun, no tesi ai
      • Prepara planu ba mediasaun husi disputa no komflitu entre ema, familia, no aldeia
      • Fo atendementu ba komunidade ligadu ho pagamentu subsidiu ba ferik no katus, nst
      • Relatoriu atividades semanal

      II. KULTURA NO UMA LISAN SUKU DATO

      A. Lala’ok  Kultura Suco Dato

      Populasaun Suco Dato kaer metin  prinsipiu no valores kultura moris nian tuir tradisaun no lisan ne’ebé hari desde tempu beiala sira nian. Suco Dato adopta kultura patrilinear hanesan hafolin feto ou fo belis e feto sei husik nia inan aman ba hela hamutuk ho mane, lalaok seluk mak hanesan mane foun sei fo karau ida hodi selu favor ba inan aman iha lia mate no koremetan, husi parte uma mane sei lori fahi ida (bare) ho tais ida hanesan sinal ida nudar uma mane no Mane foun. Populasaun suco Dato mos hala’o Actividade tradisaun kultura nian hanesan Sau-Batar (han batar), Koremetan, Berlaquiado (hafolin feto), Inagurasaun Umalisan,Tara Bandu no Finado(loron Matebian)

      Suku Dato hamutuk ho nia Estrutura Konselho Suku, estabelese ona Lei Tara Bandu Suku nian hodi hatan ba Problema sosial sira ne’ebé mosu iha Suku laran. Iha lei tara bandu ne’e mos, regula kona bá hahalok ka atitude individu Suku Dato, inklui Suku vijiñu sira  kumpri, mos lei tara bandu nian hodi respeita ema no respeita natureza. Iha lei tara bandu ne’e, tau mos ho nia multa sira tuir tradisaun suku nian ba komunidade ne’ebé kontra bandu sei hetan sansaun tuir regulamentu lei tara bandu nian no kuda metin kultura respeita malu ne’ebé ejiste ona hahu husi ita nie beiala sira.

      Tabela – 7: Uma Lisan

      B. Uma Lisan Iha Suku Dato Tuir Aldeia.

        NoAldeiaNaran Uma Lisan
        ICaibulimo1Mauleki mau laho14Goulolo
        2Asbili Manloe-Simau Bermanus15Asleku Maupelu
        3Lakadou Halibere16Haduru Bermeta
        4Bersari leobala17Suai Camanasa
        5Asteti Raebloi18Portugal
        6Kolibere Mausaka19Berhun Baucoli
        7Asudati Laku Dato20Durbasa
        8Bersama Mausama21Luca Viqueque Loro liurai
        9Berteti Raemanus22Servete Antoni
        10 Banirlema Halaku Manleu  
        11Hatuqesi Lelosae  
        12Haduru Bermeta  
        13Manbuti Mansai  

