INTRODUSAUN

Conselho do Suco Periode 2023-2030 simu posse iha dia, 28 de Novembro de 2023 iha Campão Paroquia São João de Brito de Liquiçá, Posto Administrativo  Liquiçá Município de Liquiçá hodi kumpri ba mandato tinan hitu (7) nian ne’ebe Povo Suco Darulete fo fiar liu husi eleição comunitaria iha suco, ho esperança povo nian katak ita hotu – hotu servico hamutuk hodi lori dezenvolvimento besik ba povu liu husi planu sira ne’ebe tau ona iha visão no misão chefe do suco nian  hodi halo mudança ba Suco Darolete tuir tempo nebe iha.

Conselho do Suco ne’ebe simu ona posse ka responsabilidade hanesan liman ain ba estado RDTL nian iha baze consegue realiza ona plano balun ne’ebe tau ona iha misão no visão, maske labarak maibe komesa la’o ona neneik no ba beibeik tuir tempo nune’e mos consegue resolve ona komunidade nia presiza ka halerik sira durante ne’e liu husi programa estado nian no programa nebe chefe suco ho conselo inklui funcionarios kria iha suco.

Objetivo husi Profile ida ne’e, hanesan mata dalan ou guia ida hodi halo ação anual no dezenvolve liu husi profile Suco. No sei acomula mos Dezenvolvimento sira husi parte sira hanesan, Educação, Saúde, Agricultura, relijiojo, infrastrutura basicas no seluk tan ne’ebe eziste iha Suco Darolete, sei acumula hotu iha profile suco ne’e.

“Suku Darulete sai komunidade ne’ebé unidu, respeita malu, prósperu no sustentavel, ne’ebé preserva kultura, hadia moris povu nian, no aproveita poténsia nebe iha  hodi halo futuru suco nian diak liu tan.

  1. Hametin Unidade iha  Komunidade nia le’et – Fo prioridade ba harmonia, solidariedade, no ajuda malu entre comunidade sira.
  2. Preserva Kultura no fatin Lulik – Proteje fatin lulik, lia adat, no tradisaun hanesan identidáde lokal.
  3. Dezenvolve Ekonomia Sustentavel – Aproveita poténsia agrikultura, hortikultura, no turizmu comunitaria hodi aumenta rendemento familia.
  4. Promove Edukasaun no Formasaun Juventude – Fo prioridade ba kbiit moris no    lideransa ba futuru.
  5. Proteje Ambiente no Naturais – Harii moris ne’ebé respeita rai, ai, no bee hodi garante sustenta ba tinan naruk.
  6. Halo Parceria Estratéjiku – Hametin kolaborasaun ho governu, ONG, no parceiro dezenvolvimentu atu ajuda hadia infrastruturasaun no servisu komunidade.

Programa sira ne’ebe implementa ona iha Suco Darolete iha parte fisico no non fisico iha parte oi-oin hanesan: Economia, Sosial, Educação, Saúde, Reccursos naturais, Recursos humanos, Agricultura, NGO no Infrastrutura Obras Público maibe Povo nafatin halerik. Ho nune’e profile ne’e nu’udar parte integrado ida no referência ba parte hotu hodi konhese situação no condição tomak Suco ni’an no kria comunicação, coordenação, coperação no confiança (C4) ba malu ho Autoridade Comunitaária hodi hare ba dezenvolvimento integrado Suco Drolete ni’an.

Suco Darulete rasik mos koñesidu ho plantasaun kafe,  Derok no ai fuan sira seluk ho tipo oi oin tan ne’e Suku Darulete hadulas mos ho kafe oi oin hanesan kafe arabica, ragusta no cafe lihubere Derok no ai fuan oi-oin, alem de ai fuan iha mos modo tahan ho tipo oi oin. No ho produto lokal sira ne’e mak tulun mos ami nia komunidade sira ne’ebe moris hanesan agricultor hodi buka netik rendimento husi produto lokal sira ne’ebe sira iha hodi sustenta sira nia necesidade uma laran/ familia nian. No komunidade iha Suco ne’e rasik ho percentagem ne’ebe bo’ot maka moris nudar vida agricultor no minoria mk moris hanesan funcionario Público.

Suco Darolete Iha tempo kolonial Portugues, existe mos fatin istoriku ho naran “Markasaun “ fatin ne’e lokaliza iha aldeia Lebu-Ae, fatin ne’e maka konsentra Malae/Tropas Australia sira no tropas sira husi Japaun hodi halo funu entre Australia no Japaun iha segundo guerra mundial. Suku Darulete iha Escola antiga ne’ebe hari husi Governção Português, ho naran Escola Primária Darolete ne’ebe lokaliza iha Aldeia Lebu-Ae. No Escola refere mos sei nafain utiliza to’o ohin loron hodi hala’o ensino de aprendizazem ba labarik Ensino Básico 1º Ciclo sira.

  1. SUKU DARULETE

Suku Darulete lokaliza iha Posto Administrativu Liquiçá Villa Municipiu de Liquiçá. Gograficamente Suku ne’ebe ki’ik ho nia luan area 7.75 km2. No Suku Darulete kompostu husi  Aldeia ha’at (4) mak hanesan: Aldeia Lebu-Ae, Kaileli, Manupatia, no Carulema, distância Suku Darulete do’ok husi Postu Liquica Vila mais ou menus 19 Km2  husi Suku ba Postu no Municipio.

Husi  total populasaun ne’ebe mak  iha suku Darulete maioria hala’o moris ho vida agricultor no balun mos nudar negociante, Kondutor, Badaen, no balun hanesan funsionariu publiko, trabalhadores iha kompanhia no empreza privada sira ne’ebe iha Postu Liquica Vila no balun hanesan mos trabalhadores iha Corea no Australia no balun mos buka moris iha kapital Dili no municipiu seluk.

Hare ba realidade moris komunidade nian iha area izoladu hanesan, aldeias sira ne’ebe depende liu ba produtu lokal ne’ebe Suku ne’e iha maibe seidauk fo resultadu ne’ebe diak hodi fo lucro ne’ebe bo’ot ba komunidade hodi sustenta nesesidade moris ba familia nian. Ho produto lokal ne’ebe komunidade kada aldeia iha ho produto oi oin maibe ho desafios balun mak sira nafatin halerik ba folin sasan hodi ba kompete iha nivel merkado mak seidauk hetan atenção maximo husi governo liu husi gestão mercado nian kona  ba folin sasan iha mercado. Ho problema sira ne’e hotu dala barak produto lokal ne’ebe komunidade sira iha hodi lori ba mercado maibe lucro ne’ebe hetan la suficiente atu resolve ba necesidades família nian. Ida nee hatudu katak governo seidauk tau atensaun maximo ba precupasaun povu nian iha baze

Geograficamente, iha Suku Darulete iha mos area risku ba desastre naturais ne’ebe sempre acontece bainhira iha tempo udan anin, iha aldeia balun enfrenta dezastre hanesan: rai monu ka rai halai, anin sobu uma no estraga mos produto lokal sira no fo mos risku ba movimentasaun komunidade nian, realidade ne’ebe hatudu hanesan estrada husi diresaun sede Suku Darulete liga  ba aldeias sira no liga ba Suku vizinho sira dificulta tebes movimentasaun transporte no komunidade ni’an husi Suku ba aldeias no husi Suku ba Suku vizinho sira liu – liu comunidade labele lori sira nia naha ba mercado iha tempo udan.