        NoAldeiaNaran Uma Lisan
        IIPuquelara1Serbeti Antoni7Simau Bermanus
        2Hatuqesi Lelosae8Bili besi bili manu
        3Asudati Lakudato9Besmanu Saimanu
        4Lerek bai Mankoli10Datokari Maubere
        5Dato lelobere11Koli Bere Mausaka
        6Mauleki Maulaho12Kulabu Marubi
        NoAldeiaNaran Uma Lisan
        IIICamalelara1Mape Talo Mali14Manutasi
        2Watel Geon15Cornel
        3Kimisa Kamalemarae16Deubulot
        4Maugatal17Lauhou
        5Likigatal18Balimau
        6Lekibere manbaris padarua19Asudati Laku Dato
        7Belegatal Pujil20Dashun Kaileba
        8Lep Deumasal21Hatuquesi Lelodu
        9Mandoki22Manmeta Matema
        10Asagatal23Leorapil
        11Besi Meta Lakamone24Atokbein
        12Boru25Lonai
        13Laktos26Raeubu
        NoAldeiaNaran Uma Lisan
        IVQuirilelo1Rae Ubu
        2Kleshou
        3Crae Leki Berkoli
        4Hatkesi Mau Meta Maklao
        5Bersama Mausama
        6Hatukesi Sera Hunu Krae Sama
        7Hatukesi Lelo Du
        8Boru
        NoAldeiaNaran Uma Lisan
        VLebuhei1Major Leir14Asleku Maupelu
        2Dasun Kaileba15Dirmegi
        3Portugal16Leocopa
        4Dasimau Kleshou17Lauhou
        5Moneslaku18Raimea
        6Hatuquesi Lelosae19Kleshou Mantasi
        7Asudati Lakudato20Maumegi Maublaho
        8Layun Tai21Padaluli
        9Maruku masabu2Raeubu
        10Boru23Dato
        11Bilibau24Banirlema
        12Lisober25Kleshou Lelo saka
        13 26 
        NoAldeiaNaran Uma Lisan
        VILeopa1Kabasa Marebo5Bisilau Baulelo
        2Dasun Kaileba6Manepat
        3Selvestre Antonio7Manehat Tahakae
        4Lelrek Bai Mankoli8Sika Bidau
        9Lakdou Halibere18Besi Meta Lakamone
        10Asteti Raebloi19Dasihunu Kaileba soa lagana
        11Kolibere Mausaka20Simao Bermanos
        12Asudati Lakudato22Lisabura
        13Maumegi Maublaho23Lakamali Berkrae
        14Tahamao Beisolo  
        15Lelantina  
        16Bunga Bali  
        17Leki Asu Asu Laka/Kahetar  
        NOALDEIANARAN UMA LISA
        VIIHECAR1Berbesi Laukala (Mayor)
        2Berbesi Laukala (Soa Dato)
        3Berbesi Laukala (Kabroda)
        4Meta Bere Makedesa
        5Kolibere Mausaka
        NOALDEIANARAN UMA LISA
        VIIILISA-IKO1Tahamao Beisolo (Ruku o Nau)
        2Tahamao Beisolo (Soa oPada)
        3Asleku Maupelu
        4Bersari loebala Maumeta Maukali
        5Berbesi Laukala (Kabroda )
        6Silvestre Antoni
        7Berteti Raemanus Bersri loebala
        NOALDEIA NARAN UMA LISA
        IXLACLOLEMA1Asu Dati Laku Dato5Maukuku Maubruma
        2Asteti Raebloi6Maukuku Hundalu
        3Maumegi Maublaho7Taris lae Lequiaris
        4Bereana Bersari8Leto Bere Largera
        9Quiniqui Bosahatu30Leonai Ure
        10Metalau Tetimao31Mauruku Kaiana
        11Asu Metan32Hahi Kopose
        12Besibau Bausiri33Hahi Mea
        13Hatuquesi Lelosae34Lisa Bura
        14Kimisa Kamalemarae35Mauruku Mausabu
        15Atalelo Lakamale Mauhua36Craeleki Berkoli
        16Laksoi37Kahaer Takamata
        17Besiana38Leo Saun
        18Karhili Manloe39Kolkai Soalagana
        19Lekibere Manbaris40Lekeru Mantala
        20Kolibere Mausaka41Qeurae
        21Berek42Tani
        22Rombele Maubete43Boebesi Besitiga
        23Dasihunu Kaileba Soalagana44Liaruka Sanaka
        24Lakabere Beremau45Malerek
        35Adcabe46Tai Guru
        26Lakamali Berkrae47Raeubu
        27Lequeku Padarua48Manmeta Matema
        28Asleku Maupelu49Mauleki Maulaho
        29Lekiasu Asulaka50Susgagus Patete
        NOALDEIANARAN UMA LISA
        XCAMALEHOHORU Maukaso Bermau9Dasun Kaileba
         Rumbia Lelakai10Kadua Mauklao
         Asteti Maupelu11Umasurat
         Asteti Raebloi12Kulabu Marubi
         Maumegi Maublaho13Besiama
         Letobere Largera14Lisabura
         Asudati Lakudato  
         Lekibere Manbaris  

        c. Fatin Historiku Suku Dato

        1. Hotel Tokodede ( toku “hase’e” no dede “hameno”)
        • Hotel tokodede hanesan edefisiu historiku ida iha likisa ne’ebe mak fo naran Tokodede ne’ebe referencia ba lian lokal ne’ebe dominnate iha munisipiu Liquica
        • Origim no Historia Hotel Tokodede