ISTORIA, ETIMOLOGIA NO ORIGEM SUKU DARULETE

Naran Darulete mai husi lia fuan tokodede  Daru no leten no signifikado prório ba naran Suku ne’e nian ho versaun rua mak hanesan :

 Haktuir historia husi Lia nain sira mak hanesan:

1. Lorenco dos Santos eis chefe do Suku primeiro iha tempo Indonesia nian (mate bian ona),

2. Sr. Guilherme Martins hanesan lia nain uma lisan Banirlema uma Lautuge no

3. Sr. Manuel Lemus hanesan lia nain uma lisan Dirana.

 Haktuir historia katak, Suku Darulete ho nia naran rasik ka naran origem rua antes naran Darulete ne’e iha naran origem ne’e maka “Caileli ho Leburessi’ Ikus mai nakfila ba “Darulete” husi negociante Darulete oan sira ne’ebe lori derok ba fa’an iha Liquica. Liu husi produto lokal “Derok” ne’e maka maluk sira iha rai tetuk Liquica  sempre hase’e katak derok mai husi leten ka “derok leten” iha lian Tetun, no iha lian tokodede dehan Daru leten  to’o ikus mai toman ho naran Darulete hodi tau tiha ba naran Suku nian.

Haktuir husi lia nain Suku Darulete nune’e mos lia nain uma lisan Banirlema uma sigat haktuir katak Suku Darulete nia naran maka Darulete laiha tan naran seluk.

No Suku Darulete iha tempo Português existe aldeia ka kapita hamutuk lima (5) mak hanesan: Aldeia/capita : Lebu-Ae, Caileli, Manupatia, Carolema no Quirilelo. No iha fali tempo okupasaun Indonesia nian Suku Darulete existe deit Aldeia/kampung 4 mak hanesan Aldeia : Lebu-Ae, Caileli, Manupatia no Carolema. aldeia Quirilelo hola parte fali ba Suku Dato iha tempo okupasaun Indonesia nian to’o ohin loron tanba kwensikwensi husi historia moruk iha tempo kotuk luta ba ukun rasik’an nian.

Suku Darulete hamrik tradisionalmente ho nia ekipa soldadu nebe kuinesido ho soldadu  manu fulun nebe komposto husi Capitao, tamborista, alferis no soldado.

Primeiro capitao geral iha tempo Portugues maka saudozo

Afonso dos Santos, Aco Meta no tuir fali maka

Cipriano dos Santos – iha tempo Indonesia no tempo ukun’an

Reinaldo Baltizar – iha tempo ukun’an

Orlando dos Santos Mau Terca – iha tempo ukun’an

Fernado de Araujo da Silva – iha tempo ukun’an

Tabela.  NARAN MORADOR APOIO SUKU DARULETE

NaranPozisão
1Orlando dos Santos Mau-TerçaCapitão I
2Fernando de Araújo da SilvaCapitão II
3Florindo dos SantosTamborista
4Agustinho GaluchoAlferis
5Cezar dos Santos Mau-LacuSoldado
6Mario GonsalvesSoldado
7Ezaquiel P. dos SantosSoldado
8José da SilvaSoldado
9Manuel SoaresSoldado
10Domingos GustavoSoldado
11Felisberto dos SantosSoldado
12Orlando dos SantosSoldado
13Paul Maria dos SantosSoldado
14Rodolfo MarçalSoldado
15Augusto de Jesus XavierSoldado
16Almeida da SilvaSoldado
17Domingos dos SantosSoldado
18Saturlino Dos SantosSoldado
19 Soldado
20Manuel SoaresSoldado

Suku Darulete mos iha nia Baliza sira ne’ebe tradicionalmente hatur nanis ona husi beiala ukun nain sira nebe hari’i no ukun ona Suku ida ne’e (Suku Darulete) liu husi ukun ho bando iha fatin nebe sempre temi iha ita nia bando sira mak hanesan disi tabi tou tabi ho Suku vizinho sira.

Nune’e mos Suku Darulete nia historia tara bando nian haktuir husi lia nain Manuel lemos no Guilherme martins katak ta’a ema nain rua maka hodi tara ba horok hodi bolu bando iha Suku ne’e.

Suku Darulete nia kontribuisaun ba ukun rasik-an hahu husi tinan 1975 – 1999.

Darulete nia historia hahu husi funu entre maun alin sira ne’ebe hanoin la hanesan iha partido uniao democratica de Timorense (UDT) ho maun alin sira ne’ebe iha Partidu frente revolusionaria timor Leste independente (FRETILIN) hahu husi 11 de agosto 1975 hodi hamate saudozu nain rua mak hanesan saudozo Mau-Mano ho Saudozu Laku Sai no tesi kotu sira nia Kakorok iha kedas fatin nune’e mos kaer nain ida ho naran Jaoquin Asu te husi Darulete hodi ba oho iha Fazenda iha 11 de agosto 1975 alem de hamate nain rua hakanek mos nain  ida ho bala musan mak, Sr. Carlos Vicente de Sousa (matebian ona) no Sr. Evaristo da silva  hetan tiru maibe la kona.

 Antes companhia estrela hamrik iha Darulete

Ema ne’ebe hamosu iniciativa hodi orienta força/Eks tropas portugues sira hodi ba foti kilat iha Aileu maka saudozo Roberto dos Santos “Nai Meta”. No Sira nebe ba foti kilat maka hanesan: Abilio dos Santos Reis, Baltazar, João Barreto “ Teki Liras” , Lorenço Marques “ Biti Lulu” , Fernando de Jesus “ Anin Fuik”, Domingos, Paulo Fatima Alves, “ Sacoli” ho Celestino Martins.

Depois de Kilat sira ne’e mai to’o iha Darulete ema primeiro ne’ebe komanda maka Domingos Lobato hamutuk ho saudozo Roberto dos Santos “Nai Meta” maka sai hanesan comandante operasaun hodi tau kompanhia iha saudozu Roberto dos Santos “ Nai Buti” nia uma – Lebu agora sei iha, hodi halo operasaun ba iha Fazenda no to’o ba iha loes iha operasaun ne’e saudozu celestino mate kedas iha fatin.

Iha tinan 1975 depois de Companhia ESTRELA hamrik ema primeiro ne’ebe sai komandante maka, Sr. Armindo Martins “Lulik’ no sr. Jacinto ‘Aimanas’ maka segundo comandante to’o sr. Felisberto Martins Berek to’o mai iha Darulete maka hatudu fali Sr. Felisberto Martins maka sai fali primeiro Comandante no Sr. Armindo Martins maka sai segundo comandante hodi organiza forca sira iha kompanhia estrela hodi fo apoio forca ba halo operasaun iha Nasuta, Leorema, Liquisa/ Tibar, Ermera/Tokoluli, Seloi Aileu No Taltabi. forca balun mos hetan kanek no mate iha operasaun sira ne’e. No wainhira asalta husi bapa sira iha Taltabi Kanek ida maka Sr. Fernando dos Santos “ Laran Moras”.(mate bian ona).

Depois de bapa tama mai Timor antes mai Kutulau populasaun komesa namkari maka muda fali fatin konsentrasaun forca sira nian iha Companhia Estrela ba iha rezidencia Liu rai mau Loe nian iha Sigat no Pahata ulun

Iha tempo okupasaun indonezia ema ne’ebe sai hanesan autor ba luta ukun rasik’an husi suku ida ne’e ba iha reziaun maka hanesan sr. Calistro dos Santos “ Koliati” hanesan vise sekretario da regiao kuatro no sr. Felisberto Martins “ Berek” hanesan kolaborador reziaun kuatru, Saudozo Amadeu Dias Albino dos Santos “ Samalelo” hanesaan sekretariu sub reziaun. Agustino dos Santos “ Mauregas” hanesan Responsavel azipro sub-reziaun.

No iha Suku Darulete: Nurep primeiru maka maka Sr. Silvestre Martins loe Coli “ Bonaka koli Lemo Rai” no foti fali sr. Silvestre Martins ba segundo vise Secretariu da zona mak sr. Salvador dos Santos Mau Bere “ Teki Liras” mak sai fali hanesan nurep fitun mutin ho responsavel selcom sira maka hanesan: koltapi responsavel mak Sr. Raimundo Marques, Mareno responsavel mak Sr. Jose dos Santos “Moris Foun” , Birasagi responsavel mak Sr. Boaventura das Dores “ Limas” no Tunis responsavel mak Sr. Tarcisio dos Santos “ Teki Tunis”.

Ho akontecimentu sira ne’ebe akontese iha tempu okupasaun indonezia maka hanesan:

1. Acontecemento Goulete iha dia 04 de Abril de 1997 TNI ida mate no hadau kilat husi forsa Falintil ne’ebe lidera husi komandante Antonio Alves Correia “Hatoli” iha aldeia kaileli no ema nain 3 mak hetan kapturado husi forsa TNI iha momento neba.

2. Acontecemento Iha dia 30 de Julho 1997 Iha bet Robu hamate TNI pasukan 713 nain 3 nune’e mos forsa falintil nain ida mak mate ho naran Zilberto Menezes “ Blek” no kanek tolu mak hanesan : Mario “ Luku Besi” Ubu Ana no Dadulas. Lidera husi komandante Antonio Alves Coreia ‘Hatoli’. No ema sira ne’ebe kapturado iha momento neba hamutuk sanulu resin.

Suku Darulete lokaliza iha Postu Administrativu Liquica Vila Munisipiu de Liquica, ho ninia luan area geografica 7,75 km2 tuir dadus sensus uma kain 2010.

Tabela 1 : Populasaun Suku Darulete Tinan 2023 tuir tabela monografi

  Suku  Area Geografika  Total Familia  TotalTotal Populsaun
FM
Darulete7,75 Km2540111411762290

C. TOPOGRAFIKA

Suku Darulete localiza iha Foho ne’ebe a’as liu Suku ne’en (6) seluk iha Posto Liquiçá villa. Tamba ne’e Suku Darulete nia clima malirin no rico ho kalohan ne’ebe sempre hafutar Suku ne’e iha qualquer tempo. No iha parte lorosae besik ka liga kedas ho foho kutulau lolon iha Suku Leorema posto Bazartete no parte tasi mane ho loromonu hadulas ho mota nebe kuinesido ho naran mota ekapo no mota kotota.

D, DIVIZAUN FRONTEIRA

Divizaun fronteira Suku Darulete nian TRADICIONALMENTE hatur nanis ona husi beiala ukun nain sira nebe hari no ukun ona Suku ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:

Divizaun fronteira Suku Darulete nian TRADICIONALMENTE hatur nanis ona husi beiala ukun nain sira nebe hari no ukun ona Suku ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:

  • Parte lorosa’e baliza ho suku: Metagou no Leorema Posto Administrativo Bazartete liu husi rai maran
  • Parte Loromonu baliza ho suku: Acumanu, Leotela no Hatuquessi Posto Administrativu Liquica Vila liu mota no rai maran
  • Parte tasi feto baliza ho suku: Loidahar, Lukulai no inklui Dato postu Administrativo Liquica Vila liu husi rai maran
  • Parte tasi mane baliza ho suku Leorema Posto Administrativo Bazartete liu husi  mota

E. DIVIZAUN ALDEIAS

Suku Darulete fahe ba Aldeia lima iha tempo Português no aldeia  ha’at (4) iha tempo Indonesia to’o mai tempo transisaun untaet no tempo ukun rasik a’an, tamba aldeia Quirilelo hola parte ba iha Suku Dato no Suku Darulete hela ho Aldeia ha’at (4) to’o ohin loron mak hanesan Aldeia :

  • Lebu-Ae
  • Kaileli
  • Manupatia no
  • Karulema

Husi Aldeia ha’at (4) ne’ebe existe iha Suku Darulete, aldeia tolu (3) maka existe iha foho lolon hanesan aldeia Caileli, no aldeia Manupatia no aldeia Carolema no aldeia ida de’it maka localiza iha foho tutun hanesan mos aldeia ne’ebe dezenvolvimento la’o barak liu tamba construção Público barak maka la’o iha ne’eba hanesan: Sede Suku, Posto Saúde, Escola E.B.C, Pré-Escolar no Capela estasaun misionaria Nossa senhora do Carmo de Darulete.

Mudança climatico no dezastre naturais ne’ebe sempre mosu cada tinan, resulta rai monu, rai halai, ai-tohar, no anin sobu uma afeta ba população husi aldeia ha’at (4) ne’e iha area Suku Darulete.

Situasaun sira ne’e eziste cada tinan tanba ne’e lideranca Comunitária serviço hamutuk ho parte kompotente sira hodi aprezenta situasaun ne’e tuir relatorio husi membro conselho do Suku sira iha encontro Conselho do Suku cada fulan no encontro cada seis (6) meses ho parte hotu  ne’ebe existe iha Suku Darulete nune’e mos encontro geral tuir nesecidades hodi apresenta no discuti situação  sira ne’ebe comunidade hasoru no oinsa buka solução ba preocupação sira ne;e maka chefe do Suku relata ba parte relevante sira liu husi encontro mensal ho prezidente autoridade Municipio (PAM) no encontro iha posto ho Administrador posto administrativo Liquica Villa inklui parte relevantes sira hodi iha planu asaun anual nudar planu integrado hodi halo prevensaun no responde ba situasaun nebe comunidade infrenta liu – liu prolema sosial no dezastre naturais.