        Konstruksaun, Hotel ne’e konstrui  entre iha tinan 1930-1950

        Funsaun Prinsipal, hotel ne’e iha tempu kolonial nian  uza husi governu kolonial portugues hanesan fatin ba diskansa nian wanihira sira vizita Munisipiu Liquica

        Agora, Hotel ne’e la funsiona no sai hanesan patremonia igreija Katolik Paroquia Sao Joao de Brito likisa hodi atende deit ba atividades relijiozo treinamentu no enkontru sira

        Importancia Kultural hotel tokodede reprenzenta parte importante  husi istoria kolonial no rezistencia timor leste, hotel ne’e mos fo testamunha  ba tempu ne’ebe liu ba no oinsa ita atu prezerva no kuidadu to iha futuru

        2. Iha suku Dato religiaun nebe mak ejiste mak hanesan Katoliku =99,4%, Protestante = 0,3%, Muslumanu = 0,2%, Budismu  = 0,1% .

          igreja (iha tempu kolonial rai nee foho oan ida hanesan karau timur ida sarani iha Liquica hamrik hotu hodi atiru rai ne sai tetuk hodi hari Igreja

          • Esistencia Igreija Sao Joao de Brito Liquica hahu husi Capela  pre kolonial antigu ne’ebe konstrui iha tinan 1946 husi kolonial portugues no iha tinan 1967 transporma fali hodi hari’i igreija
          • Iha data 5-6 Abril 1999 ants referendum komunidade barak ba subar iha ne’eba  no akontesementu masakre boot ne’ebe hamate ema lubun boot iha momentu ne’eba

          3. Residensia do Adminisrtador  (residensi bupati hahu husi tempu portugues)

          • Esistencia ba residencia do administrador antigu likisa hari no konstrui antes tinan 1910
          • uza ba  sede do administrador tempo kolonial no tempu okupasaun indonezia uza ba kediaman bupati Liquica no iha tempu ukun an uza ba residencia Prezidente Autoridade munisipal Liquica

          4. Sede de Administrador

          • Iha tempu Kolonial Portugues sede administrador mak henesan fatin servisu administador Kolonial portugues  ne’ebe hari iha tinan 1938  no sai hanesan centro/ headquarters ba servisu administrativu no  funsionamentu hotu
          • Iha Okupasaun Indonesia , iha okupasaun indonesia fatin ida ne’e dahuluk hanesan kantror Camat kecamatan Liquica no transforam fali ba gedung DPRD tingka II kabupaten Liquica to’o mai iha 1999
          • Iha tempu UNAMET no UNTAET uza ba Administrasaun Transitoria 2000-2023
          • Depois restaura tiha indepencia fatin ida ne’e uza ba servisu Administrasaun postu administrativu Liquica Villa no ikus mai transforma ba servisu CCLN Munisipiu Liquica to’o agora 2025

          5. Eskritoriu do sub sekretariu do administrador Kolonial Portugues

          • Eskritoriu ida ne’e hari iha 1938 ne’ebe uza ba atividades servisu sekretariu administrador kolonial portugues
          • Iha akupasaun idonesia 1975-1999 uza ba eskritoriu KODIM  yonif 1638
          • Iha tempu ukun an  uza ba eskritoriu servisu Obras Publika no agora uza ba militar postu destakamentu FFDTL