– Replantasaun

– Hadia estrada ba Suku no Aldeia sira

– Sosializasaun kona ba dezastre naturais no mudanca climatica

Tabela 2: Naran Xefe Suku no Xefe Aldeias Eleito tinan 2023-2030

NoNaranPozisaunObservasaun
1Afonso dos Santos FreitasXefe do Suku 
2Francisco MartinsXefe Aldeias Lebu-AeRe-Eleito
3Joanico Castro MarçalXefe Aldeia KaileliRe-Eleito
4Leonito GustavoXefe Aldeia Karulema 
5Martinho dos Santos MartinsXefe Aldeia ManupatiaRe-Eleito

II.        TOTAL POPULASAUN, DIALETU , KLIMA NO RELIGIAO

A. Total Populasaun

Total populsaun ne’ebe eziste iha suku Darulete bazeia ba resensiamentu uma kain tinan 2024 husi Aldeia ha’at (4) mak hanesan :

  • Total populasaun Suku Darulete 2.227
  • Total uma kain ka Xefe da Familia 492
  • Total populsaun (mane no feto)  no xefe da familia kada Aldeias hatudu iha tabela 3 tuir mai:

Tabela 3: Total populasaun no uma kain iha Suku Darulete tinan 2023-2024

  No        Aldeia  Total Familia                 Total  Total Populasaun
FM
1Lebu Ae124292269561
2Caileli140356309665
3Manupatia122270292562
4Karulema106216223439
Total4921.1341.0932.227

Observasaun: Suku Darulete mos existe população estranjeiro 4 ne’ebe hela iha Suku ne’e/ kaben ho komunidade iha Suku ne’e rasik.

B.        LIAN/DIALETU

Língua/lian sai hanesan meio ida atu halo komunikasaun entre ema ida ho ema seluk tuir ida idak nia dialetu lokal iha cada Suku no bairo sira. Iha Suku Darulete alem de dialetu lokal iha mos comunidade balun ne’ebe koalia mos liangua Nacional sira hanesan, Português no tetun, Maibe komunidade Suku Darulete uza liu dialetu lokal tolu mak hanesan : tokodede, Mambae no kemak, lian sira ne’e maka sai hanesan dialetu lokal ba komunidade Suku Darulete uza hodi halo komunikasaun lor-loron.

C.        KLIMA

Hare ba area Geografika Suku Darulete Suku ida ne,ebe iha foho tutun no a’as liu Suku ne’en (6) seluk iha posto administrativo Liquica villa tan ne’e ho klima ne’ebe malirin no sempre hafalun ho kalohan.

Husi fulan Novembro to’o fulan abril sempre akontece udan makaas ou kuinesido ho udan harai no dalaruma akontece anin boot, be’e/mota bo’ot no rai halai. No iha fulan ne’en ne’e nia laran comunidade sira aproveita udan ben hodi kuda ai horis, hamos batar du’ut, aifarina du’ut no silu batar.

Husi fulan maio to’o outobro akontece loron manas makaas halo ai horis sira liu – liu du’ut sira mate, be’e iha be’e matan sira ki’ik hotu. No iha fulan ne’en ne’e nia laran comunidade sira aproveita tempo hodi lere cafe du’ut, hamos aifarina du’ut no ku’u cafe hanesan cafe arabika no cafe ragusta nune’e mos comunidade sira lere no kuda to’os

D.        RELIGIÃO  

Iha Suku Darulete hare husi parte espritual nian  eziste religiao rua mak hanesan Catolico 98%,  no protestante 1,9%.  iha protestante fahe ba rua mak hanesan Evangelica de Deus no Xristo Marvilozo no Mulsumano 0,1%. No iha mos kapela/fatin orasaun tolu mak hanesan: Capela Estasaun Missionario Nossa Senhora do Carmo Darulete localiza iha aldeia Lebuae, ne’ebe pertence ba paroquia São João de Brito de Liquiaçá  dioceje Maliana ne’e husi parte katolico nian, no husi parte fiar protestante evangelica de Deus iha capela ida localiza iha aldeia Caileli no husi protestante Xristo Marvilosa mos iha capela ida localiza iha aldeia Lebuae. Maibe Suku Darulete nia populasaun maioria fiar ho religião Catolica.

Tuir dadus resenciamentu tinan 2024 hatudu resultadu registu ho total populasaun 2.227 habitantes, husi numeru ne’e hatudu katak populasaun Suku Darulete maioria fiar ho religiaun katolika ne’ebe kompostu husi Aldeia 4 ho total populasaun 2.188. No minoria husi populasaun ne’ebe fiar ho religiaun Protestente  ne’ebe existe iha aldeia 4 ho total populsaun 39 ho fiar Protestante mak hanesan, Protestante xristo Marvilosa no  Evangelika de Deus no balun mos sei fiar aninismu.

Tabela 4: Religião ho Leigus ne’ebe existe iha Suku Darulete Tinan 2024

NoAldeiaKatolikProtestanteBudaHinduMusulmanuAninismu
1Lebu-Ae54815000 
2Caileli64223000 
3Manupatia5590000 
4Karulema4391000 
TOTAL218839000 

Tuir table 4, ne’be hatudu iha leten katak iha aldeia ha’at nia laran só único aldeia Manupatia de’it mak nia população maioria ho fiar católico compara ho aldeia Lebuae, Caileli no Carolema. No tuir dadus ne’ebe iha hatudu katak 98% maka ho fiar Cristão Católico noa 2% mak fahe ba protestante Evangelica de Deus no xristo marvilosa

Hare husi dezenvolvimento parte espíritual no infrastrutura, husi parte Espíritual Cristão Católica nian. No Dartolete mos existe Capela Estação Missionário de Darulete eziste ho estrutura Centro to’o Bairo sira inclui doze Comições ne’ebe establece husi Amo Paroco Pe. Natalino Verdial. No existe mos categoriais tolu iha Capela Estação Missioário de Darulete mak hanesan: Movimento Renovação Karismático Katóliko (MRKK), aculitos no escutero.

Capela Estação Missioário Darulete, ne’ebe iha hela fase construção nia laran no nia prosesu hahu kedas husi 1994 no hatun fatuk ain dahuluk  husi Amo Bispo Dom Carlos Filipe Ximenes Belo no Amo Rafael dos Santos no para tia iha 1999 tamba funu ba ukun rasik a’an. No iha tinan  2012 kontinua fila fali ho comição ida lidera husi Sr.Felisberto Martins hodi hahu fila fali construsaun capela refere to’o mai tinan 2020 ho orsamento husi sarani Suku Darulete rasik no construsaun refere  para tia no Kontinua fila fali iha 2024 ho doze Comições Paroquia nian liu-liu parte infrastrutura centro no Bairo nian maibe serviço la la’o. Ho nune’e, iha tinan 2025, iha selebração Missa ba Cinzas nian, iha momento ne’eba kedas amo Paroquia Pe. Natalino, fo responsavel serviço igreja ni’an ba Chefe do Suku no Membro Conselho do Suku mak organiza, no Chefe do Suku mos marka kedas encontro geral iha dia, 22/04/2025 hodi fahe serviço tuir aldeia no serviço hahu uluk husi aldeia Manupatia no serviço kontinua la’o hodi constroi capela refere no capela ne’e rasik sei iha hela faze construsaun nia laran.

Tabela 5 : Fasilidade Infraestrutura ( Igreja, Kapela, Klinika).

AldeiasKatolikProtestanteBudaMozulmano
IgrejaKapelaKlinikaIgrejaKapelaMesquita
1Lebu-Ae111
2Caileli1
3Manupatia
4Carulema1
TOTAL012200

Tabela 6-Padre no madre ne’ebe moris iha Darulete

NoNaranPosiçãoFatin MorisHala’o kna’arOBS
1Pe. João F. MartinsPadreDaruleteIha Aileu 
2Madre Maria ManuelaMadre PRRDaruleteIndonesia – kalimantan 
3Estanislau M. dos SantosEx. FraterDarulete  
4Gil Vicente de SousaEx. FraterDarulete Mestre kontratado

Observasaun:

Dadus iha leten indika de’it relijiozu no relizioza iha Suku Darulete

Figura 1:  Kapela Estasaun Missionariu Darulete

Figura 2: Igreja Protestante Evangelica de Deus no Xristo Marvilosa

Husi parte protestante igreja Evangelica de Deus iha pastor ida no ajudante nune’e mos iha husi parte protestante igreja Xristo Marviloza mos eziste pastor no ajudante ida.

Kultura mak ita nia identidade, Suku Darulete mos kaer metin nafatin valores kulturaL nian hodi moris tuir tradisaun no lisan ne’ebe hari’i desde tempu bei ala sira nian. Hanesan hatais sira : Tais,lenco,caibauk,belak,mortel,keke,gili ho lia fuan diskursu husi lia nain sira simu no look bainaka nune’

Suku Darulete mos hala’o atividade Kultural ne’ebe hanesan mos Suku sira seluk mak hanesan:

a.         Sau batar/Han batar

Sau Batar hanesan atividade ne’ebe sempre hala’o kada tinan depois de comunidade sira colheta batar ne’ebe sira kuda iha sira nia to’os. Tuir kustume ne’ebe iha atividade sau batar hanesan actu de agradecimentu ba Nai Maromak liu Bei ala sira no natureza tanba resultadu ne’ebe sira hetan. Se wainhira katuas ka lia nain uma lisan ida seidauk hala’o atividade Sau batar maka  lia nain husi uma lisan ne’e seidauk bele han batar nurak/batar foun, inklui modo sira ne’ebe kuda iha to’os laran. Actividade ne’e halo kada tinan no halo uluk iha Suku nian mak hanesan halo iha: Manhatu no  pae luli(escola pre-escolar nia kotuk) depois maka katuas ka lia nain sira halo fali iha sira nia uma lisan ida – idak.

b.         Kore Metan

Koremetan ka deslutu hanesan atividade ida ne’ebe hala’o iha kada uma lisan ida-idak hanesan actu ida hodi hatudu katak faluk no oan kiak husi uma lisan ida ne’e hakoi ona mate ou selu ona kole inan – aman ka matebian sira nian liu husi actividades cultural nebe  faluk, oan kiak no familia mate  bian sira nian prepara hodi komvida familia uma, manefoun, maun alin no estado hodi sai sasin ba ba actividade refere.

c.         Barlaqueado/Hafolin Feto

Wainhira mane ida hakarak hola feto ida, nia sei hafolin feto ne’e liu husi barlaque ne’ebe feto ne’e nia inan aman husu.

Iha Suku Darulete ho  nia kultura ka kustume patrilineal ka kaben sai ( mane mak hafolin feto) hodi lori feto ba sai feto foun iha mane nia uma lisan.

d.         Uma lisan

Wainhira prosesu hari uma lisan ida remata maka sei kontinua halo inagurasaun ba uma lisan refere lia na’in ho mane sanulu husi uma lisan refere sei halibur maun alin, feto sa, umane, no jerasun hotu ne’ebe pertense ba uma lisan refere ho objetivo atu halibur jerasaun hotu husi uma lisan refere nian hodi konhese malu no simu mos bua ho malus husi uma lisan hanesan matak malirin ba jerasaun hotu. Tradição inagura uma lisan ne’e to’o ohin loron mos sei banati tuir nafatin husi jersaun sira cada uma lisan iha Suku Darulete.

Tabela 7 :LISTA REKOLLAMENTU UMA LISAN SIRA IHA SUKU DARULETE

MunicipioPostoAdministrativoSukuAldeiaNaran uma LisanTotal Uma Lisan
LiquicaLiquicaDaruleteKarulemaHaduru Bermeta2
LiquicaLiquicaDaruleteKarulemaRae Ubu3
LiquicaLiquicaDaruleteKarulemaHatukessi Lelodu2
LiquicaLiquicaDaruleteKarulemaMaumegi Mau Blaho4
LiquicaLiquicaDaruleteKarulemaMaumegi Fahada3
LiquicaLiquicaDaruleteKarulemaVoru1
LiquicaLiquicaDaruleteKarulemaRaemea1
LiquicaLiquicaDaruleteKarulemaPortugal Gustavo2
LiquicaLiquicaDaruleteKarulemaDirumegi1
LiquicaLiquicaDaruleteKarulemaAsu Dato Laku Dato1
LiquicaLiquicaDaruleteLebu_AeBanirlema4
LiquicaLiquicaDaruleteLebu-AeLukulai Maunalo1
LiquicaLiquicaDaruleteLebu_AeAtalelo2
LiquicaLiquicaDaruleteLebu_AeHatukessi Lelosa’e2
LiquicaLiquicaDaruleteLebu-AeMones lako1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliLebati Kaileli2
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliPortugal Galucho1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliDasi Huno Kaileba1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliLeokopa Dimegi1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliKoliati1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliGreo Osapa1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileleiRaepupur1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliMonito1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliDato1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliBanirlema1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliPoetete Berdato Leobesi1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliKimisa1
LiquicaLiquicaDaruleteKaileliRae Ubu Lelodu2
LiquicaLiquicaDaruleteManupatiaMaijor Lauhou1
LiquicaLiquicaDaruleteManupatiaDiruana1
LiquicaLiquicaDaruleteManupatiaKlesuhou2
LiquicaLiquicaDaruleteManupatiaMaubere1
LiquicaLiquicaDaruleteManupatiaLisabura1
LiquicaLiquicaDaruleteManupatiaLeokopa1
LiquicaLiquicaDaruleteManupatiaBeisama1
LiquicaLiquicaDaruleteManupatiaEmai1
LiquicaLiquicaDaruleteManupatiaMansoro1

figura 3 : Representante uma lisan iha Suku Darulete ( Uma lisan Banirlema)

Observasaun:Imagem ne’e husi uma lisan Manu buti – Banirlema hari tradicionalmente reprezenta uma lisan sira hotu iha Suku Darulete.