          Eskola Munisipal Liquica

          • Eskola Munisipal mak hensan eskola dahuluk ne’ebe hari’i husi Kolonial protugues iha tinan 1910 eskola ida ne’e atu fornese ba timor oan ne’ebe atu eskola  iha tempu ne’eba
          • Iha tempu okupasaun indonesia eskola refere halo mudansa ba fali ba fatin Komite olahraga Nasional indonesia (KONI) hahu mais ou menus iha tinan 1980 to’o mai iha 1999
          • Iha tempu ukun an dahuluk sai hanesan Centru Juventude Liquica iha tinan 2002-2012 no kontinua hetan komfiasan husi organizaun Potensial Munisipiu Liquica OEFADEL to’o agora 2025

          6. Merkadu Munisipais

          • Merkadu munisipais protugues ne’ebe hari’i husi Kolonial portugues iha 1930, merkadu refere halo tiha konstruksaun  maibe la finaliza tamba ho situasaun funu mundial II, konstruksaun ba mekadu munisipal ne’e la kontinua to’o agora
          • Iha tempu okupasaun indonesia 1979-1999 fatin refere sorin militar indoensia uza ba hela fatin hodi hela no servisu iha Munisipiu Liquica
          • Iha tempu ukun an to’o mai iha 2024 fatin refere abandonadu hela, komunidade uza ba atividades agrikultura no sst, iha tinan ida ne’e 2025 servisu Kadastrais munisipiu Liquica koopera servisu ho banku Nasional timor leste BNCTL sucursal Liquica hodi konstrui fali edifiu ba Banku BNCTL sukursal Liquica

          D. Fatin Lulik Sira

          1. Tihalau Kaimegi (Nunturi)

          Iha tempu neba iha avo mane nain hitu sai husi rai nee iha loron ida sira taa au fuik hodi halo au dora hodi kuru be’e  sira fera au ne’e hetan fahi ina ida. Iha loron ida sira ba lere toos sira fila mai uma hahan prontu hotu ona sira husu malu se mak tein hahan ne ba ita. Loron tuir mai avo mane ida la ba lere toos nia iha uma hodi hafuu se mak prepara hahan sira nee teki teki nia hakfodak hare ba fahi oan nee nakfilak tiha ba feto ida .

          2. Be’e lulik Guilo Mata Buta ( iha ema mate,mate nee nia klamar sei liu husi neeba hodi haris)

          3. Goutali Armadi (hanesan odamatan boot ba ema mate  nia klamar hodi hein roo ba tasi sorin (naba

          buti taa sere naki tasi sae pro)


          III. PROGRESU NO DEZEMVOLVIMENTU SUCO

          A. Dezemvolvimentu Edukasaun Fiziku  Suco Dato

          a. Area Educasaun

                          I. Pre-Escolar

          1.   Pre-Esc.S Ter. Men. Jesus (Madre PRR)

          2. Pre-Escolar Fedaros

           3. Pre-Escolar Puquelara

          4.   Pre-Escolar Mauboque

          5.   Pre-Escolar Leopa

          6.   Pre Escolar Santo Arturo (Madre Park Kamalehohoru)

          7.   Pre-Escolar Laclolema (Feto Hitu)

          8.   Pre-Eskolar Alves

          9.   Pre-Eskolar Cafe Liquic

                          II. Encino Basico

          1. Eskola Basica 1 Santo Alturo (Madre Park Kamalehohoru)
          2. Escola  Basica  Central 1,2 ,3 Liquiça
          3. Escola  Basica filial  1,2 Mauboque
          4. Escola  Basica 3 SJB Liquiça
          5. Escola  Basica 1,2 Caboilimo
          6. Escola  Basica 1,2 Laclo
          7. Escola Basica 1.2..3 Cafe Liquica

          III. Encino Secundaria

          1. Escola Secundario Publico No 1 Liquiça
          2. Escola Secundaria São João De Brito Liquiça
          3. Escola Secundaria Cafe Liquica

          Tabela – 8: Dadus Edukasaun tuir periode

          1. Tabela  : Total Escola Infantil/ Pre-Escolar iha Suco Dato

          ……….

          © 2026 Administração Município de Liquiçá