III.       ADMINISTRASAUN SUKU

Administrasaun Suku Funsiona ho lideransa Xefe Suku no apoio husi Konselhu do Suku hodi halao kna’ar baseia ba lei número 9/2016 no funcionários Suku halao kna’ar tuir kontrato nebe iha  hodi halo atendimento ba comunidade no buka solução ba problema social sira ne’ebe comunidade hasoru nune’e mos esforço ho meios oi-oin hodi organiza no administra povo no Suku ne’e no hakarak hafasil/hakbesik liu tan atendemento ba comunidade hodi halo mudança tuir tempo liu husi oportunidade ne’ebe iha hodi contribui ba dezenvolvimento iha Suku ne’e rasik iha mandato ne’e (2023 – 2030).

Figura 3: Imagem Xefe do Suku Eleito 2023-2030

  1. Biodata Xefe do Suku Darulete Periodu 2023-2030:

Naran                          : Afonso dos Santos Freitas

Fatin no Loron Moris  : Darulete, 06-04-1981

Sexo                            : Mane

Nu. Kartaun                : 000355252

Estadu Sivil                 : Kaben Na’in

Aman                          : Fernando dos Santos Soares

Inan                             ː Imaculada dos Santos Freitas

Hela Fatin                   : Darulete/ Lebu-Ae

Nu. Tlf.                       : +67077428451/ +6707633039


C.        LIURAI SIRA NEBE HARI NO UKUN SUKU DARULETE

Tuir historia liurai Suku sira ne’ebe ukun iha Suku Darulete hahu kedas husi tradisionalmente tempu antes portugues tama iha Timor to’o iha faze ukun rasik a’an.

 Hare iha tabela tuir mai nune’e mos antes portugues tama iha Timor Suku ne’e hamrik tradisionalmente lidera ka ukun husi uma lisan Hadoru Bermeta, Lauhou no Banirlema No iha tabela ne’e ami tau deit sira nebe  lia nain sira husi Darulete nian sempre  temi iha actividade seremonia kultural nian sira mak hanesan :

Tabela : Liurai, antes no depois Kolonial Português tama mai Timor

SukuNaran Xefe do SukuPeriuduOBSUma Lisan
1    DaruleteHalaku / Manleu      Tempu antes no depois de Português tama mai Timor  Banirlema
2Namrica  Poetete Feto foun Banirlema
3Boso Laku        Banirlema
4Mau Kuru  
5Manu Meta  
6Mau Loe/Jose Guerra19411975

Tabela : Xefe Suku Anterior Iha tempu Okupasaun Indonezia

SukuXefe do Suku EleituPeriuduOBS
1    DaruleteLorenço Alves Correia      Tempu Indonezia
2Carlos Vicente de Sousa  
3Agustinho dos Santos  
4Antoninho Galucho  
5Alberto Vidigal  

Tabela 12 : Xefe do Suku Anterior no Atual iha tempo transisaun UNTAET no UKUN’AN

SukuXefe do Suku EleituPerioduOBSUma lisan
1      DaruleteSalvador dos S. Mau-Bere  Transisaun untaet      Banirlema
2Alarico Marçal  Transisaun untaet
3    Napoleão dos Santos20062011 
20112016Re-Eleito
5Tarcisio dos Santos20162023 Rae Ubu
6Afonso dos S. Freitas20232030AtualBanirlema

a.         Lista Membrus konselho do Suku periodo 2023 – 2030

Membrus Konselho do suku kompostu husi Xefe do Suku no Membrus Konselho do suku ne’ebe hetan fiar husi povu ka eleitu husi povu.

Tabela : Lista Membros Conselho do Suku

NoNaranHabilitasaun LiteráriaPozisaunNo.Kartaun EleitorNo.Telefoni
1Afonso dos S. FreitasSecundáriaChefe do Suku00035525277428451
2Francisco MartinsPrimáriaChefe Aldeia Lebu-Ae035463875992628
3Joanico C. MarçalPre- SecundáriaChefe Aldeia Caileli0004197676044504
4Martinho dos S. MartinsPrimáriaChefe Ald.Manupatia0035487175328370
5Leonito GustavoPre- SecundáriaChefe Ald.Carulema0055071375798251
6António da SilvaPrimáriaDelegado Lebu-Ae0079680276845839
7Verónica da SilvaPrimáriaDelegada Lebu-Ae0024463676263133
8Adelino da ConceiçãoPrimáriaDelegado Caileli0035481175135364
9Felismina dos SantosSecundáriaDelegada Caileli00077647475541967
10Alarico G. MartinsSecundáriaDelegado Manupatia0035516675571524
11Celina Pinto de DeusSecundáriaDelegada Manupatia00070479475235782
12Filomeno J. GaluchoPrimáriaDelegado Carolema000355043 
13Adelina R. dos SantosSecundáriaDelegada Carolema0070438575279791
14Napoleão dos SantosSecundáriaLia Nain Suku0003549477436056
15Francisca FátimaSecundáriaRep. Jov. Feto00073834776856489
16Santiago M. Da CostaSecundáriaRep. Jov. Mane76292673

b.         Total membrus konselho do Suku Eleitu

Total membrus konselho Suku eleitu hamutuk 16 pessoas, ne’ebe kompostu husi; Xefe suku, Xefe Aldeias, Delegado/a, Lia nain Suku, Rep. Jov. Feto no mane exeptu Of. Secretariu Suku, Of. Finansas Suku, Of. Assuntu Sosial, Of. Administrasaun Suku. Administrasaun Suku sira ne’e  rekruta liu husi administrasaun Estatal. Total Membrus Konselho do suku hamutuk 16 pessoas.

D.        Orsamentu Suku

Suku ne’e rasik mos iha insentivu ba konselhu suku no funsionarios Suku liu Orsamentu Anual ne’ebe aloka mai Suku Darulete husi ministerio administrasaun estatal liu husi administrasaun municipio kompostu husi parte rua (2) mak hanesan:

a.         Fundus Administrasaun Suku/subsidiu operasionais

b.         Insentivu ba Konselhu Suku no funsionarios Suku/subsidiu fixo

a.         Fundus Administrasaun Suku Darulete

Fundus Administrasaun Suku Darulete kada fulan tolu (3) $ 525.00 no inclui mos manutenção ba Xefe Suku nia motor kada fulan tolu (3) $ 150.00 no total orsamento Anual ne’ebe aloka iha Suku Darulete hamutuk $ 2. 100.00. No osan refere sei uza ba nesesidade bazika iha Suku ne’e rasik hanesan: Sosa suratahan Mutin, Sosa Tinta komputador, Hadia motor no kombustivel ba Xefe Suku nia Motor, Konsumu ba enkontru, no atende mos nesesidade basiko sira seluk ne’ebe Suku presiza.

b.         Insentivu ba Konselhu Suku

Insentivu Membrus Konselhu Suku Darulete Anual ba Ano Fiskal 2023 ho valor Duzentos e sete Mil Novecentos Seissente Dolares Amerikanu ($ 207, 960.00) ho deskrisaun. Ho fundus refere Governu Aloka hodi selu Insentivu ba Xefe Suku, Xefe Aldeias, Delegado/a, Rep jove. Feto no Mane, No Ofisial Apoiu Suku nain ha’at (4): Alokasaun Suku Darulete nian bele hare iha Deskrisaun iha Tabela tuir mai:

Tabela : Alokasaun Insentivu Konselho Suku no Ofisial Apoiu Suku Darulete

DestinaTtlDescrisaunTotal MembrusTotal Osan MensalTotal suku TrimestralTotal Suku Anual
1Xefe Suku1Insentivu1$ 250.00$ 750.00$ 3.000
2Xefe Aldeias4Insentivu4$ 150.001.8000.00$ 7.200.00
3  Delegado/a  4  Insentivu  8$ 40.00 x 2$ 960.00  $ 3.920.00
$ 45.00 x 2$ 1.000.00
4  Joven feto/Mane  1  Insentivu  2$ 40.00 x 2$ 240.00  $ 980.00
 $ 45.00 x 2$ 250.00
5  Lia Nain  1  Insentivu  1$ 40.00 x 2$ 120.00  $ 490.00
$ 45 x 2$ 125.00
6  Senhas PrezensaSuku2Insentivu1$$ 25.00 x 2$ 50.00
7Aldeias4Insentivu4$$ 25.00 x 2$ 200.00
8    Ofisial SukuSekretariu Suku1Salario1$ 170.00$ 510.00$ 1.190.00
9Administrasaun1Salario1$ 150.00$ 450.00$ 1.050.00
10Sosial1Salario1$ 150.00$ 450.00$ 1.050.00
11Finanças1Salario1$ 150.00$ 450.00$ 1.050.00
Sub Total 1    $ 1.140.00$ 7.155.00$ 20.180.00
12  Operacional  1  1  $ 125.00$ 375.00$ 1.500.00
13Manutensaun11  $ 50.00$ 150.00$ 600.00
 Sub Total 2    $ 175.00$ 525.00$ 2.100.00
 Total= ttl 1 + ttl 2    $ 1.315.00$ 7.655.00$ 22.280.00

Obervasaun: Alokasaun fundus Insentivu Konselhu Suku no osan Operesional ne’ebe ami tau iha Tabela, bazeia ba relatorio kada Trimestral no Anual tuir osan ne’ebe Konselhu Suku no Ofisial sira simu inklui mos osan Fundus no operacional ne’ebe kada trimestral ne’ebe ami simu.

E.        Funcionamentu Suku

Suku Funsiona ho Conselho Suku no funsionarios Suku ne’ebe lidera husi Chefe do Suku nebe eleito husi povo husi eleisaun lideransa komunitariu hodi tau matan ka kontrola funsionamento servico membros conselho do Suku no funsionarios Suku nebe rekruta husi ministerio administrasaun estatal hodi fornese atendemento nebe diak ba comunidade no funsiona sede Suku no centro comunitaria sira liu – liu administrasaun Suku hodi halo atendemento ba comunidade.

Servisu Administrasaun Suku Funciona loron – loron ho funcionario nain ha;at mak hanesan :

1.   Oficial Secretáriu Suku

2.   Oficial Administrasaun Suku

3.   Oficial Assuntu Social Suku

4.   Oficial Finansas Suku

Iha tinan 2010 to’o tinan 2023 Apoiu Administrasaun Suku iha de’it ema nain ida mak ita bolu naran (PAAS) Pessoal  Apoio Administrasaun Suku. Iha tinan 2024 estrutura Suku existe fali Oficial Apoio Suku (OAS) nain ha’at (4) ne’e  rekruta husi ministerio Administrasaun Estatal (MAE) iha tinan 2024 hodi koloka iha ba kada Suku ho objetivo mak atu fo apoiu no atendimentu servisu Administrasaun Suku nian.

Tabela : Pessoal Apoiu adm Suku (PAAS) ne’ebe destakadu iha Suku Darulete

NoNomePosiçãoNivel EducasaunOBS
1Luís L. de AraújoOf. SecretáriuSecundáriu 
2Armindo da C. ViegasOf. AdministrasaunLicenciatura 
3Cesarino P. MartinsOf. Assunto SocialSecundáriu 
4Cesaltina dos S. FreitasOf. FinansasLicenciatura 

Sede suku Darulete rasik mos hetan konstrusaun no rehabilitasaun husi Programa Nacional Dezenvolvimentu Suku (PNDS) no construção Centro Comuniário rua iha aldeia  Manupatia no Caileli,

 No rehabilitasaun Estrada no be’e mos ba aldeia 3: Carulema, Manupatia, Caileli ne’ebe ezekuta husi komunidade liu husi lideransa Suku no orsamentu la hanesan, Orsamentu  ba rehabilitasaun no konstrusaun hare iha tabela 15 tuir mai.

Tabela : Orasamentu Rehabilitasaun no konstrusaun Estrada no be’e mo’os iha Aldeias 

NoAldeiasTinanRehabilitasaunKonstrusaunMontante Osan 
  1Lebu-Ae   $ 7000.00Rehabilita sede Suku
    2Manupatia2013  $ 19.688,57.00Centru Comunitariu Manupatia
Caileli2013  $ 19.658,10.00Centru Comunitariu Caileli
3Carulema2022  $ 38.710.00Konstrusaun tanki no be’e mos
4Manupatia2023  $ 37.173.11.00Rehabilita Etrada
5Caileli2024  $ 39.500.00Rehabilita Estrada

a.         Programa Kompetisaun Suku

Iha tinan 2008 Governu liu husi Ministeriu Administrasaun Estatal e ordenamentu do teritorio agora muda fali ba MAE, Diresaun Nacional da Administrasaun Suku a Nivel Posto Administrativu , Municipiu no Nivel Nacional hodi hare prestasaun servisu iha aspeitu hotu- hotu, hanesan Monografia Suku, Prencimentu Livru 17, Gestaun administrasaun, Atendimentu ba Komunidade, Progresu Dezenvolvimentu no Kordenasaun Servisu ho Parceirus.

b.         Resultadu Kompetisaun Suku

Resultadu Kompetisaun Suku iha tinan 2008 nivel Posto Administrativu Liquica no Municipiu hatudu rezultadu hanesan tuir mai:

1º Clasifikasaun Suku Hatuquessi

2º klasifikasaun Suku Darulete

3º klasifikasaun Suku Lukulai

1.      Resultadu Kompetisaun Suku 2024

Resultadu Kompetisaun Suku iha tinan 2024 nivel Posto Administrativu Liquica no Municipiu hatudu rezultadu hanesan tuir mai:

1º Clasifikasaun Suku Darulete

2º klasifikasaun Suku Assumano

3º klasifikasaun Suku Leotelá

IV. DIRASAUN MUNICIPAL HALAO DEZENVOLVIMENTU IHA SUKU

A.        DEZENVOLVIMENTU IHA SUKU

Hahu husi restaurasaun Independensia 20 de Maiu 2002 Suku Darulete rasik mos iha Dezenvolvimentu iha Aldeias hanesan:  Educasaun, Saude, agrikultura, Sosial, Infraestrutura basikas hanesan, Be’e mo’os no saneamentu, estrada, eletrisidades. Progressu husi dezenvolvimentu sira ne’e mak hanesan tuir mai:

B.        AGRICULTURA

Maioria populasaun moris ho vida agricultor.Tuir plano estratezico 2011- 2030 iha seitor agricultura katak zero hamlaha,  malnutrisaun no povu moris diak.

Tamba ne’e area agricultura mak area ne’ebe importante tebes hodi bele dudu prosesu dezenvolvimentu, no kore dependensia ba ai han husi rai liur.

Suku Darulete mos iha potência iha area agricultura hanesan: Café, Ai-farina, talas, hudi, saburaka, abocate, no produtu lokal seluk tan ne’ebe Suku ne’e iha tanba Suku Darulete ho kondisaun rai nebe produtivo. Hare ba realidade moris komunidade Suku Darulete maioria moris ho vida agricultor, maibe produtu lokal ne’ebe komunidade Suku Darulete iha seidauk hetan atenção maximo hodi hasae produsaun ho kualidade di’ak hodi kompete iha nivel merkadu.

a.         Potência iha area Pecúaria

Suku Darulete mos potência area pecúaria hanesan hakiak animal ho tipu oi-oin hanesan: Kuda, karau, fahi, manu, bibi, animal sira ne’e mak sai hanesan potência ne’ebe bele fo moris ba komunidade Suku ne’e rasik hodi bele hetan osan hodi sustenta ba necesidade família nian. Tuir Sensus fo fila fali 2022, relata númeru animal ne’ebe hakiak iha Suku Darulete, Hare iha tabela 16 no gáfico 6 tuir mai.

Tabela: Númeru animal ne’ebe haki’ak iha Suku Darulete Tinan 2022

SukuManu lokalFahiBibi TimurKarau VakaKudaBibi MalaeKarau TimurSeluk
Darulete2,654505972357200
Liquiça85,08327,12218,69613,52518618701,484

Grafico 6 : Númeru animal ne’ebe haki’ak iha Suku Darulete Tinan 2022

C.        SAÚDE

Saúde mak area ida ne’ebe importante tebes atu Governu tau matan, liu husi investimentu sira ne’ebe estadu hala’o hodi melhora diak liu tan servisu atendimentu saúde ba komunidade sira. Iha lei inan KRDTL artigu 57, ponoto 1 to’o 3, ne’ebe hateten katak, ema hotu hotu tuir nia kbi’it no gratuita/la selu, ho servisu saúde nacional labele iha fatin ida de’it, tenke iha fatin barak

hodi nune’e ema hot-hotu bele asesu. Hare ba realidade ne’ebe komunidade Suku Darulete hasoru mak Povu hetan ona tratamentu sauúde ho fasilidade ne’ebe iha no prezensa parteira, no enfermeira iha Suku ne’e rasik hodi fo atendimentu ba komunidade inklui mos labrik ki’ik to’o idozus

Iha Suku Darulete, hari’i ona postu Saúde ho Mediku, Parteira, Enfermeira, ai moruk, no Postu

Saúde ne’e rasik hetan rehabilitasaun husi projeitu komunitariu iha tinan 2014 ho montante osan $ 35.457.75.00.

Postu Saúde ne’e  mos iha nia programa hanesan:

  • Programa servisu integradu ( SISKA)
  • Programa Mobile Clinic (Programa Visita uma paciente hodi hetan assistência)
  • Programa Liga inan (Programa ne’e entre parteira no inan isin rua sira) hodi facilita linha komunikasaun liu husi mensagem telefone wainhira preciza hetan asistencia imediata.

Tabela : Fasilidade Saúde ne’ebe existe iha suku Darulete:

Naran FasilidadeFatin/LokalizaObservasaun
1Postu Saúde DaruleteLebu­-AeAtendimentu la’o Normal
2Postu Saúde EbenuCarulemaAtendimentu la’o Normal no postu saude nee muda ona nia konstrusaun mai iha Kaibleter
TTl postu saúde ne’ebe existe iha Suku Darulete2

Tabela Profissional Saúde iha postu Darulete:

    Naran Fasilidade                  Profissional Saúde  Total
Doutor/aDoutor/a EspesialistaInf/aParteiraSeluk
MFMFM F M FM F
1Postu saúde Darulete0100011 1 4
2Postu Saúde Ebeno00000100001
Total Profissional01000210105

D.        EDUCAÇÃO

Komunidade Suku Darulete rasik husi labarik ensino Pré-Escolar to’o Ensino Básico liu husi ensinu aprendizagem ne’ebe professores sira fo no iha mos fasilidades hanesan: Escola, Livros Karteiras, inklui mos materiais didáticos ne’ebe Escola iha.

Ita hotu-hotu hatene katak, Edukasaun mak area ida ne’ebe importante tebes ba ita nia oan sira, tamba liu husi Edukasaun mak bele prepara futuru ba jerasaun ne’ebe matenek hodi kontinua lori nasaun ba oin.

Tuir ita nia konstituisaun RDTL (Lei inan), iha artigu 59, husi pontu 1 to’o 4 ne’ebe garante Direitu no Educação ba sidadaun hotu, no iha direitu hanesan ba oportunidade Escola.

Dezenvolvimentu iha Educação maka har’i ona Escola Básica Central de Darulete, ne’ebe agora daudaun estudante sira hala’o sira nia estudu hahu husi 1º  Ciclo to’o  3º Ciclo nian iha Suku ne’e rasik.

Escola EBC 1,2,3 de Darulete localiza iha Aldeia Lebu-Ae ho nia total estudante kompostu husi  1ºCiclo too 3º Ciclo, hare iha tabela 21  tuir mai:

Tabela :  Escola ne’ebe Existe iha Suku Darulete:

Naran EscolaFatin/ Instituisaun
1Escola Pré-Escolar DaruleteLebu-Ae
2Escola Basica Central 1,2,3 DaruleteLebu-Ae

NB: DADUS KOMPLETU BELE DIRETA MAI IHA ADMINISTRASAUN MUNISIPAL, POSTU OU SUKU DARULETE RASIK.

OBRIGADU…

© 2026 Administração Município de Liquiçá